Protiv manipulacija poviješću Sjećanje na Drugi svjetski rat ne smije biti iskorišteno za umanjivanje Staljinovih zločina

Autor:

  • Euractiv.hr

08.05.2020.

6232626 01.05.2020 A member of the Communist Party of the Russian Federation (CPRF) holds a red flag with picture of Soviet leader Joseph Stalin at a demonstration to celebrate International Workers' Day and lay flowers at the monument to Soviet Union founder Vladimir Lenin, in Tambov, Russia. Alexey Suhorukov / Sputnik
Alexey Suhorukov / Sputnik via AFP

Mnogi i danas slave Staljina

Tekst koji su zajednički u Frankfurter Allgemeine Zeitung objavili: Dmitro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine, Linas Likevičius, ministar vanjskih poslova Litve, Edgars Rinkevičs, ministar vanjkih poslova Letonije i Urmas Reinsalu, ministars vanjskih poslova Estonije.

Euractiv.hr je dobio pravo prenijeti tekst.

Ove godine, povodom 75-te godišnjice okončanja neprijateljstava u Europi, odajemo počast onima koji su se borili protiv Nacional-socijalizma i konačno ga pobijedili. Sjećamo se milijuna nedužnih žrtava koje su u ratu izgubile živote. Među njima i 6 milijuna Židova, koju su ubijeni u Holokaustu, izvršenom od Nacional-socijalista  i njihovih suradnika.

Drugi svjetski rat je u vođen u Europi kao glavnom bojištu: u našem živom sjećanju najbrutalniji i najkrvaviji rat. “Nikad više” je najbitnija pouka koju smo iz toga izvukli. Ova poruka je unaprijedila ideje humanizma, stremljenja k miru, suradnje i solidarnosti. Ideje, koje su prvo ostvarene na Zapadu, slobodnom od vladavine Sovjeta. Na Zapadu su one pobijedile i definirale Europsku Uniju kakvu danas znamo.

Usprkos strahotama i grozotama Drugog svjetskog rata, naši su demokratski i humanitarni ideali prevladali nad totalitarizmom. Ali nažalost, u godinama poslije krvoprolića samo su nacionalno-socijalistički režim i njegova ideologija izvedeni pred sud. U Nürnbergu su osuđene za zločine odgovorne osobe. A Sovjetski Savez, pod vodstvom ne manje totalitarne Komunističke partije, postao je stalni član Vijeća Sigurnosti UN - kao pobjednik u ratu.

Brutalni sovjetski režim je pobjedu u ratu godinama koristio kao opravdanje za svoju politiku. Prisvojio je djela milijuna savezničkih vojnika kao i vojnika Crvene Armije, koja je i sama bila multinacionalna. Neprihvativa su i sovjetska i ruska nastojanja da smanje patnju i ulogu drugih naroda u okončanju rata.

Naše su zemlje doživjele užasnu devastaciju - i sa Zapada i s Istoka. Nikad ne smijemo zaboraviti da je komunistički Sovjetski Savez 1939. ušao u Drugi svjetski rat kao saveznik nacionalno-socijalističke Njemačke. U tajnim protokolima Pakta Molotov-Ribbentrop su Hitler i Staljin Europu podijelili među sobom. Taj plan i taj Pakt su trasirali put u rat. Najoštrije osuđujemo sve pokušaje opravdavanja tog Pakta objašnjenjima da je u to doba bio smatran  neizbježnim i strateški korisnim.

Poslije Drugog svjetskog rata sovjetski je režim iskoristio turbulencije i pomicanja status quo u Europi da bi kontinent protiv volje njegovih naroda podijelio u dva bloka: demokratske nacije s jedne strane a s druge zatočene nacije, potlačene pod totalitarnim sovjetskim režimom. Iako je Drugi svjetski rat okončan 1945., nastavljeno je ugnjetavanje nacija u centralnoj i istočnoj Europi.

Opetovano uljepšavanje Stalina i njegove vladavine

Sovjetski Savez je 1940. ilegalno okupirao i anektirao Litvu, Letoniju i Estoniju. Za ljude u baltičkim državama duge godine borbe nisu donijele ni slobodu ni blagostanje: donijele su političke represije i prisilne deportacije. Veliki dio Ukrajinaca je dijelio istu sudbinu. Pokrete otpora je Sovjetski Savez brutalno gušio.  Aktivnim i pasivnim otporom su naši ljudi pokazali da nisu mirovali sve dok nisu oslobodili svoje nacije a međunarodno pravo bilo uspostavljeno.

Za nas, koji smo pretrpjeli tu sudbinu, sloboda i obnova državne nezavisnosti došle su tek prije 30 godina, kad je srušen Berlinski zid a Sovjetski Savez se finalno raspao.

Na žalost, samo koju deceniju poslije raspada Sovjetskog Saveza smo bili svjedoci novog pokušaja Rusije da uljepša Stalina i njegovu vladavinu, ignorira gaženje ljudskih prava i izgradnju režima na čelu s njim kao svemoćnom osobom. Sada promatramo nove napore da se Europa podijeli u interesne sfere i besramne upotrebe sile u pokušaju aneksija teritorija suverenih država.

Ratni kult kao instrument manipulacije

Namjernom i svjesnom agresijom na Gruziju 2008. i na Ukrajinu 2014. Rusija je prekršila više međunarodnih ugovora i teško naštetila europskoj  sigurnosti u cjelini. I umjesto da prizna da su pobjeda u Drugom svjetskom ratu i poraz nacionalnog socijalizma bili zasluga odlučnosti i požrtvovanja saveznika, Rusija je svoj kult Drugog svjetskog rata pretvorila u instrument manipulacije. Kremlj obilato generira povijesne mitove a istovremeno niječe neugodne povijesne činjenice.

Ovaj neiskreni i nepošteni kult pobjede, koji zloupotrebljavaju ljudi koji sa samom pobjedom ništa zajedničkog nemaju, obesčašćuje ljude koji su dali svoje živote. U našim zemljama se s poštovanjem i u najdubljoj tugi klanjamo sjenama naših voljenih, koji su stradali u Drugom svjetskom ratu, sjećamo se njihove patnje i poštujemo njihovu žrtvu za sve nas.

Masovne grobnice žrtava nas pozivaju da ponovimo: “Nikad više!”. Reakcija na grozote rata je bila Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. Ponovno zadobiveno povjerenje u moć suradnje nam je poklonila Schumanova deklaracija, koja je finalno dovela do osnivanja EU. Danas, na ovaj svečani dan, nek nam sjećanje posluži kao opomena.

 

Prijevod: Mirko Vuletić

Tagovi/Tags: