SVIJET OKO NAS Zašto Trump napušta Otvoreno nebo, a ThyssenKrupp prodaje svoje čeličane. A mafijaši moraju tražiti državnu pomoć

Autor:

23.05.2020.

US President Donald Trump speaks to the press as he departs the White House in Washington, DC, on May 21, 2020. - Trump said Thursday that the United States is withdrawing from the Open Skies arms control treaty with Russia, accusing Moscow of breaking the terms. (Photo by MANDEL NGAN / AFP)
MANDEL NGAN / AFP

Američki predsjednik Donald Trump opet izaziva pomutnju

Svijet oko nas prati teme i događaje koji definiraju društvene i političke okolnosti.

BRUXELLES

Tko ne zna graditi, taj ruši

U sjedištu NATO-a potvrdili su plan za održavanja sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u petak, 22. svibnja, kako bi se raspravila jednostrana odluka Washingtona da se povuče iz Ugovora o otvorenom nebu, rekao je u četvrtak službenik NATO-ove tiskovne službe TASS-u. Da, počinjem ruskim izvorima. I još jedna važna informacija. TASS je uredno izvijestio da je Savez izrazio zabrinutost zbog navodne ruske "selektivne provedbe Ugovora o otvorenom nebu". A nastavljam kineskim: “Analitičari procjenjuju da će američko povlačenje, o kojem se mjesecima šuškalo, izazvati ljutnju europskih saveznika koji su također članice Ugovora. Povlačenje bi se formalno trebalo provesti u roku od šest mjeseci u skladu s uvjetima Ugovora”. Tako piše Xinhua. Vrlo precizno izvještavanje i u skladu sa svim ostalim svjetskim medijima. Kao i uvijek kad je riječ o stvarima koje se ne odnose izravno na Peking i Moskvu.

Zašto je to važno?

“Otvoreno nebo” je predložio još dalekovidni američki predsjednik Dwight Eisenhower 1955. godine, a zaživjelo je tek 2002. godine (ugovor je potpisan 1992. u doba predsjednika Busha oca). Temeljem tog ugovora 34 zemlje potpisnice - među kojima je i Hrvatska - imaju pravo obavljati nenaoružane izviđačke letove nad cjelokupnim teritorijima drugih zemalja potpisnica radi prikupljanja podataka o vojnim snagama i aktivnostima. Što je zamišljeno kao izuzetno važan element jačanja uzajamnog povjerenja. A osim članica NATO i Rusije, tu su još Bjelorusija, Ukrajina, Finska i Švedska. I BiH, Gruzija i Kazahstan. Dobar dio članica OESS-a. A onda je američki predsjednik Donald Trump zaključio da mu to više ne treba. "Rusija nije poštivala sporazum. Ako ga oni ne poštuju, mi se povlačimo". Moskva je odgovorila odmah: "Povlačenje Sjedinjenih Država iz tog sporazuma ne predstavlja samo udarac temeljima europske sigurnosti već i u instrumentima postojeće vojne sigurnosti i bitnim sigurnosnim interesima saveznika Sjedinjenih Država", izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško.

Što je šira slika?

