Vijest je to koja je začudila mnoge s obzirom na veliki ruski doping skandal koji je zaprepastio svijet sporta, ali i širu javnost, prenosi agencija AP. Kandidaturu je objavio predsjednik Olimpijskog odbora Rusije, Stanislav Podznjakov, ističući kako Kazan ima svu potrebnu infrastrukturu za održavanje jednog takvog sportskog događaja.
Taj potez može se protumačiti i kao dio propagandne politike Vladimira Putina, koji kroz velika sportska događanja pokušava pozitivno promovirati Rusiju koja je često na meti kritika međunarodne zajednice, a već neko vrijeme i pod sankcijama Zapada.
Zato je Putin inzistirao na dobivanju domaćinstva Zimskih olimpijskih igara u ljetovalištu Soči, koje je i dobio, kao i ugošćivanje Svjetskog nogometnog prvenstva održanog prošle godine, na kojem je Hrvatska osvojila povijesno drugo mjesto.
No, takva je kandidatura izazvala kontroverze jer je Rusiju nakon Zimskih olimpijskih igara iz 2014. godine održanih u Sočiju, počeo tresti veliki dopinški skandal koji je rezultirao naknadnim sankcijama Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) te oduzimanjem 41 medalje ruskim sportašima i diskvalifikacijama za buduća natjecanja na međunarodnoj razini.
Dužnosnici Svjetske antidopinške agencije (WADA) otkrili su kako je Moskva u razdoblju od 2011. do 2015. godine orkestrirala jednom od najvećih prijevara u svijetu sporta.
Naime, čelnik ruskog antidopinškog laboratorija Grigori Rodčenkov, zadužen za testiranje uzoraka ruskog olimpijskog tima, izašao je u javnost s priznanjem da je ruski ministar sporta naredio laboratorijima da od WADA-e zataje 312 pozitivnih uzoraka. U studenom 2015. godine laboratorij je suspendirala Svjetska antidopinška agencija.
Rodčenkov je također za New York Times u svibnju 2016. godine opisao kako su se varanja na doping testovima izvodila te da je rusko ministarstvo sporta manipuliralo s uzorcima.
Rusija je službeno priznala kako su njezini sportaši koristili nedozvoljene supstance, ali su odbili priznati da je državni vrh uključen doping prijevaru. Također su se ispričali javnosti te su kažnjeni s 15 milijuna dolara, a 68 atletičara uključenih u skandal dobilo je zabranu natjecanja na Ljetnim olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine. Ruski sportaši kojima je odobren nastup morali su se natjecati kao neutralni, bez ruske zastave i himne.
Među 68 sportaša našli su se i zlatni olimpijci iz 2012. godine, Tatjana Beloborodova u disciplini bacanja kladiva i Ana Čičerova u disciplini skoka u vis.
Čelnik ruskog antidopinškog laboratorija nije bio jedini zviždač (podsjećamo na tekst Euractiv.hr o zaštiti zviždača koju priprema EU), u toj se ulozi našla i Julija Stepanova, ruska trkačica na 800 metara. U dokumentarcu o ruskom dopinškog skandalu izjavila je kako su dužnosnici ruskog atletskog saveza nabavljali sportašima zabranjene supstance u zamjenu za 5 posto od njihove zarade.
Rusija nije prva zemlja u kojoj je državni vrh organizirao korištenje dopinga. Istočna Njemačka je u razdoblju od 1968. do 1988. godine provodila takozvani Državni plan 14.25, u kojem je sudjelovalo oko 1500 znanstvenika kako bi njihove sportaše učinili konkurentnijima putem korištenja nedozvoljenih supstanci.
WADA je u rujnu prošle godine ukinula suspenziju ruskoj antidopinškoj agenciji pod uvjetom da vlasti predaju sve podatke i uzorke iz moskovskog laboratorija koji je zataškavao korištenje dopinga. Rusija je predala uzorke ovog mjeseca nakon što je propustila nekoliko prijašnjih rokova, a do 30. lipnja mora predati uzorke za ponovnu analizu.
Ako se ti uvjeti ne ispune, Svjetska antidopinška agencija mogla bi spriječiti Rusiju da bude domaćin međunarodnih sportskih događaja pa tako i Europskih igara.
Europski olimpijski odbor, zadužen za organizaciju Europskih igara, izjavio je ovog mjeseca kako su i poljske Katowice pokazale interes za domaćinstvom 2023. godine.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?