Kako izgleda kampanja za Europski parlament Francuska: Stanovici su indiferentni prema izborima

Autor:

  • Cécile Barbière | EURACTIV.com |

13.05.2019.

French President Emmanuel Macron attends a meeting with Marine Le Pen, head of France's far-right National Front (FN) political party at the Elysee Palace in Paris, November 21, 2017. REUTERS/Francois Mori/Pool - RC1126FE7910
Francois Mori / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i liderica opozicije Marine Le Pen glavni su takmaci na europskim izborima

Na izborima za Europski parlament u Francuskoj 26. svibnja sudjeluju čak 33 izborne liste. Ali to ne znači da su Francuzi visoko mobilizirani za glasovanje, iako je njihov predsjednik gorljivi branitelj Europe.

Francuske političke stranke morale su do 3. svibnja podnijeti svoje liste od 79 kandidata za europske izbore. Iako su Francuzi još uvijek relativno ravnodušni prema izbornoj kampanji, podnesen je rekordan broj od 33 liste, uključujući i tri koje su podnijeli "gilets jaunes" (žuti prsluci).

Proliferacija kandidata odražava fragmentirani politički krajolik u kojem će francusko biračko tijelo morati izabrati 79 članova sljedećeg Europskog parlamenta. Krajnje desno Nacionalno okupljanje (NR) Marine Le Pen i La République en Marche (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona (LREM) daleko su ispred svih ostalih političkih stranaka u istraživanjima javnog mnijenja.

Dok većina drugih stranaka još uvijek poduzima svoje prve korake kad je riječ o europskim izborima, LREM je otkrio svoju vodeću kandidatkinju - Nathalie Loiseau - već početkom ožujka, nadajući se kako će im to dati vremena za mobilizaciju svojih političkih partnera u Europskom parlamentu.

Nekoliko mjeseci LREM je bio ispred NR-a Marine Le Pen. No, ovaj tjedan je NR  prvi put izbio na prvo mjesto, kako donosi istraživanje Ifopa za Paris Match, CNews i Sud Radio.

Još jedno istraživanje javnog mnijenja, koje je proveo Institut OpinionWay, dao je desničarskoj i antieuropskoj stranci Marine Le Pen 24% potpore, u usporedbi s 21% u korist pro-EU LREM-a.

Dvoboj između NR-a i LREM-a o europskim pitanjima trebao bi presudno utjecati na ishod glasanja. Kao gorljivi branitelj europskih integracija Macron se pobrinuo da ta pitanja budu glavna razlika između LREM-a i Le Pen, koja je pobijedila na izborima 2014. godine.

Potvrda ili poraz predsjednikovih politika

Rezultati izbora trebali bi stoga ili sankcionirati ili potaknuti Macronove proeuropske politike, s rizikom da se glasovanje pretvori u kažnjavanje vladinih politika. Rezultati izbora stoga će LREM-u oduzeti ili dati legitimitet da se nametne kao nova snaga unutar Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), centrističke skupine Europskog parlamenta koja se trenutno reorganizira.

S druge strane, NR  namjerava ponoviti svoj uspjeh s europskih izbora 2014. godine. Na europskoj razini suradnja NR-a i njegove političke skupine, Pokreta za Europu nacija i sloboda (ENF), nije glavni prioritet stranke jer uvijek favorizira glasovanje protiv Europe bez koordinacije sa saveznicima iz drugih zemalja.

Iza vodećeg dvojca tradicionalne se stranke pojavljuju u različitim oblicima nakon fijaska na predsjedničkim izborima 2017. godine. Les Républicains (Europska pučka stranka, EPP), na čijem je čelu François-Xavier Bellamy, mogu računati na 15%. Sve su ostale liste ispod 10%: zelena stranka Europe Écologie Les Verts (9%), i lijeve stranke poput La France insoumise (8,5%) i PS / Place publique (5%).

Nicolas-Dupont Aignan iz desne stranke Debout la France objavio je svoju želju da se u Europskom parlamentu pridruži grupaciji Europskih konzervativaca i reformista (ECR). Lijeva stranka Benoîta Hamona (Génération.s) i francuske Komunistička partija (PCF) privlače manje od 5% ispitanih što znači da neće zadovoljiti minimalni prag definiran francuskim izbornim zakonom.

Čak tri liste žutih prsluka

Iznenađujući gosti na europskim izborima, “žuti prsluci”, bit će predstavljeni s tri različite liste nakon više tjedana neizvjesnosti o uključivanju pokreta u politiku. Iako je ovaj vikend obilježen najslabijom mobilizacijom “žutih prsluka” od početka pokreta, konačne izborne liste uključuju tri njihova odvjetka: "Evolution citoyenne" (Građanska evolucija) Christophea Chalençona, "Alliance jaune" (Žuti savez) pjevača Francisa Lalannea i "Mouvement pour l'initiative citoyenne" (Pokret za građansku inicijativu).

Da su “žuti prsluci” na izbore izašli s jedinstvenom listom, mogli su osvojiti i 12 posto glasova, objavio je tjednik Le Journal du Dimanche koji tu brojku bazira na anketi Ipsosa. Pokret bi u tom slučaju privukao glasove NR Marine Le Pen i stranke France Insoumise koju vodi Jean-Luc Mélenchon.

Evolution citoyenne je već pokazala političku bliskost s talijanskim PoKretom 5 Zvjezdica. Osim toga, Christophe Chalençon se susreo s Lugijem Di Maiom, potpredsjednikom talijanske vlade i liderom PoKreta što je izazvalo ozbiljnu diplomatsku krizu između Pariza i Rima. Potencijal ovih lista i dalje je vrlo neizvjestan. Kad su bili na vrhuncu moći mogli su računati na 12 posto glasova, ali u posljednjim anketama su pale na svega 2 posto.

Naglo nicanje lista uvijek prati rizik gubitka još jednog dijela birača koji su ionako slabo motivirani za izlazak. Očekivani odaziv na izborima stagnira na oko 40% u različitim anketama, što je manje od 42,4% zabilježenih u 2014. godini. Visoka razina apstinencije za europske izbore nije ništa novo. Od prvih izbora za Europski parlament 1979. godine izlaznost je pala za 18 posto, sa 61% na 42,4%.

S tim u skladu stranke su uložile vrlo malo energije u kampanju jer su se politička zbivanja usredotočila na krizu sa “žutim prslucima” i na nacionalnu debatu koja je uslijedila.

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version