Izbori za koje 'nikog nije briga' poslužili su kao katalizator zbog kojeg će se promijeniti politička karta Starog kontinenta

Autor:

  • Tea Trubić

07.06.2019.

German Chancellor Angela Merkel and French President Emmanuel Macron are seen at a news conference after a Syria summit, in Istanbul, Turkey October 27, 2018. Arif Hudaverdi Yaman/Pool via REUTERS
Arif Hudaverdi Yaman / REUTERS

Njemačka kancelarka Angela Merkel (lijevo) i francuski predsjednik Emmanuel Macron

Unatoč tome što je izlaznost na izborima za Europski parlament ove godine bila viša od očekivane, mora se primijetiti da ti izbori nikad ne pridobiju pažnju građana (ali ni političara), kao što je to uspiju lokalni, parlamentarni ili predsjednički izbori.

Na neki način, političke struje diljem Europe ove su izbore doživljavale samo kao poligon za odmjeravanje snaga na domaćem terenu, a građani (među njima i Hrvati) europarlamentarne izbore i dalje ne smatraju vrijednim pažnje u istoj mjeri kao one 'opipljivije' na lokalnoj razini.

No, kako onda objasniti svu kišu ostavki, istupanja iz stranke i pada vlade koji su uslijedili samo nekoliko sati nakon objave konačnih rezultata europarlamentarnih izbora?

Čelnica njemačkih socijaldemokrata podnijela je ostavku i time u opasnost dovela vladajuću koaliciju Angele Merkel, grčki premijer Alexis Tsipras pozvao je predsjednika da raspiše prijevremene izbore, Matteo Salvini smišlja plan za likvidaciju koalicijskih partnera i preuzimanje vlasti, dok u Hrvatskoj pred očima cijele države nestaju stranke koje su do prije deset dana bile treća i četvrta po snazi.

Pratiteljima europske politike, uistinu je teško 'pohvatati' svu dramu koja se u postizbornom tjednu odvila na Starom Kontinentu.

Sánchez i Macron: 'All in'

Čelnik španjolskih socijalista, premijer Pedro Sánchez, samo nekoliko sati nakon pobjede na izborima za Europski parlament odletio je u Elizejsku palaču kako bi se susreo s francuskim premijerom i prokomentirao rezultate izbora. Dok Sánchez svim raspoloživim sredstvima želi Španjolsku vratiti u centar Europe, Macron otvoreno lobira za mjesto predsjednika Komisije u ime svog sunarodnjaka Michela Barniera.

To pod svaku cijenu želi spriječiti njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se na domaćoj sceni posljednjih tjedan dana bori za ostanak na vlasti. Zbog loših rezultata na izborima za Europski parlament, čelnica njemačkih socijaldemokrata Andrea Nahles podnijela je ostavku i raspisala prijevremene stranačke izbore koji će se održati krajem mjeseca. Po svemu sudeći, njezinu bi fotelju trebao preuzeti Olaf Scholtz, aktualni potpredsjednik vlade. Za razliku od demokršćana koji pod svaku cijenu žele spriječiti raspad vladajuće koalicije i prijevremene izbore kojima bi Merkel trebala odstupiti s čelne funkcije ranije od planiranog, socijaldemokrati pod svaku cijenu žele novu šansu. Naime, panično se boje sudbine svojih francuskih kolega koji su gotovo preko noći nestali s političke scene. U tom bi smislu radije socijaldemokrati radije isprovocirali prijevremene izbore na kojima bi dobili oko 12 posto glasova, i time 'kupili' vrijeme da se restrukturiraju u sljedećem mandatu, nego čekali redovne izbore i na njima osvojili ispod 5 posto, čime bi gotovo u potpunosti nestali s političke scene.

Plan preuzimanja vlasti

Potpredsjednik talijanske vlade Matteo Salvini, na krilima uvjerljive izborne pobjede zahvaljujući kojoj je desnici osigurao 28 mandata, potiho, ali sigurno smišlja plan za likvidiranje svojih koalicijskih partnera i preuzimanje vlasti. Vladajući PoKret 5 Zvijezda na izborima je osvojio samo 17 posto glasova, čime su populisti dobili konačnu potvrdu da je njihova popularnost u Italiji u slobodnom padu. Potaknut međusobnim prepucavanjima koalicijskih partnera, premijer Giuseppe Conte ovoga je tjedna zaprijetio svojom ostavkom ako čelnici vladajućih stranaka ne pronađu način za nastavak suradnje. Salvini i Di Maio načelno su potvrdili nastavak suradnje, ali pitanje je do kada; Di Maio ne želi rušiti vladu jer zna da bi ga na prijevremenim izborima dočekala gorka sudbina, dok Salvini ima pomno osmišljen plan. Naime, Talijani izbore nikad ne raspisuju u jesen, zato što u tom periodu parlament donosi Zakon o proračunu, čime postoji opasnost da će birači kazniti one koje su doveli do 'ljuljanja' stabilnosti izvršne vlasti. Po svemu sudeći, Salvini prijevremene izbore osmišljeno 'tempira' nedugo nakon što Zakon o proračunu bude donesen.

