Predizborne ankete služe kao svojevrsni poligon za novi referendum o Brexitu, a one opet predviđaju da će biti jako gusto, gotovo izjednačeno.
Pro-Brexit struja oformila se oko nove, tek osnovane stranke Nigela Faragea koja se zove Brexit, a njima predizborne ankete predviđaju gotovo 30 posto glasova. Farageova bivša stranka UKIP očekuje samo 6 posto, što znači da su se suočili s činjenicom da će izgubiti značajan broj mandata.
Konzervativna stranka Therese May računa na 13 posto glasova, a očekuje se da će voditi najtišu kampanju u svojoj povijesti. Čak tri od pet torijevaca tvrde da će ovoga svibnja glasati za novu stranku Nigela Faragea.
S druge, proeuropske strane, situacija je još kompliciranija. Liberalni demokrati i zeleni, koji su izvojevali veliku pobjedu na lokalnim izborima početkom svibnja, računaju na 10 posto glasova na izborima za Europski parlament. Centristička stranka Change UK, koju su oformili izbjegli zastupnici iz redova laburista i konzervativaca, na svojoj će listi obuhvatiti impresivna imena; novinara BBC-a Gavina Eslera, bivšeg poljskog ministra financija Jana Rostowskog, ali i Rachel Johnson, sestru bivšeg ministra vanjskih poslova i najprominentnije figure tvrdolinijaša Borisa Johnsona.
Međutim, ono što će se tek iskristalizirati je pitanje jesu li glasovi važniji od broja mandata.
- Veliki broj proeuropskih stranaka mogla bi u konačnici maksimizirati njihov uspjeh – tvrdi Anand Menon, direktor britanskog think-tanka Changing Europe.
Konzervativci strahuju da će 23. svibnja, kada se u Ujedinjenoj Kraljevini održavaju izbori za Europski parlament, doživjeti povijesni neuspjeh. No, Corbynovi laburisti mogli bi očekivati jednaku sudbinu, zbog njegovog okolišanja po pitanju novog referenduma koje bi moglo proeuropske glasače gurnuti prema drugim strankama. Laburisti koji su željeli ostati anonimni upozoravaju da njihova interna predizborna anketa ima još lošije rezultate od službenih.
Laburisti će službeno započeti svoju kampanju 9. svibnja, a torijevci još uvijek oklijevaju s početkom kampanje.
Predizborne ankete očekuju da će izlaznost biti između 40 i 50 posto, što bi bila najviša izlaznost Britanaca od prvih direktnih izbora za Europski parlament koji su se održali 1979. godine.
Unatoč ograničenim očekivanjima budućih zastupnika Europskog parlamenta po pitanju njihovog mandata, Ujedinjena Kraljevina nije nikada do sada iznjedrila toliko prominentnih kandidata.
Farage je pridobio torijevsku veteranku Ann Widdecombe kao kandidatkinju svoje liste, dok se marksistička komentatorica Claire Fox odlučila pridružiti listi UKIP-a. S druge strane, bivši laburistički ministar Andrew Adonis će najvjerojatnije biti izabran u jedinici South-West, dok će bivša čelnica socijalista u Europskom parlamentu Eloise Todd pridružiti kampanji protiv Brexita 'Najbolje za Britaniju', čime će se pridružiti briselskim veteranima poput Richarda Corbetta koji predstavlja izbornu jedinicu Yorkshire.
Fokus na Brexit i činjenica da bi Ujedinjena Kraljevina Uniju mogla napustiti tek 31. listopada mogla bi značiti da će njihov doprinos političkim grupacijama i budućoj Europskoj komisiji u potpunosti pasti u drugi plan. Čelnik europskih liberala Guy Verhofstadt pridružit će se kampanji britanskih Liberalnih demokrata, ali još uvijek ne postoje nikakve formalne najave da će se predsjednici ostalih političkih grupacija angažirati u Ujedinjenoj Kraljevini.
Stranka Change UK bi ideološki mogla pripadati europskim liberalima u kojoj već postoje Liberalni demokrati, ali nositelj liste Gavin Eseler za Euractiv tvrdi da se njegova stranka prvenstveno fokusira na popravljanje kaosa koji je nastao Brexitom, naglasivši pritom da se neće pretjerano baviti ostalim politikama.
- Iskreno, nismo pretjerano previše razmišljali o tome. Najviše ovisi o tome koliko će zastupnika u konačnici biti odabrano – dodao je.
Esler najavljuje da će njegova stranka slijediti uspjeh i politiku 'svog francuskog pandana', stranke La République En Marche predsjednika Emmanuela Macrona kojima popularnost raste.
No, to ne znači da Britanci ignoriraju kampanju spitzenkandidata, ali je promatraju bez da u njoj aktivno sudjeluju. Na parlamentarnom saslušanju u srijedu, direktor think-thanka Centre for European Reform Charles Grant rekao je da niti jedan od vodećih kandidata nije izgledan predsjednik Europske komisije.
Prema njemu, mogući kandidati su Margrethe Vestager, Angela Merkel, Christine Lagarde i Mark Rutte, a svi oni bi imali velike simpatije prema problemima Ujedinjene Kraljevine.
Sir Jonathan Faull, bivši viši dužnosnik Europske komisije, britanskim je europarlamentarcima najavio da bi 'svejedno mogli imati veliki utjecaj na rad buduće Europske komisije'. Dodao je da bi kvalitetniji angažman britanskih laburista, odlazak mađarske stranke Fidesz iz EPP-a mogli europske socijaliste staviti na sam vrh Europskog parlamenta, čime bi Frans Timmermans mogao postati budući predsjednik Europske komisije.