Summit o Zapadnom Balkanu bit će vrhunac hrvatskog predsjedanja EU: Zagreb želi jasnu politiku proširenja koja će uvažavati ispunjavanje uvjeta

Autor:

27.12.2019.

Zagreb, 201219.
NSK.
Premijer Plenkovic priredio svecano primanje prigodom bozicnih blagadana. Predstavljene su i novo uredjene prostorije NKS gdje ce biti predstavnisto EU. Na fotografiji: Zvonko Kusic, Nikolina Korzinek Obuljen, Dubravka Suica, Andrej Plenkovic, Gordan Jandrokovic, Furio Radin, Milan Bandic.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
CROPIX

Svečano otvaranje prostorija u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje će se odvijati većina skupova vezanih uz predsjedavanje Vijećem EU. Na slici slijeva: Zvonko Kusićc, Nina Koržinek Obuljen, Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Gordan Jandroković, Furio Radin, Milan Bandić

Hrvatska je samo pet dana od svog najvećeg izazova u modernoj povijesti: predsjedanja Vijećem Europske unije. Zemlja, koju je 1992. godine priznala tadašnja Europska zajednica sljedećih će šest mjeseci usmjeravati temeljne politike Unije.

Ako je suditi prema dokumentu koji je vlada u petak usvojila na sjednici, “Program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 1. siječnja - 30. lipnja 2020.”, Hrvatska je apsolutno pripravna za taj izuzetno odgovoran zadatak. Koji će, treba imati na umu, utjecati i na budući ugled i status naše zemlje u uskoro 27-članoj Uniji. Motto predsjedanja je dobro odabran - Snažna Europa u svijetu punom izazova - a premijer Andrej Plenković u uvodu Programa navodi: “Tijekom šestomjesečnog razdoblja Hrvatska će voditi rad Vijeća kao pošten i neutralan posrednik, gradeći suradnju i dogovor među državama članicama u duhu konsenzusa i međusobnog uvažavanja”. I dodaje kako je vlada pripremila ovaj dokument “vodeći se hrvatskim nacionalnim prioritetima, u skladu sa smjernicama novog Strateškog programa Europske unije 2019. – 2024.”.

A za one koji su od samog početka sumnjali da će biti prostora za nacionalne prioritete, evo dva važna detalja. Hrvatska u Programu tako ističe kako će se “razmatrati vizna uzajamnost s državama članicama koje još nisu uključene u američki program izuzeća od viza”. SAD još nije ukinula vize Hrvatskoj. Kao ni Bugarskoj, Rumunjskoj, Cipru. Kad je pak riječ o obrazovanju i istraživanju, “predsjedništvo će pokrenuti raspravu o “cirkulaciji mozgova”. Riječ je o koraku kojim se zemlje poput Hrvatske želi zaštititi “odljeva mozgova”, preciznije riječ je alternativnom modelu mobilnosti znanstvenika. Navedimo još naglasak na energetskoj tranziciji otoka i razvoju “pametnih sela”. Oboje je za Hrvatsku više nego vitalan interes.

A onda i jedan od primjera da je “Program” rađen sa širokim pogledom i potrebnom dozom osjetljivosti. U poglavlju “Razvojna suradnja i humanitarna pomoć” hrvatsko predsjedništvo naglašava da će “za učinkovitije postizanje rezultata posebna pozornost biti posvećena mladima te ženama i djevojčicama kao ključnim pokretačima održivog razvoja”.

Dokument je podijeljen na 10 glavnih točaka, prema postojećim ministarskim vijećima.

Vijeće za opće poslove

“Aktivnosti predsjedništva bit ce usmjerene na postizanje dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. Posebna pozornost posvetit će se politici proširenja i postizanju daljnjeg napretka za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo, što će biti tema neformalnog sastanka na vrhu EU – zapadni Balkan u svibnju 2020. u Zagrebu”.

