SVIJET OKO NAS: U Bejrutu bukte opasni prosvjedi protiv novog premijera koji dolazi iz redova šijitskog pokreta Hezbolah

Autor:

21.12.2019.

Reuters

 

BEIRUT

Fireworks are set off in front of police officers standing in postion behind riot shields during a protest at the Corniche al Mazzraa in Beirut, Lebanon, December 20, 2019. REUTERS/Mohamed Azakir
Mohamed Azakir / REUTERS

Prosvjedi u Beirutu, 20. prosinac, 2019.

Iskra koja je postala jako opasna

Jezični čistunci ne vole engleski. Kažu da zatire hrvatski. Ali će mirno govoriti tramvaj. Ili jastuk. Ovo potonje je turcizam, za one koji ne gledaju turske serije. No, engleski ima jednu veliku prednost: njegova opcija globish, dakle onaj jezik s 1500 riječi, omogućuje globalnu komunikaciju. Engleska kratica MENA je dobar primjer: označava prostor Sjeverne Afrike i Srednjeg i Bliskog istoka. Ajde napravite hrvatsku kraticu. To je prostor koji se trese još od američko-britanske invazije na Irak 2003. godine, a zapalio se 2011. kad je izbilo Arapsko proljeće. Tad su svi koji se imalo razumiju u taj prostor prstom upirali i Siriju i govorili: ovdje će biti najkrvavije. Te su istodobno vapili da se kriza slučajno ne prelije na Libanon.

Zašto je to važno?

Libanon je ključna točka MENA. U njemu žive Arapi, muslimani šijiti i suniti, kršćani, Druzi. Ukupno ih je četiri milijuna. Ali graniče sa Sirijom i Izraelom. Pa se preko Libanona prelama srž arapsko-izraelskog sukoba. A tijekom građanskog rata u toj zemlji (1975. - 1990.) svoje je utočište ondje pronašao i Iran. Libanon sada ima politički sustav koji protežira tri religije: kršćane, sunite i šijite. No, kako je od rata prošlo dosta vremena, vratio se duh građanskog društva. Još 2015. godine su se pobunili stanovnici glavnog grada jer vlasti nisu bile sposobne organizirati odvoz smeća. Sada su opet izašli na ulice nezadovoljni blokadom sustava. Koja se počinje osjećati na ekonomskoj razini. I kvaliteti života.

Što je šira slika? 

Sve je bilo u redu dok su prosvjednici grupno napadali vladu. No, kad su se okrenuli protiv šijitske političke strukture došlo je do reakcije: U središtu Bejruta izbili su nasilni sukobi u ponedjeljak navečer između interventne policije i sljedbenika Hezbolaha i pokreta Amal nakon što su se na društvenim mrežama pojavile kritike šijitske zajednice i vodstva, prenose agencije. Da bi već u četvrtak stigla vijest da će novi premijer doći upravo iz redova šijitskog pokreta Hezbolah. Što, sasvim sigurno, neće naići na odobravanje kod velikog broja prosvjednika. Jer, time Iran, preko Hezbolaha, dobiva punu kontrolu nad vlašću. Što predstavlja ozbiljnu prijetnju Izraelu koji istodobno odobrava prvi izvoz plina iz polja Leviathan u Egipat. I postaje izvoznik energenata. Jačajući tako svoje veze s arapskim svijetom. A protiv Irana. Dodajmo tome da je došlo i do približavanja Katara i Saudijske Arabije. Naime, mladi prijestolonasljednik Muhamed bin Salman se morao povući - pritisak na Katar, navodno zbog podrške teroristima i bliskosti s Iranom, nije polučio uspjeh. Upravo obrnuto, doveo je Tursku na vrata Arabije. Pa se sada strategija mijenja jer se stanje u Iranu iz temelja mijenja: većinski šijitska teokracija je u ozbiljnim problemima zbog sankcija, posljednji su prosvjedi bili izuzetno burni, a vlast nije birala sredstva da ih zaustavi. Pojavila se i vijest o mogućoj ostavci predsjednika Rohanija. Pa se u arapskim glavnim gradovima i Izraelu procjenjuje da bi Iran mogao, po klasičnom modelu, domaću krizu zaustaviti pokretanjem vojne operacije: u Libanonu, primjerice. Protiv Izraela. Ili u Iraku, gdje traju prosvjedi u kojima iranske milicije nastoje preuzeti kontrolu. Glavno pitanje više nije nafta (vidi 4), već pitanje budućeg odnosa snaga u regiji. Arabija bi bila više nego sretna da vidi pad iranskog režima, a to bi se svidjelo i SAD-u. No, pitat će se Kinu, glavnu uvoznicu iranske nafte i Rusiju - koja je najavila ulaganja od 500 milijuna dolara u sirijsku luku Tartus.  I tako jača svoju ulogu na prostoru MENA (tu je i utjecaj u Libiji), ali i na Istočnom Mediteranu. Pa nije čudno da Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, ističe da je “partnerstvo sa zemljama Zaljeva na sigurnosnim pitanjima važnije nego ikad”.

