PREDSJEDANJE ZA NEZNALICE Sve što trebate znati o dužnosti koju Hrvatska preuzima 1. siječnja 2020.

Brexit, njegove posljedice i donošenje novog Višegodišnjeg financijskog okvira (jednostavnije rečeno, proračuna EU), ali i pitanje proširenja članstva na Zapadni Balkan, obilježit će prvo predsjedanje najmlađe članice Unije.

O čemu se zapravo radi?

Hrvatska će 1. siječnja 2020. godine od Finske preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije; jedne od triju ključnih zakonodavnih institucija EU u kojoj sudjeluju ministri država članica. Ukratko, Vijeće EU ili Ministarsko vijeće jedno je od tijela zaduženo za raspravljanje i moderiranje zakonskih prijedloga Europske komisije koji idu na glasanje u Europski parlament. Dakle, Hrvatska će narednih šest mjeseci predsjedati institucijom koja je posrednik između izvršne vlasti EU (Komisije) te zakonodavne vlasti EU (Parlamenta).

U samome početku valja naglasiti kako postoji velika razlika između Vijeća EU (u kojem sjede resorni ministri država članica, po jedan iz svake države članice, koji su odabrani prema temi o kojoj se raspravlja na sastanku) te Europskog vijeća u kojem sudjeluju najviši predstavnici država članica. Ministarskih vijeća je ukupno 10 i obuhvaćaju područja od gospodarstva, obrazovanja, poljoprivrede, ekonomskih i financijskih pitanja, zaštite okoliša ili sigurnosti. Poljoprivreda i ribarstvo (AGRIFISH), Konkurentnosti (COCOM), Ekonomski i financijski poslovi (ECOFIN), Zaštita okoliša (ENVI), Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO), Obrazovanje, mladi, kultura i sport (EYC), Vanjski poslovi (FAC), Opći poslovi (GAC), Pravosuđe i unutarnji poslovi (JHA) te Promet, telekomunikacije i energetika (TTE).

Primjera radi, kada se bude odlučivalo o poreznoj politici EU ili reformi Višegodišnjeg financijskog okvira, na sastanku Vijeća sudjelovat će ministri gospodarstva ili financija država članica, dok će na sastancima o migracijskoj politici Unije sudjelovati ministri unutarnjih poslova.

Rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU uvedeno je daleke 1958. godine, no model koji je danas na snazi implementiran je tek Lisabonskim ugovorom prije točno 10 godina. Prema uvedenim promjenama, predsjedavajuća članica zadužena je za planiranje i vođenje sastanaka Vijeća, predstavljanje tog tijela prema drugim institucijama EU te posredovanje u raspravi između ministara svih država članica s ciljem pronalaska konsenzusa.

Predsjedavajuća država članica dužna je djelovati kao pošten i neutralan posrednik koji promovira dugoročne interese EU, ali ne isključivo vlastite nacionalne interese.

Jedna od vodećih promjena koja je uvedena reformom rotirajućeg predsjedništva Lisabonskim ugovorom je i tzv. 'trio' država članica koje jedna za drugom preuzimaju tu dužnost u periodu od 18 mjeseci. Tom je promjenom olakšana tranzicija između članica, ali je i unaprijeđen kontinuitet rada institucija Europske unije. Od 'trija' se očekuje koordinacija dugoročnih ciljeva i prioriteta Europske unije, a prilikom podjele država članica u predsjedavajuće grupe vodi se računa o tome da iskusne zemlje 'stare Europe' pruže logističku podršku novim državama članicama. Hrvatska je kao najmlađa članica EU prvi put preuzela dužnost od Finske, a mandat će 1. srpnja 2020. godine prepustiti Njemačkoj.

Predsjedanje Vijećem EU predstavlja velik izazov i onim državama koje već imaju prethodno iskustvo takvoga zadatka. Upravo zato, predsjedavajuće članice nekoliko mjeseci prije preuzimanja mandata predstavljaju svoje prioritete kao smjernice koje planiraju ostvariti tijekom šest mjeseci na čelu Vijeća.

Od njihova se programa očekuje uzimanje u obzir tekućih pitanja koja prethodne članice tijekom svog mandata nisu uspjela razriješiti. Tako će se na 'stolu' Republike Hrvatske naći pitanje Brexita i Višegodišnjeg financijskog okvira, zato što se ti izazovi nisu riješili tijekom finskog predsjedanja proteklih mjeseci.

Iako se često može čuti rasprava o tome hoće li predsjedanje u konačnici koristiti državi članici u promicanju vlastitih nacionalnih interesa, valja naglasiti da predsjedavajuće zemlje određuju dnevni red jedne od ključnih zakonodavnih institucija EU. Zahvaljujući tome, članice mogu tempirati pregovore sebi u korist što može uvelike utjecati na sam ishod pregovora. Također, predsjedništvo državi članici nudi povećanu vidljivost u međunarodnim medijima čime joj se unaprjeđuje pregovaračka pozicija za pitanja od nacionalnog interesa, ali joj se i pruža dublji uvid i konkretnije informacije o otvorenim pitanjima o kojima se pregovara.

Ako predsjedavajuća članica kvalitetno iskoristi svoj mandat na čelu Vijeća EU, dugoročno gledano može povećati svoju pregovaračku moć u ostalim tijelima EU.

Više informacija o predsjedanju možete pronaći ovdje.