Već sad se može naslutiti da bi novu vladajuću većinu formirao s Berlusconijevom strankom Forza Italia, koja posljednjih mjeseci ne prestaje provocirati izjavama koje neodoljivo podsjećaju na fašistički period. Nakon prašine koju je podigla izjava predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija o 'talijanskoj Istri i Dalmaciji', fokus javnosti umjerio se na fotografiju talijanskog vijećnika Lorenza Giorgija za Dan Republike, na kojoj je Italija prikazana s cijelom hrvatskom obalom. Desna koalicija sa Salvinijem na čelu Italiju će udaljiti od Europske unije, ali će beskompromisno braniti isključivo talijanske interese.

Vladajuća dinastija

Izbori za Europski parlament bili su od presudne važnosti i za Grčku, Austriju, Rumunjsku, Francusku i Hrvatsku. Grčki premijer Alexis Tsipras, pozvao je na raspisivanje prijevremenih izbora. Ankete predviđaju da će pobjedu na izborima osigurati demokršćani iz redova Nove Demokracije (EPP), čime bi tom državom ponovno mogla zavladati tzv. dinastija Mitsotakisa. Aktualni predsjednik stranke Kyriakos Mitsotakis, brat prve gradonačelnice Atene Dore Bakoyannis, najvjerojatnije će u srpnju postati novi premijer, čime bi ta obitelj osigurala dvije ključne fotelje u toj državi.

Austrija će izbore održati u rujnu, a prema izbornim anketama, najizgledniji nasljednik Sebastiana Kurza je – Sebastian Kurz. Neočekivani izbori u Austriji nastali su kao rezultat političke sage koju je prouzročio tzv. 'Ibiza-gate' skandal, zbog kojeg je ministar Strache iz ekstremno desne stranke FPÖ (ENF) morao podnijeti ostavku na svoju funkciju. FPÖ se potom udružio s opozicijom, i samo nekoliko sati nakon pobjede Kurzove stranke na izborima za Europski parlament izglasao nepovjerenje uz argument 'kad premijer nema povjerenje u nas, nemamo niti mi u njega'.

Vladajući socijaldemokrati nisu uspjeli osigurati većinu na izborima za Europski parlament u Rumunjskoj. Istovremeno s europskim izborima, građani su na referendumu odlučivali o vrlo kontroverznom zakonskom prijedlogu vladajućeg PSD-a (S&D) kojim bi se liberalizirao Zakon o korupciji, koji je neslavno propao. Samo nekoliko dana nakon izbora, nekadašnji čelnik stranke Liviu Dragnea bio je uhićen zbog optužbe za korupciju. Premijerka Viorica Dancila je posljednjih dana 'promijenila ploču' za 180 stupnjeva. Naime, odustala je od provođenja sporne reforme i pokunjeno priznavši poraz na izborima, politiku svoje stranke približila centru.

Za razliku od prijašnjih država, u kojima se očekuju ozbiljni potresi na političkim scenama, u Francuskoj i Hrvatskoj je došlo do ozbiljnih promjena u strankama. Francuski socijalisti su na ovogodišnjim izborima za Europski parlament gotovo u potpunosti nestali sa scene, osvojivši samo 5 mandata, za razliku od 2014. godine kada su osvojili 13 zastupničkih mjesta. Veliki neuspjeh doživjeli su i demokršćani, zbog čega je Laurent Wasquez, čelnik stranke Les Républicains (EPP), zbog lošeg rezultata podnio ostavku.

U Hrvatskoj politički potres nakon izbora za Europski parlament pokušavaju preživjeti tri parlamentarne stranke; HDZ, Živi zid i Most. Suprotno svim očekivanjima i predviđanjima predizbornih anketa, Most nije uspio osigurati jedan mandat u Bruxellesu, što je predsjedništvo stranke istinski šokiralo. Njihova je potpora pala ispod pet posto, zbog čega je upitno hoće li ostati relevantnom političkom strankom u Hrvatskoj. S druge strane, Živi zid se u potpunosti raspao. Stranka koja se zalagala za raspisivanje referenduma o izlasku iz Europske unije, tjedan dana nakon osvajanja mandata za Parlament EU raspala se zbog svađe tko će ga koristiti. Ironija gotovo ne može biti očitija. S druge i ideološki suprotne strane spektra, premijer Andrej Plenković ponovno vodi bitku s desnom strujom stranke, koja ga optužuje da je on glavni krivac za loš rezultat koji su postigli na izborima. Plenković je trenutno razapet između napora da ostane na vlasti i 'uguši' desnu struju u HDZ-u, da ostane relevantan igrač na sceni Europske unije, ali i da pažljivo kadrovira svoje suradnike uoči predsjedanja Hrvatske EU, zato što mu samo nekoliko mjeseci prije prvog mandata na čelu Vijeća EU ne trebaju ozbiljne turbulencije u stranci.

U konačnici, izbori koji gotovo nikoga nisu zanimali poslužili su kao svojevrsni katalizator zahvaljujući kojem će se bitno promijeniti politička karta najvećeg trgovinskog bloka na svijetu.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version