Novi požar u MENA imao bi globalne posljedice. EU toga mora biti svjesna.

LONDON

FILE PHOTO: Darts - 2016 World Professional Darts Championships - Lakeside Country Club, Frimley Green, Surrey - 3/1/16 England's Fallon Sherrock in action during the first round Mandatory Credit: Action Images / Matthew Childs Livepic EDITORIAL USE ONLY/File Photo
Matthew Childs Livepic / REUTERS

Fallon Sherrock tijekom svjetskog natjecanja u pikadu u Londonu

Natjecanja mješovitih timova, to trebamo

Britanka Fallon Sherrock ispisala je povijest u utorak kad je postala prva žena koja je ikada pobijedila na Svjetskom prvenstvu u pikadu PDC (Professional Darts Corporation) u Londonu. Dosad su se u tom nadmetanju s muškarcima okušale tri žene, ali nisu uspjele pobijediti.

Zašto je to važno?

Nikome prisebnom ne pada na pamet da predloži boksački meč muškarca i žene, ali uopće ne bi bilo loše organizirati, primjerice, odbojkaške susrete mješovitih ekipa. Ili mješovite atletske ili plivačke štafete ili ekpie u sinkroniziranom plivanju. Konačno, Europljani su naučili igrati košarku natječući se protiv najboljih na svijetu, Amerikanaca.

Što je šira slika?

Sportski uspjesi žena u srazu s muškarcima bili bi izuzetno snažan korak prema stvarnoj jednakosti u društvu. Poraz u pikadu (muška igra jer je bila uobičajena u barovima gdje je bilo više muškaraca) sjajan je primjer. "Žene, želim da znate: niste savršene, ali ono što mogu gotovo nesporno reći je da ste bolje od nas muškaraca", rekao je bivši američki predsjednik Barack Obama. “Potpuno sam uvjeren da bismo u dvije godine, kada bi svaku naciju na svijetu vodila žena, vidjeli znakoviti napredak u gotovo svemu, uključujući životni standard i pozitivan ishod u ostalim područjima". On to stvarno zna: žena, dvije kćeri, a i u kabinetu je imao velik broj žena.

 

TOKIO

A demonstrator remotely controls Toyota's humanoid robot T-HR3 at its demonstration at the International Robot Exhibition 2019 in Tokyo, Japan December 18, 2019. REUTERS/Kim Kyung-Hoon
Kim Kyung-Hoon / REUTERS

Demonstracija humanoidnog robota T-HR3 proizvođača Toyota na Međunarodnom robotskom sajmu u Tokiiju u Japan

Stiže topla robotska ruka

Znate onaj vic kad Europljanin s juga i Japanac završe na splavi nakon brodoloma. Japanac će: “Što da radimo?” A južnjak će: “E vi Japanci. Samo biste nešto radili”. Ali, ti Japanci imaju ozbiljan problem sa sve starijim stanovništvom. Pa je Toyota predstavila robota koji korisniku omogućava da vidi što robot vidi pa da onda robot to i napravi. Primjerice, donese čašu vode žednoj starici. I dalje, Toyota Motor prvo planira uvesti naprednu autonomnu tehnologiju u komercijalna vozila, a potom u automobile za osobnu upotrebu, izjavio je u utorak visoki dužnosnik te kompanije.

Zašto je to važno?

Tržište umjetne inteligencije (AI) u Kini bi prema prognozama trebalo do 2023. godine doseći vrijednost od 11,9 milijardi dolara. Ove će godine ulaganja u umjetnu inteligenciju u Kini iznositi oko 12 posto svih investicija na globalnoj razini - što je 64 posto više nego prošle godine. Američki je Kongres s druge strane zaključio da je rad na umjetnoj inteligenciji u kaosu kad je riječ o “organizaciji, planiranju, podacima, talentu, testiranju”..... MIT (Massachusetts Institute of Technology) objavio je da su izgradili automatizirani sistem koji je uspio za 57 posto biti precizniji od analitičara Wall Streeta u predviđanju kvartalnih zarada više od 30 kompanija.

Što je šira slika?

Ovdje ćemo stalno pisati u AI jer se o tome, osim na razini zabave, ne piše. U općim medijima samo je Euractiv.hr u proteklih par mjeseci objavio serijal priča o AI. A problemi su tu. “Potencijal AI značajan je osobito u dijagnostici te povezivanju genetskih predispozicija sa životnim stilom pacijenata kako bi se predvidjeli određeni zdravstveni ishodi. - Upravo bi to moglo igrati ključnu ulogu u personaliziranoj medicini i točnosti dijagnoza – navodi prof. dr. Boris Brkljačić, predsjednik Europskog društva radiologa u razgovoru za Euractiv.com. I upozorava na moralne dvojbe. “AI ethics”, navodi portal Axios, ključno je pitanje svake tehnološke kompanije. Jer, i dalje ostaje otvoreno ključno pitanje: hoće li ljudi biti u stanju kontrolirati algoritme koje će osmisliti? Hoće li oni nositi karakteristike svojih kreatora (Stvori ga na sliku svoju), pa i predrasude ili ćemo se tome moći suprotstaviti? I treba li nam baš svaki od izuma? Primjerice, San Francisco je zabranio uporabu prepoznavanja lica. Nova pitanja i dvojbe stižu.