Newsweek na svojoj mrežnoj stranici prenosi da SAD ima podatke, koje će podastrijeti svojim saveznicima, a koji potvrđuju da Moskva koristi “Otvoreno nebo” kako bi prikupljala podatke o osjetljivoj infrastrukturi u SAD-u i Europi te tako identificirala ciljeve za moguće napade preciznim konvencionalnim sredstvima. Također navode da je Rusija ograničila prava preleta nad nekim dijelovima zemlje, uz granicu s Gruzijom te iznad Kalinjingrada. Rusija tvrdi da ograničenja postavlja i SAD. The New York Times za ovaj američki potez navodi još jedan razlog: Rusija je iznervirala Trumpa kad je njezin izviđački zrakoplov 2017. godine nadletio golf teren američkog predsjednika u New Jerseyu. Kako bilo da bilo, odluka je tu, za šest mjeseci će Trump i dalje biti američki predsjednik, a SAD neće biti dijelom Otvorenog neba. I to je velika, ogromna pogreška. Rusija se ponaša svakako, ali nije ozbiljna prijetnja. Nema dostatnu ekonomsku snagu da započne bilo kakav kinetički sukob (hibridno ionako stalno ratuje), čak ni s obrambeno slabom Europom. Upravo zato i provocira. A Trump je očito odlučio zaključiti svoj prvi (nadamo se i posljednji) mandat demontiranjem sigurnosnog poretka koji je zatekao. A i onoga koji je bio u nastajanju. Prvo je istupio iz Transpacifičkog partnerstva i tako dao Kini vjetar u jedra na trgovačkom planu (zbog čega je kasnije morao u trgovinski rat s Pekingom), zatim iz Pariškog klimatskog sporazuma, pa iz Sporazuma u iranskom nuklearnom programu (sad se u UN-u poziva na to da je i dalje članica tog dokumenta). Vrhunac je bio INF - Sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa. Koji je predstavljao kamen temeljac europske sigurnosti. Istodobno s najavom izlaska iz “Otvorenog neba” pojavila se informacija kako bi Washington htio kratkoročno produljenje Novog START-a (Sporazum o ograničenju strateškog naoružanja) kako bi se mogao ispregovarati novi. Dakle, nije nas briga za saveznike, želimo samo ono što je u sigurnosnom smislu važno za nas. A ono što je važno njima ćemo uništiti. Pa neka se sami brinu za sebe. Što nije sporno, ali zašto uništavati ugovor koji ide na ruku saveznicima?

 

WASHINGTON

Natalitet, teška boljka svih razvijenih
Slavonski Brod 310708.
I Brod je jedan od gradova kojega prati trend Bijele kuge vise umrlih od rodjenih.
Foto: Danijel Soldo / Cropix
Danijel Soldo / Cropix

Demografija je problem gotovo svih članica EU

 

Broj novorođenih uz SAD-u nije od 1985. bio tako nizak kao 2019. godine, a stopa fertiliteta dosegla je povijesni minimum, pokazali su podaci objavljeni u srijedu. Riječ je o 58,2 rođenih na 1000 žena u dobi od 15 do 44 godine. Ta stopa, koja je niža za 2% u odnosu na godinu prije, najniža je zabilježena stopa nataliteta od 1909. godine kad su se podaci počeli prikupljati.

Zašto je to važno?

I u SAD-u se potvrđuje trend koji je ozbiljno uzdrmao Europu: pojačani silazni trend nataliteta, koji je bio posljedica globalne financijske krize, nije se počeo oporavljati ni uz poboljšanje životnih uvjeta izlaskom iz krize. Zaključak: milenijalci se ne osjećaju dovoljno sigurnima da bi se usudili formirati veće - više od jednog djeteta - obitelji. Ili čak obitelji. Jer, prošle je godine broj sklopljenih brakova pao na najniži broj od 1867. godine.

Što je šira slika?

Treba li uopće navoditi da je financijska stabilnost ključna za natalitet u razvijenijim zemljama (osim Izraela koji bilježi stabilan rast)? U SAD-u samo žene u dobi između 40 i 44 godine bilježe rast nataliteta za 2 posto u usporedbi s 2018. godinom. S druge strane se nastavio pozitivan trend: kod djevojaka u dobi od 15 do 19 godina došlo je do pada broja poroda za 5 posto u odnosu na 2018. godinu, a posebno je pozitivna informacija da je riječ o smanjenju od 73% od 1991. godine. Što nije posljedica zabrane pobačaja ili kontracepcije već upravo obrnuto: jačanja svijesti o reproduktivnom zdravlju. Unatoč svemu tome, broj stanovnika SAD-a raste: danas ih je 90 milijuna više nego 1985. godine. Rješenje: imigracija.

