Postignut dogovor nakon rekordnog trajanja summita Europskog vijeća; RH računa na 22 milijardi eura

U cik zore nakon četvrte uzastopne neprospavane noći, na društvenim mrežama odjeknula je vijest - dogovor je postignut!
 STEPHANIE LECOCQ / POOL / AFP

I službeno najdulje zasjedanje Europskog vijeća završilo je usvajanjem Fonda za oporavak EU za sljedeće generacije i Višegodišnjeg financijskog okvira kojim se definiraju sredstva za sedmogodišnje razdoblje EU.

U sklopu tih instrumenata državama članicama ukupno će biti na raspolaganju 1,824 milijarde eura, od čega će 750 milijardi ostati u okviru fonda za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom, kako je i inicijalno bilo planirano, dok će 1,074 biti omogućeno putem novog proračuna EU.

Verzija na hrvatskom ovdje.

Hrvatskoj će u sklopu ta dva instrumenta biti namijenjeno više od 22 milijardi eura.

Od toga će nacionalna omotnica u sklopu fona za oporavak od krize (EU sljedeće generacije) iznositi 9,4 milijarde eura. Najveći dio toga otpada na fond za oporavak i otpornost - 8,3 milijarde eura. Od toga je 6,9 milijardi bespovratno, a 2,35 milijarde u zajmovima. Zatim je tu i između 700 i 800 milijuna eura iz programa ReactEU, koji je dodatak kohezijskoj omotnici iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i još oko 300 milijuna iz Fonda za pravednu tranziciju.

Za usporedbu, Italija je dobila 209 milijardi eura, od tota 81 milijardu bespovratno, a 127 u zajmovima, Španjolska računa sa 140 milijardi eura od čega 72,7 miljardi bespovratno, a ostalo zajmovi. Grčka očekuje oko 72 milijarde eura ukupno.

Francuska vlada je objavila da će dobiti 40 milijardi eura u potporama, a ostatak plana za oporavak će objaviti 24. kolovoza.

Novosti

Omjer bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova, jedna od najvećih točaka prijepora tijekom maratonskih pregovora u Bruxellesu, i dalje je u korist bespovratnih sredstava; čak 390 milijardi eura bit će članicama na raspolaganju putem grantova, dok će im se ostatak odobriti u obliku povoljnih zajmova.

Države članice će vratiti sredstva zadužena na međunarodnom tržištu kapitala najkasnije do 31. prosinca 2058.

Najveći dio sredstava, 672,5 milijardi eura, osiguran je za potrebe jačanja i buduće otpornosti gospodarstva EU putem programa Recovery and Resilience Facility. Za program ReactEU namijenjeno je 47,5 milijardi eura, program Horizon 5 milijardi, InvestEU 5,6 milijardi, ruralni razvoj 7,5 milijardi, RescEU 1,9 milijardi te Fond za pravednu tranziciju 10 milijardi eura.

S druge strane, najveći fokus Višegodišnjeg financijskog okvira bit će stavljen na koheziju te zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena kojima je namijenjeno gotovo 70 posto ukupnog sedmogodišnjeg proračuna.

Tzv. 'škrtim' zemljama, čije je interese prošlih dana zastupao nizozemski premijer Mark Rutte, izašlo se u susret i s zadržavanjem rabata; garantiranog iznosa na koje neto uplatiteljice mogu računati u sklopu proračuna EU. Danska će, tako, za razdoblje od 2021. do 2027. dobiti korekcije u iznosu od 377 milijuna eura, Njemačka 3,671 milijuna, Nizozemska 1,921 milijuna, Austrija 565 milijuna, što je dvostruko više nego do sada, te Švedska 1,069 milijuna eura.

Europska unija će 1. siječnja 2021. godine usvojiti Odluku o vlastitim prihodima, za koje analitičari smatraju da će se odnositi na digitalni porez te porez na zagađenje, o kojima će se još raspravljati narednih mjeseci.

Zaključak u cijelosti pročitajte ovdje.

Reakcije

"Dobro jutro svima. Uspjeli smo! Europa je snažna. Europa je ujedinjena!" izjavio je predsjednik Europskog vijeća nakon što je nešto iza 5.30 ujutro na svom Twitter profilu objavio vijest "Dogovor!".

Njemačka kancelarka Angela Merkel zadovoljna je s postignutim dogovorom, a njezin francuski kolega Emmanuel Macron ovaj je dan nazvao 'povijesnim za Europu'.

Unatoč tome što se raspravljalo o vezivanju vladavine prava za korištenje fondova EU, Europsko vijeće ipak se odlučilo da neće inzistirati na tome u ovoj fazi. U zaključcima summita stoji najava da će Europsko vijeće u dogledno vrijeme predstaviti režim uvjeta za korištenje proračunskih sredstava, a da će se na stolu ostaviti i mogućnost uvođenja sankcija usvojenih kvalificiranom većinom protiv države koja krši vladavinu prava.

"Imam već nekog iskustva jer ovo nije bio moj prvi summit. Istu sam stvar napravio i prije sedam godina. Iskustvo u politici je presudno, pogotovo u ključnim trenucima." izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, koji je i ove godine svojoj zemlji tijekom pregovora o financijskom okviru uspio osigurati 'euro više'. Orbanu se na kvalitetnoj suradnji javno zahvalio i poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Sljedeći koraci

Nakon što se prve reakcije slegnu, Europski parlament je najavio održati izvanrednu plenarnu sjednicu koja bi se trebala održati u četvrtak, 23. srpnja, a na kojoj će zastupnici raspravljati o kompromisnom dogovoru Europskoga vijeća. Podsjetimo, Europski parlament treba dati svoju suglasnost za službeno usvajanje Višegodišnjeg financijskog okvira.

Predsjednik parlamenta David Sassoli pozdravio je povijesni dogovor Europskoga vijeća, ali je naglasio da njegova institucija neće odustati od još ambicioznijeg plana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:09