Papa otvorio sinodu o Amazoniji s pozivom na integralnu ekologiju

Autor:

06.10.2019.

Pope Francis greets natives from the Amazonas region as he leads a Mass to open a three-week synod of Amazonian bishops at the Vatican, October 6, 2019. REUTERS/Remo Casilli
Remo Casilli / REUTERS

Papa Franjo pozdravlja predstavnike autohtonih naroda Amazonije

„Integralna ekologija“ koja tretira kao jedinstvenu krizu i ambijentalnu i socijalnu, koja objedinjuje evangelizaciju i misionarstvo u prostranstvu bez dovoljno svećenstva, te koja se bori protiv „pohlepe novih kolonijalizama“ – to je naglašeno kao ideja vodilja izvanrednoga trotjednog zasjedanja Biskupske sinode, otvorenoga danas u Vatikanskoj bazilici sv. Petra koncelebriranim euharistijskim slavljem pod predsjedanjem poglavara Katoličke crkve pape Frane. Tema zasjedanja je: „Amazonija: novi puti za Crkvu i integralnu ekologiju“.

U današnjoj homiliji Papa se pozvao na Isusa koji je, naglasio je, došao na Zemlju ne kao večernji lahor, nego kao požar – ali taj požar, poput gorućega grma (onoga iz kojega je Bog govorio Mojsiju) gori a ne razara. U tom sklopu Papa je zavapio „koliko puta je umjesto evangelizacije nastupila kolonizacija. Bože nas sačuvaj pohlepe novih kolonijalizama. Vatra potpaljena interesima koji razaraju, poput one koja je nedavno opustošila Amazoniju, nije vatra Evanđelja“, distingvira poglavar Katoličke crkve, jer Božji plam „okuplja u jedinstvu“.

U središtu pozornosti bit će Amazonija, područje sliva Rijeke Amazonki, koje obuhvaća gotovo polovicu Južne Amerike. Oko tri četvrtine Amazonije je u granicama Brazila, a ostatak dijeli još osam zemalja, u smjeru kazaljke na satu: Bolivija, Peru, Ekvador, Kolumbija, Venezuela, Gvajana, Surinam i Francuska (naime, njezin prekomorski departman Gijana).

Sinodskih otaca ovaj put je 184, od kojih 113 iz tzv. panamazonskog područja, a 13 poglavara dikasterija u Rimskoj kuriji. Među njima su 28 kardinala, 29 nadbiskupa, 62 rezidencijalna biskupa, 7 pomoćnih biskupa, 27 apostolskih namjesnika te 10 biskupa prelata. Nema biskupski red 21 sudionik, uglavnom redovnik. Sudjeluje i šest bratskih izaslanika iz redova drugih kršćanskih crkava na amazonskom području. Među sudionicima po raznim osnovama 17 je pripadnika urođenih naroda (tzv. „Indijanaca“).

Ekološku zauzetost su nam organizatori htjeli pokazati i podatkom da su čaše kojima će se služiti sudionici biorazgradive, te da su kese s materijalima od prirodnih vlakana. Sudionike razvoze električni miniautobusi.

O svrsi sinodskog zasjedanja o Amazoniji novinarima je u četvrtak govorio glavni tajnik Sinode kardinal Lorenzo Baldisseri. U žarištu su, kako je papa Frane istaknuo sazvavši ga prije dvije godine, „novi puti radi evangelizacije onog dijela Božjeg puka, ponajprije urođenika, često zaboravljanih i lišenih perspektive mirne budućnosti, pa i zbog krize Amazonske prašume, kapitalno važnih pluća našeg planeta“. Dakle, svrha su evangelizacija i ekologija, s obzirom na važnost Amazonije po svu Zemlju, ne gledajući samo na ambijentalni aspekt, nego i na „humane i socijalne dimenzije“, kako ih je Frane naglasio u enciklici Laudato si'. 

Tu je encikliku citirao i brazilski kardinal Cláudio Hummes: „Ne postoje dvije odvojene krize, jedna ambijentalna a druga socijalna, nego samo jedna jedinstvena i kompleksna socioambijentalna kriza. Smjernice za rješenje iziskuju integralan pristup radi suzbijanja siromaštva, vraćanja dostojanstva isključenima i, istodobno, očuvanja prirode“, jer je to „sve povezano“, tvrdi Papa. To je „integralna ekologija“, kaže Hummes, koja zahtijeva „ekološko obraćenje nadahnuto sv. Franom Assiškim“.

Toj se logici frontalno suprotstavio brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. On naglašava svoju katoličnost, osobito kad je riječ o ženskim pravima, ali se Papi suprotstavlja s pozicije suverenizma, tvrdeći da Amazonija ne pripada svijetu nego Brazilu. I zato je otima brazilskim preostalim „Indijancima“, koji su ondje tisućama i tisućama godina, te je daje bijelim brazilskim latifundistima.

Ovo sinodsko zasjedanje je Papa posvetio sv. Frani Assiškome. U tu je svrhu dva dana ranije u Vatikanskim vrtovima usađena lipa, oko koje su se okupili u užem krugu urođeni Amerikanci iz Amazonije, a u širemu kardinali i ini prelati.

Više njih je na desnom prstenjaku nosilo crni prsten od tucuma (astrocaryum vulgare), palme iz amazonskog područja, od koje su robovi i ina brazilska sirotinja nekada radili burme, jer nisu mogli sebi priuštiti zlatno vjenčano prstenje. Nosio ga je, kao znak privrženosti siromasima, i poneki misionar ili prelat u Brazilu, na primjer katalonski svećenik i pjesnik Pere Casaldàliga i Pla (91), u Brazilu poznat kao borac za prava potlačenih i obespravljenih, jedan od prvaka „teologije oslobođenja“. Ona je tako i simbolički nazočna na Sinodi.

Naravno, nisu svi u Crkvi oduševljeni tom impostacijom. Jučer, uoči konsistorija u kojemu je papa Frane proizveo 13 novih kardinala, na početku rimske Ulice pomirbe koja vodi do Vatikanske bazilike okupilo se nekoliko desetaka prosvjednika koji su, klečeći na granitnim kockama i ističući kip Gospe fátimske, molili Boga protiv Bergogliova pontifikata.

Novo sinodsko zasjedanje je trn u oku onim konzervativcima koji tvrde da je papa Frane izdao teološko pravovjerje Benedikta XVI. Njima nasuprot je iz pismohrane izvučeno polemičko pismo Benedikta XVI u kojemu se kaže da Katolička crkva mora braniti tlo, vode i zrak „kao darove Stvaranja koji pripadaju svima“, te „čovjeka od samouništenja“, budući da je „prirodni okoliš Bog darovao svima, pa njegovo korištenje znači za nas odgovornost spram siromašnih, spram budućih naraštaja i spram čovječanstva u cjelini“.

Sinoć, poslije konsistorija, papa Frane poveo je nove kardinale u vatikanski samostan Mater Ecclesiae gdje živi 92-godišnji Benedikt XVI, koji jedva može učiniti neki korak, ali je umno posve bistar. I umirovljeni papa ih je blagoslovio, pozvavši ih da vazda budu vjerni Papi.