FRANKFURT

Thyssenkrupp bi mogao prodati čeličane
(FILES) This file photo taken on May 8, 2020 shows an aerial view of the coking plant of German industrial conglomerate ThyssenKrupp in Duisburg, western Germany. - Struggling German conglomerate Thyssenkrupp has sunk deeper into the red, figures showed Tuesday, May 12, 2020, as the coronavirus pandemic pummelled its industrial businesses. The steel-to-submarines group reported a net loss of 948 million euros ($1.02 billion) in its second quarter to March, compared with a 173-million-euro loss a year earlier. (Photo by Ina FASSBENDER / AFP)
Ina FASSBENDER / AFP

ThyssenKruppova tvornica u Duisburgu snimljena 8. svibnja ove godine

 

Thyssenkrupp je najavio da razmatra prodaju poslovnih jedinica koje proizvode čelik i podmornice. Razlog za taj čin je pokušaj da se sačuva tvrtka u doba krize koju je izazvala pandemija. "Razmatramo sve opcije", rekla je  Martina Merz, čelnica Thyssenkruppa (treća u godinu dana) u razgovoru s novinarima, prenio je Reuters. "To znači da se proučavaju svi oblici konsolidacije, uključujući spajanja, preuzimanja, naša kupnja sličnih tvrtki i naš neovisan razvoj tog poslovanja", pojasnila je. I tako potvrdila da i ova kompanija slijedi put kojim su krenuli drugi divovi poput Siemensa i General Electrica.

Zašto je to važno?

Riječ je o tvrtki koja se smatrala pojmom njemačke industrije. U Essenu ju je još 1811. godine osnovao Friedrich K. Krupp, kao ljevaonicu, a tvrtka se počela naglo razvijati početkom gradnje željezničke mreže i - proizvodnjom oružja. Krupp je prvi napravio top od lijevanog željeza. Povijest tvrtke, zbog tog dijela poslovanja, ima brojne mrlje, posebno kad je riječ o pripremi Njemačke za Drugi svjetski rat i suradnje s nacistima. Novo ime, Thyssenkrupp dobiva 1999. godine.

Što je šira slika?

Thyssenkruppovo poslovanje s čelikom, drugo po veličini u Europi po prihodima, oslabilo je zbog pada potražnje, jeftinog kineskog uvoza i neuspješnog pokušaja spajanja s europskim poslovanjem Tata Steela, koje su regulatori blokirali zbog narušavanja tržišnog natjecanja. No, navodno se tu otvaraju neke nove mogućnosti u svjetlu promjene stava EU vezano uz spajanja kako bi se kompanije sačuvale od neprijateljskog preuzimanja. Thyssenkrupp pregovara, osim toga, i sa švedskim SSAB-om i kineskim Baoshan Iron & Steel, tvrde upućeni izvori. Pandemija je, kako se čini, samo dodatno ubrzala promjene koje su započele prošle godine prodajom krunskog dragulja, poslovanja s dizalima. U tvrtki kažu: “U srži strategije je transformacija u visoko uspješnu “Grupaciju društava“ s vitkim modelom upravljanja i jasno strukturiranim portfeljem. A kad/ako ode i čelik, s kojim je počelo, nestaje stari Krupp. Što vjerojatno i nije loše.

 

KARLSRUHE

BND više ne smije prisluškivati u inozemstvu
A picture taken on May 19, 2020 shows an employee walking past the name of German Federal Intelligence Service (BND) at its headquartersin Berlin. - Germany's foreign intelligence service (BND) is not allowed to spy on internet data from foreigners abroad, the country's top court ruled on May 19, 2020 siding with a complaint brought by journalists overseas. (Photo by John MACDOUGALL / AFP)
John MACDOUGALL / AFP

Sjedište njemačke vanjske obavještajne službe BND u Berlinu

 

"Praćenje internetskog prometa stranaca u inozemstvu kosi se sa zakonom o slobodi medija i telekomunikacijske tajne", priopćio je njemački Ustavni sud u utorak dodajući da su time povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom. I tako je vanjskoj obavještajnoj službi (BND) zabranjeno masovno pratiti internetsku komunikaciju stranaca izvan zemlje bez konkretnog povoda. Time je prihvaćena tužba grupe stranih novinara i udruge Reporteri bez granica.