Višegodišnji financijski okvir

“Težit će se pronalaženju ravnoteže između nastavka financiranja politika koje donose jasnu europsku dodanu vrijednost, poput kohezijske i zajedničke

poljoprivredne politike, te postizanja dogovora oko financiranja politika usmjerenih k novim izazovima”. Ovo je tema svih tema. Novi Višegodišnji financijski okvir trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2021. i trajati do 31. prosinca 2027. godine. Spor je poznat: izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz članstva ostaje proračunska praznina od 12 do 14 milijardi eura. Zemlje neto uplatiteljice traže da se smanji financiranje kohezije i poljoprivrede - među njima je Njemačka, koja predsjeda iza Hrvatske, a Hrvatska je u skupini zemalja “prijateljica kohezije”. Pregovori će biti teški - EK je predložila proračun u iznosu od 1135 milijardi eura - ali Hrvatska je postavila vrlo kvalitetan argument: “voditi se načelima prema kojima dugoročno planiranje mora uzimati u obzir proračunsku disciplinu, poboljšanje provedbe - djelotvornu provedbu projekata - i stabilnost ulaganja te osigurati nesmetan nastavak financiranja razvojnih prioriteta Unije kao i početak provedbe novih programa od 1. siječnja 2021.” Samo još treba privoljeti uplatiteljice.

Proširenje

Vrhunac hrvatskog predsjedanja bit će summit EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju iduće godine. Interesantna je sljedeća rečenica Programa: “Vjerodostojna politika proširenja, vođena načelima vlastitih postignuća i pravedne uvjetovanosti, djelotvorno potiče reformske procese i jamac je boljitka i stabilnosti jugoistoka Europe”. Iako rečenica djeluje sročena kao i sve dosadašnje, u oči ipak upada jasan naglasak na “načela vlastitih postignuća” kandidata. Hrvatska osim toga kao neupitan uvjet postavlja i “prevladavanje naslijeđa prošlosti, istinsku pomirbu i rješavanje otvorenih pitanja”. Što je uistinu nasušna potreba cijele regije.

“Hrvatsko predsjedništvo uložit će znatne napore radi postizanja odgovarajućih političkih odluka zasnovanih na potvrđenoj europskoj perspektivi kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u Uniji, te na punom i dosljednom ispunjavanju utvrđenih kriterija. Predsjedništvo će se usredotočiti na postizanje napretka u pristupnim procesima i u provedbi sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Albanija i Sjeverna Makedonija kandidatkinje su za članstvo i predsjedništvo će se zalagati za otvaranje pregovora s tim dvjema zemljama te za mogući napredak Bosne i Hercegovine prema statusu kandidata”. Dakle, više nego jasno: ispuniti obećanje prije svega Sjevernoj Makedoniji, koja je ispunila svoj dio dogovora i promijenila ime kako bi se riješio problem imena s Grčkom koji se pojavio nakon raspada bivše Jugoslavije. Malo je veći problem Albanija, kojoj se snažno protivi Nizozemska. Želja Hrvatske za “napretkom BiH prema statusu kandidata” vrlo vjerojatno također pada na kriteriju “vlastitih postignuća”.

“Poticat će se ispunjavanje svih mjera potrebnih za daljnji napredak Crne Gore i Srbije u pristupnim pregovorima. Kosovo je potencijalni kandidat te će predsjedništvo posvetiti pozornost daljnjem razvoju odnosa”. Jasno i nedvosmisleno.

Konferencija o budućnosti Europe

“Hrvatska će biti posvećena približavanju Unije građanima i kroz Konferenciju o budućnosti Europe, zajedno s drugim institucijama i državama članicama. Predsjedništvo će raditi na definiranju stajališta Vijeća o pitanjima kao što su sadržaj, opseg i funkcioniranje Konferencije, te će surađivati s Europskim parlamentom i Komisijom kako bi se osigurala institucionalna ravnoteža”. Za Hrvatsku je Konferencija dodatno važna jer će njome predsjedati Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije.

Odnosi s Ujedinjenom Kraljevinom

Hrvatska će se zalagati “za uređeno povlačenje na temelju Sporazuma” te će “biti posvećena izgradnji bliskih budućih odnosa”. Ali, to će u velikoj mjeri ovisiti o britanskom premijeru Borisu Johnsonu koji ne želi europske standarde proizvoda.

Vijeće za vanjske poslove

“Kao doprinos stabilnosti i sigurnosti u okružju Unije potrebno je sustavno razvijati sposobnosti i instrumente zajedničkog djelovanja, uključujući jačanje europske sigurnosne i obrambene suradnje. Pritom je važno jačati međunarodnu razvojnu politiku u službi održivog razvoja i iskorjenjivanja siromaštva.

Ujedinjen i snažan globalni čimbenik i partner

“U skladu s Globalnom strategijom, predsjedništvo će podupirati jačanje napora Unije u daljnjem jačanju stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe. To će se posebno odnositi na izgradnju sposobnosti za odgovor na sigurnosne i druge izazove, uključujući hibridne prijetnje, kibernetičku sigurnost, migracije i strateško komuniciranje. Naglasak treba biti i na suradnji u borbi protiv terorizma, suzbijanju radikalizacije i nasilnog ekstremizma i u odgovoru na izazov migracija”. Ovome se nema što dodati, vrlo jasno. Interesantno je da je Ukrajina gotovo marginalizirana što je i razumljivo jer proces vode Njemačka i Francuska u normandijskom formatu.

Sigurnost i obrana

Za Hrvatsku je NATO i dalje temelj sigurnosne arhitekture (“predsjedništvo će nastaviti snažno podupirati blisku, sadržajnu i komplementarnu suradnju EU-a

i NATO-a, što smatra ključnim ulogom u europsku sigurnost”), ali je dobro odabran prioritet europske obrane: “jačanje konkurentnosti obrambene industrije radi smanjivanja postojećih nedostataka u obrambenim sposobnostima u Europi”. Ali, “predsjedništvo će biti usmjereno na provedbu, konsolidaciju i koherentnost pokrenutih obrambenih inicijativa – Stalna strukturirana suradnja (PESCO),

Koordinirani godišnji pregled obrane (CARD), vojna pokretljivost, Europski fond za obranu (EDF) – te njihovo usklađivanje s procesima obrambenog planiranja država članica”.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove

“Početak novog institucijskog ciklusa i donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira prilika je za definiranje novih strateških odrednica kako bi se Unija djelotvornije nosila s promjenjivim globalnim ekonomskim okruženjem i s unutarnjim strukturnim neusklađenostima. U takvim okolnostima potreban je oprez i pravodobna reakcija na znakove ranjivosti i rizika za stabilnost financijskog sustava Europske unije.

Ekonomska i monetarna unija

“Predsjedništvo namjerava nastaviti s naporima usmjerenima k jačanju ekonomske i monetarne unije kako bi postala bolje povezana i pravednija te se tako mogla bolje oduprijeti gospodarskim izazovima. Hrvatsko će se predsjedništvo usredotočiti

i na daljnje produbljivanje bankovne unije”.

Oporezivanje

“Postojeća međunarodna porezna pravila nužno je prilagoditi uvjetima globalizacije i digitalizacije kako bi se pošteno i pravedno oporezivala novonastala vrijednost ondje gdje se stvara”. Dakle, Hrvatska će podržati napore unutar EU da internetski giganti poput Facebooka i Googlea plaćaju porez u zemljama u kojima djeluju, a ne gdje su registrirani - što će naići na otpor primjerice Irske.

Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove

“Početak novog institucijskog ciklusa prilika je za definiranje smjera Unijina razvoja za sljedeće razdoblje. U tom smislu naše politike i mjere moraju biti usmjerene na

daljnju izgradnju Unije jednakosti i pravednosti, na jačanje povjerenja narušenog posljedicama migracijske krize i sigurnosnim izazovima te na jačanje unutarnje sigurnosti Unije. Na području pravosuđa naglasak će se staviti na zakonodavni paket za e-dokaze, ostvarenje preduvjeta za početak rada Ureda europskog javnog tužitelja, zakonodavni paket za izvođenje dokaza i dostavu pismena, kao i na uredbu o učincima ustupa potraživanja”.

Zaštita vanjskih granica i Schengen

Hrvatska se zalaže za “sveobuhvatno, učinkovito i humano upravljanje migracijama na svim migracijskim pravcima”. Ova posljednja fraza je posebno važna jer se često EU fokusira na zapadno i srednjomediteransku rutu zanemarujući onu istočnu. I jasno, “predsjedništvo će se zalagati za bolju zaštitu vanjskih granica EU  kao jedne od ključnih pretpostavki za ostvarenje plana o povratku normalnom funkcioniranju Schengenskoga prostora”. Pa onda i ulasku Hrvatske u taj prostor.

Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača

“ Negativni demografski trendovi, nedostatak vještina potrebnih za tržište rada budućnosti, neravnoteža između poslovnog i privatnog života te podzastupljenost žena na tržištu rada zahtijevaju kvalitetna rješenja. Ona su ključna za daljnje jačanje socijalne konvergencije te održivost gospodarskog rasta. Posebnu pozornost predsjedništvo će usmjeriti na utvrđivanje mjera za suočavanje s demografskim izazovima. Naglasak će se također staviti na provedbu politika usmjerenih na jačanje pristupa tržištu rada, na jednake mogućnosti, ravnopravnost spolova te promicanje cjeloživotne brige za zdravlje”.

Demografski izazovi i socijalna politika

“ Hrvatsko predsjedništvo potaknut će raspravu o izazovima koji se odnose na negativne demografske trendove i politikama kojima se poboljšava standard života i rada te osigurava ravnoteža poslovnog i privatnog života. Predsjedništvo će organizirati tematsku konferenciju koja će biti temelj za izradu zaključaka usmjerenih na utvrđivanje mjera za suočavanje s demografskim izazovima”.

Demografija je ušla u temeljne politike nove Komisije upravo zahvaljujući Hrvatskoj koja je na summitu u rumunjskom Sibiu to predložila. Konačno, hrvatska povjerenica Šuica je zadužena za demografiju i demokraciju.

Vijeće za konkurentnost

“Povećanje produktivnosti europskog gospodarstva može se ostvariti kroz bolju provedbu postojećih pravila jedinstvenog tržišta, pojednostavnjenjem zakonodavstva i smanjivanjem prekomjerne reguliranosti tržišta. Poseban naglasak stavit će se na daljnje produbljivanje jedinstvenog tržišta i na razvoj dugoročno održive strategije industrijske politike usklađene sa zahtjevima digitalnog doba. Područja istraživanja i svemira imaju ulogu ključnog pokretača napretka te će hrvatsko predsjedništvo naglasiti njihov doprinos jačanju konkurentnosti gospodarstva i društva”

Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku

“Hrvatsko predsjedništvo usmjerit će se na nastavak razvoja jedinstvenog europskog prometnog prostora, razvoj održivog pomorstva te digitalizaciju i inovacije u svim granama prometnog sektora. Među prioritetima predsjedništva su i razvoj visokokvalitetne i sigurne podatkovne infrastrukture, stvaranje uvjeta za potpuno funkcioniranje i sigurnost 5G mreža te provedba energetske unije. Predsjedništvo će se posebno usredotočiti na potencijal i ulogu otoka kao nositelja tranzicije na čistu energiju”.

Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo

“Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna je od temeljnih politika. Ona je važna za ruralni razvoj, proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane i zaštitu prirodnih resursa, čime izravno utječe na život svih građana Unije. Stoga je iznimno važno da se zadrži njezina konkurentnost, održivost i odgovarajuća razina financiranja. Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedništva bit će postizanje pravodobnog dogovora oko novog ZPP-a, koji treba pozitivno utjecati na razvoj održive poljoprivrede i kvalitetu života u ruralnim područjima. Poseban naglasak stavit će se na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, održivo upravljanje okolišem te osnaživanje koncepta biogospodarstva i pametnih sela”.

Vijeće za okoliš

“ Kao globalni predvodnik u okolišnim i klimatskim politikama Europska unija ima posebnu odgovornost u aktivnom promicanju ostvarivanja okolišnih ciljeva održivog razvoja, o čemu ovisi naša budućnost. Unatoč postignutom napretku potrebno je poduzeti dodatne napore za postizanje održive i klimatski neutralne Europe, zaštitu ljudskog zdravlja i očuvanje prirodnog kapitala. Stoga će hrvatsko predsjedništvo započeti sveobuhvatnu raspravu o glavnim inicijativama Europskog zelenog sporazuma”.

Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport

“ Samo kroz kvalitetno i uključivo obrazovanje Unija može zadržati globalnu konkurentnost, a njezini građani ostvariti puni potencijal. Stoga će predsjedništvo posebnu pozornost posvetiti razvoju znanja, vještina i kompetencija potrebnih za budućnost te poticanju uravnoteženije mobilnosti i “cirkulacije mozgova”. Kulturna raznolikost pridonosi održivom društvenom i ekonomskom razvoju u Europi, a bit će i glavna tema Europske prijestolnice kulture 2020., hrvatskog grada Rijeke”.