Koliko je realna zajednička vanjska politika Europske unije i smatrate li je nužnom za njezin opstanak? Je li rješenje u glasanju kvalificiranom većinom?
Biljana Borzan, SDP (S&D)
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan
"Ako su države članice Europskoj uniji dale ovlasti da pregovara trgovinske sporazume umjesto njih, onda smatram da mora postojati i zajednička vanjska politka jer su trgovina i globalni odnosi neodvojivi. Danas svaki trgovinski sporazum koji EU pregovara i potpisuje sadrži i političke komponente poput poštivanja ljudskih i radnih prava te zaštite okoliša. Dugo je za EU vrijedila doskočica „payer, not a player” koja se referirala na činjenicu da je EU najveći svjetski donator razvojne pomoći, no bez političke komponente koja bi bila jednako važna. Mislim da se to promijenilo u dobroj mjeri i da EU danas globalno više „teži” nego prije deset ili dvadeset godina. Primjer toga su Iranski nuklearni sporazum, koji je još uvijek na snazi bez obzira na povlačenje SAD-a, te mirno rješenje makedonske krize koja je prijetila eskalacijom. U nekim pitanjima poput politike proširenja nisam za to da se ukida jednoglasnost, no mislim da visokom povjereniku za vanjske i sigurnosne poslove treba proširiti ovlasti."
Marijana Petir, nezavisna (EPP)
Marijana Petir
"Zajednička vanjska politika Europske unije, kada bi funkcionirala u praksi, doprinijela bi učinkovitosti EU u rješavanju gorućih pitanja jer bi EU mogla osigurati i van svojih granica ono što je uspjela na svom tlu poput očuvanja mira, razvijanja i učvršćivanja demokracije, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Visoka predstavnica Mogherini uvijek se je pravdala da su joj ruke vezane zbog različitosti i partikularnih interesa svake države članice. Uspostavom Globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku ipak nije došlo do značajnijeg pomaka. Vanjska i sigurnosna politika EU suočava se s globalnim pritiscima i lokalnom dinamikom, kao i sa utjecajem velikih sila i sve jače podijeljenim identitetima. Unija treba djelovati na jačanju svojih partnera i susjeda jer ako su oni slabi i mi smo slabi. Stoga produbljivanje transatlantskih veza, jačanje partnerstva s NATO-om povezivanje i suradnja među regijama trebaju biti u fokusu."
Tonino Picula, SDP (S&D)
Eurozastupnik Tonino Picula
"Zajednička vanjska politika Unije se u mnogo slučajeva pokazala kao realnost, gotovo sve odluke koje su donesene u ovom području to i potvrđuju jer su se morale usvojiti jednoglasno. Dio vanjske politike je i politika proširenja, koja je zasigurno jedna od najuspješnijih politika Unije. No, upravo je jednoglasni model odlučivanja onemogućio usvajanje mnogih važnih odluka, zbog čega zajednička vanjska politika nije ostvarila svoj puni potencijal. Najsvježiji primjer je razjedinjenost članica prema situaciji u Venezueli. Vanjska i sigurnosna politika ne smiju ostati najslabije karike europske integracije. Svakako podržavam jačanje ovih politika i mislim da je mogućnost odlučivanja kvalificiranom većinom u određenim slučajevima dobar način da se to postigne."
Jozo Radoš, GLAS (ALDE)
Jozo Radoš
"Zajednička vanjska politika Europske unije je realnost koja je proteklih godina dobila i svoju institucionalnu komponentu s institucijom visokog predstavnika/ce Europske komisije za vanjske i sigurnosne poslove, kao i predstjedavajućim/om Vijećem ministara te Europskom službnom za vanjske poslove koja ima razvijenu diplomatsku mrežu. No, u toj je politici još uvijek nedovoljno zajedništva i uglavnom se zasniva na trgovačkim odnosima i razvojnim pomoćima. Razlozi su navedeni u odgovorima na prethodna pitanja. Dodatni problem pretvaranja EU-a u efikasnog svjetskog čimbenika je struktura međunarodnih odnosa, s UN-om u kojem dominiraju velike sile. Ta struktura svjetske organizacije teško se može promijeniti u skorijem vremenu jer to ne odgovara velikim silama; članicama Vijeća sigurnosti UN-a. Lakše donošenje odluka, odnosno snižavanje praga glasovanja, potrebno je u svim područjima, a pogotovo u onima u kojima se odluke donose konsenzusom, kao što je vanjska politika, politika proširenja i dr."