Zašto je to važno?

Tužitelji su ustvrdili da bi mnogi istraživački novinari u Njemačkoj mogli nevoljko surađivati s međunarodnim novinarskim partnerima jer bi to otvorilo mogućnost da se prati i njihov rad. Strani novinari bi imali problem i sa zviždačima koji bi im zbog straha teško odavali informacije, kaže se u argumentima. Sporno je bilo pitanje mogu li se stranci, isto kao i njemački državljani, pozivati na temeljna prava njemačkog ustava.

Što je šira slika?

Iz političkih se krugova čula razumljiva kritika: kako ćemo moći štititi svoju zemlju od vanjskih prijetnji. Te kako zaštititi njemačke vojnike i drugo osoblje izvan zemlje. Odgovor se na to može naći u odredbi suda prema kojoj sama praksa prisluškivanja nije zabranjena, ali je za nju potreban konkretan povod. Paulina Starski s Max Planck Instituta za DW je rekla kako smatra da je riječ o koraku u pravom smjeru te da BND ima prevelike ovlasti i zato je nužno ograničiti ih. Više se nego slažem sa stavom gospođe Starski, tajne službe vole preširoko tumačiti svoja prava. Ali treba imati na umu da ruske, kineske i, primjerice, iranske tajne službe nemaju baš nikakvih pravnih ograničenja.

KALABRIJA

Mafijaši smo, ali imamo svoja prava

Alessandro Pannunzi nema, gotovo sigurno, legalnih prihoda. Pa je zatražio od talijanskih vlasti da mu odobre socijalnu pomoć kao i mnogima siromašnima. I dobio ju je. Jedini je problem što je on sin Roberta Pannunzija, poznatijeg kao “talijanski Escobar”. Koji se hvali da novac više ne broji, nego ga važe. Talijanski i američki istražitelji jednoglasno ga smatraju najvažnijim svjetskim "brokerom" kokaina. Alessandro je oženjen s kćeri jednog od glavnih kolumbijskih proizvođača kokaina. Ali, nema prihoda.

Screen image taken at the headquarters of the National Police in Bogota, on July 6, 2013, from a Police video showing Colombian police officers escorting Roberto Pannunzi (65), an Italian mafia capo allegedly the world biggest cocaine trafficker who was arrested on the eve. Pannunzi who fled from a Rome prison in 2010, was detained in a shopping mall in Bogota with a fake Venezuelan identity card in a joint operation by Colombian police and the US Drug Enforcement Administration (DEA) and was deported on Friday night to Italy. AFP PHOTO/Guillermo LEGARIA (Photo by GUILLERMO LEGARIA / AFP)
GUILLERMO LEGARIA / AFP

Roberto Pannunzi kad su ga uhitili u Bogoti

 

Zašto je to važno?

'Ndrangheta ne vodi svoje članove kao zaposlenike. Pa je stoga, osim Alessandra, njih još oko 500 na isti način isisavalo novac iz državnog proračuna. Novac koji je bio namijenjen za najsiromašnije. Od njih će oko 100 morati vratiti sav novac koji su dobili jer su im dokazane veze s organiziranim kriminalom. Napomena: riječ je o 780 eura mjesečno. A to mafijaš vjerojatno zaradi dnevno.

Što je šira slika?

Japan nekako odaje dojam sređene zemlje. I jest, ali to ne znači da je lišen ljudskih mana. apanski državni odvjetnik Hiromu Kurokawa bio je u četvrtak prisiljen dati ostavku nakon što su mediji objavili da se kockao s novinarima. Dva su problema: kockanje je zabranjeno u Japanu, a kockali su se iako je bila proglašena karantena. Možda biti član masona i nije najgora karakteristika državnog odvjetnika.

Tagovi/Tags: