U Strasbourgu održan govor o stanju Unije: Juncker poziva na zajedništvo

Autor:

12.09.2018.

, Image: 258203473, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

U svom godišnjem govoru o stanju Europske unije, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najčešće je spominjao 'jedinstvo', 'solidarnost' te 'bolji odnos država članica' kao nužan preduvjet europske budućnosti.

Juncker je podsjetio kako je 'europski projekt' bio i ostao projekt mira, naglasivši pritom da je i dalje glavni cilj Europske unije očuvanje mira.

Usporedivši sadašnju situaciju u Europskoj uniji sa svojim najavama i ciljevima koje je postavio 2014. godine, na početku svog mandata, Juncker je rekao da je situacija znatno bolja. Među svojim najuspješnijim reformama istaknuo je investicijski plan i njegove pozitivne rezultate, ali je i spomenuo da je stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji najniža od 2000. godine, unatoč tome što i dalje postoji prostora za napredak.

Financijsku neovisnost Grčke spomenuo je kao jedan od najvećih uspjeha svog mandata.

- Uvijek sam branio Grčku, njezin dignitet i ulogu koju ima u Europskoj uniji, i upravo zato sam se strastveno zalagao za njezin ostanak u eurozoni - istaknuo u svom govoru.

Međunarodna trgovina

U njegovom su mandatu posebnu ulogu imali međunarodni trgovinski odnosi koji trenutno čine 40 posto svjetskog BDP-a.

- Europska unija trenutno ima trgovinske sporazume sa 70 država. Kada Europa govori jednim glasom, onda možemo uspjeti. - zaključio je Juncker.

Unatoč tome što je na početku svog mandata rekao da neće biti proširenja europskog članstva, na kraju svog mandata naglašava važnost tog procesa za opstanak Europske unije.

- Europa izvozi stabilnost, a proširenje je jedan od najvećih europskih uspjeha. Potrebna nam je definicija našeg zajedničkog stava prema državama Zapadnog Balkana, zato što će u suprotnom netko drugi početi preuzimati njihovu politiku, koja je u konačnici u našem neposrednom susjedstvu - izjavio je.

Europska obrana

U svom je govoru naglasio potrebu jačanja europske obrane, istaknuvši pritom da 'Europa na svjetskog geopolitičkoj sceni ne bi smjela ostati samo u ulozi promatrača'. U tom je kontekstu posebno istaknuo ulogu Europske unije u Siriji, poručivši da 'Europa ne smije ostati nijemi svjedok jednog od najvećih humanitarnih katastrofa našeg doba'.

Međutim, Juncker je rekao da Europska unija neće militarizirati svoje obrambene snage, već da će trebati smanjiti ovisnost i ojačati svoju zaštitu.

- To može učiniti samo snažna i ujedinjena Europa. Mi smo najveće tržište na svijetu i bit ćemo u stanju nametnuti svoj standard, ali samo pod uvjetom da smo  ujedinjeni - rekao je predsjednik Komisije.

Migracije

Očekivano, jedan od najvažnijih elemenata njegovog govora o stanju Unije je bila migracija.

- Suverenitet Europe ne smije biti okrenut protiv drugih. Ne želimo zatvorenu Europu, već želimo očuvati njezinu multilateralnost - zaključio je Juncker poručivši državama članicama da pronađu ravnotežu između nacionalnog suvereniteta i solidarnosti s drugim državama EU.

Govoreći o migracijama, spomenuo je stvaranje Europske granične i obalne straže, ali i smanjenje priljeva migranata.

- Države članice još uvijek nemaju balans između nacionalnog suvereniteta i solidarnosti među sobom. Uvjeren sam da je upravo u tome ključ obrane otvorenih granica unutar Schengen zone - poručio je Juncker.

Kvalificirani migranti mogli bi unaprijediti Europu, a upravo je to cilj novog partnerstva s državama sjeverne Afrike.

- Do 2050. godine, Afrika će imati 2,5 milijardi stanovnika. Dužni smo obratiti se tom kontinentu koji ne treba samo našu milost, već i iskreno partnerstvo. Predlažemo novo savezništvo s Afrikom koje će se temeljiti na investicijama i radnim mjestima. Željeli bismo stvoriti 10 milijuna radnih mjesta u Africi tijekom narednih 10 godina - naglasio je Juncker uz napomenu da trenutno 37 posto ukupne afričke trgovine ovisi o Europskoj uniji.

Pozvao je Europski parlament, ali i ostale institucije Europske unije da uoči predstojećih europskih izbora dokažu građanima da 'europski projekt' može prebroditi razlike između sjevera i juga te zapada i istoka.

Zabrana plastike i prestanak mijenjanja sata također su spomenuti kao ciljevi buduće europske administracije.

- Vjerujem da narednih mjeseci moramo dovršiti ono što smo obećali na početku svog mandata, kako bi birači koji su nam povjerili svoje povjerenje mogli s dobrom vjerom izaći na izbore u svibnju - poručio je Juncker misleći na reforme koje su trenutno u tijeku usvajanja.

Brexit

Brexit nije mogao proći nezamijećeno, stoga je u svom govoru ponovio one stavove koje je u prijašnjim prilikama izjavio.

- Ne želim ulaziti u detalje pregovora koje vodi moj dobar prijatelj Michel Barnier, zato što se njegov rad temelji na izraženim interesima preostalih država članica. Volio bih ponoviti ključna načela koja će biti osnova naših pregovora u budućim mjesecima. Poštujemo odluku Britanaca da izađu iz Europske unije, ali nam je jako žao zbog nje. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva mora znati da onaj tko izađe ne može imati iste povlastice kao države koje su ostale. Ako žele izaći iz našeg projekta, neće moći koristiti prednosti zajedničkog tržišta. Uvijek ćemo biti solidarni s Irskom oko njezine državne granice i upravo iz tog razloga tražimo rješenje za granicu sa Sjevernom Irskom. Ujedinjeno Kraljevstvo nikad neće biti obična 'treća država' za nas. Oni će uvijek biti naš susjed i partner s kojim smo desetljećima dijelili iste vrijednosti i načela. Upravo zato podržavam plan o ambicioznim odnosima nakon Brexita - zaključio je Juncker u svom izlaganju.

On je rekao da bi početna točka budućih odnosa trebala biti slobodna trgovina između EU i UK.

- Barnier je spreman raditi dan i noć kako bi osigurao uspjeh. Komisija neće stati na ovome - rekao je predsjednik Komisije.

Juncker je prisutne kolege pozvao i na jačanje monetarne unije i reforme odlučivačkog procesa u institucijama Europske unije. Naime, on je svoju podršku pružio svojim kolegama koji se zalažu za ukidanje veta pri odlučivanju u Vijeću Europske unije, koje bi se reformom donosilo kvalificiranom većinom.

Za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji se toj praksi otvoreni protivi, Juncker je podržao ideju o 'Spitzenkandidatenu', upravo zato što je i sam tako postao predsjednikom Europske komisije.

Svoje je godišnje izlaganje završio isticanjem uloge koji novinari i mediji imaju u demokracijama Europske unije, oštro osudivši pritom sve oblike napada i netrpeljivosti prema njihovom radu za kojeg vjeruje da je temelj svake liberalne demokracije.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version