Dubravka Šuica, HDZ (EPP)
Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica (HDZ,EPP)
"Zajedničku vanjsku politiku Europske unije smatram realnom potrebom. U posljednjih nekoliko godina na europskom teritoriju bili smo suočeni s brojnim novim i hibridnim prijetnjama poput terorizma i kampanja dezinformiranja koje vrše treće zemlje, a koje ne poznaju nacionalne granice. Smatram da u današnjem svijetu i mi u Europi moramo prilagoditi svoju obrambenu politiku uvjetima koji vladaju u globaliziranom svijetu. Neophodna je suradnja i zajedništvo sa svim državama članicama, ali i našim saveznicima u europskom susjedstvu kako bi Europa bila u stanju štititi svoje građane. Udruživanjem snaga demonstrirat ćemo naše europsko jedinstvo i pokazati građanima značaj Europe koja štiti. Cilj sigurnosne politike mora biti osjećaj građana država članica da se osjećaju sigurno u svojoj zemlji, kao i očuvanje europskog načina života i europskih vrijednosti. Još je preuranjeno raspravljati o procesu donošenja odluka, ali jako je važno pronaći sustav koji će prilikom izvršavanja dogovorenih politika osigurati apsolutni i nedvojbeni angažman država članica."
Ruža Tomašić, Hrvatski suverenisti (ECR)
Ruža Tomašić
"Kvalificirana većina protiv je interesa malih država. Njemačka i Francuska uz nekolicinu satelita mogle bi donositi sve odluke i upravljati cijelom Europom puno izravnije nego sad. Oko vanjskopolitičkih pitanja mora se postići konsenzus, a ne da EU u svijetu u naše ime čini stvari s kojima se mi fundamentalno ne slažemo. Kad se usuglasimo, onda EU može govoriti u ime svih. Preglasavanje bi samo unijelo dodatni nered."
Željana Zovko, HDZ (EPP)
Zastupnica Željana Zovko
"Kao članica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta svakodnevno imam priliku vidjeti što sve Europska unija ostvaruje. Održavamo sporazume o slobodnoj trgovini s velikim brojem zemalja iz cijelog svijeta. Najveći smo svjetski donator za područja u razvoju. Kontinuirano razmjenjujemo znanje i vrijednosti s partnerima s ciljem izgradnje humanije i prosperitetne budućnosti. Kao izvjestiteljica EPP grupe radila sam na odnosima sa Švicarskom, Andorom, Monakom i San Marinom. Također sam bila aktivna članica za odnose EU-a i zemalja Zapadnog Balkana, kao i za odnose s Latinskom Amerikom i afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama. Samo ako udružimo snage možemo biti dovoljno jak igrač u međunarodnoj politici. Samo tako možemo stati uz svjetske sile i na najbolji način zaštiti europske vrijednosti. Međutim, u razmišljanju o budućnosti Europska unija mora računati na stalno povećanje vanjskih prijetnji (kibernetička sigurnost, transatlantski odnosi, ekonomska i politička konkurencija svjetskih igrača...) i mora biti u stanju reagirati puno brže i učinkovitije. Glasanje kvalificiranom većinom jedan je od načina izgradnje jedinstvene vanjske politike, jer takvim se sustavom sprječava smetnja izdvojenih članica koje ulažu veto i otvara put dugoročnoj ambicioznoj vanjskoj politici."