GLOBALNO

A member of the oil police force guards the entrance of the West Qurna-1 oil field, which is operated by Exxon Mobil, near Basra, Iraq, May 20, 2019. Picture taken May 20, 2019. REUTERS/Essam Al-Sudani - RC17690F9600
Essam Al-Sudani / REUTERS

Na slici: naftno polje u blizini grada Basra u Iraku

Nafta je sve manje važna

Cijene nafte stabilizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad razine od 66 dolara, poduprte padom američkih zaliha sirove nafte i zatopljenju u trgovinskim odnosima SAD-a i Kine. Ova je vijest prošla gotovo pa nezapaženo, osim jasno među trgovcima. Ali, zato je cijela Europa pomno čitala sljedeće: Očekuje se kompromis Rusije i Ukrajine o tranzitu plina; Rusija i Njemačka kritiziraju američke sankcije zbog plinovoda Sjeverni tok 2.

Zašto je to važno?

Zeleno je riječ sljedećeg desetljeća. Nije ni plin pravo “zeleno”, ali je u svakom slučaju bolji od prljave nafte. Koju Vladimir Putin ne koristi kao Damoklov mač. Ali zato s Xi Jinpingom svečano otvara plinovod iz Sibira do Kine. Dok Donald Trump viče kako je američka vojska na Srednjem istoku tamo gdje je nafta. Nafta i Afganistan?

Što je šira slika?

Analitičari smatraju da će na naftnom tržištu sljedeće godine situacija biti stabilna. I mirna. Ključno će pitanje biti hoće li se nastaviti rast američke proizvodnje nafte iz škriljevca (Donalde, tu je nafta). Potražnja je sve slabija, dijelom zbog plina, dijelom zbog “zelenog”, a dijelom zbog trgovinskih ratova. OPEC je došao u situaciju da mora postati OPEC+, s Rusijom, pa i takav više u stanju svojim mjerama upravljati tržištem nafte - koje su nekad jednom porukom bili u stanju srušiti (vidi točka 1). Ukratko, cijene će biti negdje na istoj razini (ostat će cijena barela Brent iako to nalazište više ne postoji). A izvoznici nafte će morati brzo tražiti nove modele za razvoj ekonomije. Jest da je Aramco najskuplja svjetska tvrtka, ali to je dijelom zato jer dosad nije bila tržištima. I nije sigurno hoće li i dalje rasti.

 

BERLIN

Two pigs race through a turn during the afternoon pig races at the Cattaraugus County Fair in Little Valley, New York, August 4, 2007. REUTERS/Gary Hershorn (UNITED STATES) - RTR1SIL6
Gary Hershorn / REUTERS

Na slici: utrka praščića u New Yorku.

Što je komu stvarno važno?

Njemački ustavni sud će nakon tužbe udruge za zaštitu životinja razmotriti praksu kastracije praščića bez anestezije, vrlo raširenu među njemačkim stočarima, koja izaziva sve više prijepora u Europi. "Tijela koja nisu strogo ljudska, poput tvrtki i udruga, imaju status pravne osobe. Zašto ga onda ne dati životinjama?", argumentirala je odvjetnica Cornelia Ziehm.

Zašto je to važno?

Prije nekoliko dana javila se Međunarodna udruga egzorcista i napala knjigu. “A Children’s Book of Demons”, Dječja knjiga demona, koja se pojavila u prodaji još u svibnju. Na mrežnim stranicama knjiga se smještava u kategorije “humor”, “fantazija” i “dječja literatura”. Ali, egzorcisti vide u tom djelu “nastavak modernog pokušaja da se potiče satanizam kao normalna alternativa drugim oblicima štovanja ili filozofija života”.

Što je šira slika?

Ne treba zaboraviti da su popi s oltara bacali anatemu i na Harryja Pottera. Bez koristi. Zašto uspoređujem ova dva slučaja: u prvom se ljudi bave ozbiljnim pitanjem, patnje životinja. Koje postoji. Pa su neke životinje, temeljem takvog razmišljanja, puštene na slobodu. A suci će vjerojatno smanjiti patnju praščića. Vulgarno, ali važno: bit će ukusniji mesojedima. Egzorcisti se pak najviše boje demona. Jer, ako ih nema, ostaju bez posla. Možda ipak da svoju energiju ulože u nešto korisnije, recimo ribe koje ostaju bez kisika u morima? Koji li je demon za to kriv?