Parlament je podržao Direktivu o autorskim pravima, što slijedi?

Autor:

13.09.2018.

, Image: 104282326, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Internet kakav smo do danas poznavali u Europi više neće biti isti. Europska unija uvodi nova pravila koja će znatno promijeniti način na koji dijelimo članke, fotografije, muziku, videozapise i ostali sadržaj.

Europski parlament jučer je većinom glasova potvrdio konačni prijedlog Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, zajedno s najspornijim člancima, 11. i 13., koji su izazvali dosad neviđenu aktivističku kampanju u Europi. Za prijedlog je glasalo 438 zastupnika, protiv 226, a 39 je bilo suzdržano.

SDP-ovci suzdržani

“Iskreno hvala svima za posao koji smo zajedno odradili”, rekao je zastupnik Axel Voss iz europskih pučana, izvjestitelj za direktivu i njezin najveći pobornik. “Ovo je dobar znak za kreativnu industriju Europe.”

Za prijedlog direktive glasali su svi članovi Europske pučke stranke iz Hrvatske - četvero zastupnika HDZ-a te Marijana Petir. Hrvatski zastupnici ALDE-a, europskih liberala - Ivan Jakovčić i Jozo Radoš - glasali su protiv, kao i zastupnik Zelenih Davor Škrlec. Ruža Tomašić i hrvatski članovi S&D-a, Tonino Picula i Biljana Borzan, ostali su suzdržani.

Borzan i Picula objasnili su nam da su određeni dijelovi direktive ipak izmijenjeni u odnosu na originalni prijedlog koji je EP odbacio u lipnju premda ne dovoljno da bi stali iza nje. “Neki je napredak učinjen”, rekao nam je Picula, a Borzan je pojasnila da ponuđeni novi amandmani nisu dali odgovore na pitanja koja su je mučila prilikom prethodnog glasanja.

Zastupnice EPP-a Ivana Maletić i Dubravka Šuica zaključile su da su amandmani ispunili svoj cilj te da će direktiva ojačati kreativnost u EU. “Ona je dobra za sve, a posebno za male pružatelje usluga i pojedince”, rekla nam je Šuica, a Maletić je ustvrdila da se radi o prijeko potrebnoj prilagodbi autorskih sadržaja digitalnom mediju.

Direktiva glasanjem u Europskom parlamentu još uvijek nije završena, sljedeći je korak ulazak u takozvani “trijalog” - pregovore između Komisije, Parlamenta i zemalja članica - te se konačni oblik dokumenta još uvijek može promijeniti, ali podrška Parlamenta osigurala je relativno ujednačenu pregovaračku poziciju institucija EU, za koju većina drži da je u skladu sa stavom Njemačke, kao jedne od najutjecajnijih članica.

Direktiva je od samog početka izazvala velike kontroverze i podjele. S jedne strane, većina se uključenih strana slagala da je neophodno uvesti red na polju digitalnih autorskih prava, ali spor je nastao u vezi s načinom na koji bi se ona trebala regulirati.

Originalni tekst direktive, kakav je predložila Europska komisija i podržao Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta, sadržavao je dva članka oko kojih su se lomila koplja - Članak 11., čija je namjena osigurati poštenu naknadu medijima za prenošenje njihovih naslova i dijelova medijskih članaka, te Članak 13., čija je namjena zaštititi vlasnike autorskih prava od neovlaštenog korištenja njihovih materijala na javnim servisima.

Popis ciljeva

Direktiva nije izravan zakonski tekst, nego popis ciljeva koje sve države članice moraju ispuniti u svom zakonodavstvu. Jedna je od kritika prijedloga vrlo općeniti tekst koji ostavlja širok prostor slobodnoj interpretaciji zakonodavstvu i sudovima pojedinih zemalja članica. Konkretna primjena direktive ovisit će o zakonodavstvu i pravosuđu pojedinih zemalja članica EU te bi svaka trebala donijeti svoj set nacionalnih zakona koji ispunjavaju njezine ciljeve. Tu leži i potencijalni problem, jer bi različite interpretacije mogle dovesti do suprotnog učinka od njezine deklarirane namjere.

Što donosi i kako će funkcionirati direktiva

- Članak 13. prebacuje odgovornost za kršenje autorskih prava na pružatelje usluga umjesto na pojedince koji postavljaju sadržaj. U slučaju YouTubea, SoundClouda i Instagrama, te će tvrtke morati paziti da sadržaj ne krši autorska prava prije nego što ga učine dostupnim javnosti.

- Za većinu platformi bit će potrebno uvesti neki automatski sustav koji bi nadzirao sadržaj.

- Primjerice, pijanist koji u svojoj dnevnoj sobi sebe snimi kako svira Beethovena, iako su autorska prava za njegove skladbe davno istekla, može biti automatski uklonjen jer Sony Music ima autorska prava na svirku iste skladbe u izvedbi jednog od svojih glazbenika. Pijanist iz dnevne sobe potom mora pisati YouTubeu i dokazivati da nikome nije prekršio autorska prava.

- Popularne parodije sa sinkronizacijom pravno bi se smjele raditi, ali bi se vjerojatno svaki put moralo dokazivati YouTubeu da se radi o parodiji.

- Kako će izgledati birokratske procedure za vraćanje greškom uklonjenog sadržaja, zasad se ne zna, ali za pretpostaviti je da će uključivati golemu količinu posla i duge periode čekanja.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version