Kako izgleda kampanja za Europski parlament u Sloveniji: Liberali protiv pučana, a unutarnji sukobi razdiru jedne i druge

Takav rasplet omogućava vodećoj opozicijskoj stranci SDS (EPP) - oformila zajedničku listu sa SLS (EPP) - da potvrdi svoj položaj najjače stranke u zemlji, kao što je bila na izborima prošle godine. I donese EPP-u dva, možda čak i tri zastupnika. Da su uspjeli formirati zajedničku listu s NSi-jem, također članicom EPP-a, možda bi mogli osvojiti i četiri zastupnička mjesta. Ali, i ovdje je pitanje liderstva dovelo do raskola. Dijelom i zbog toga pojavila se mogućnost da radikalno desna SNS osvoji jedno mjesto i po prvi puta uđe u EU parlament. I pojača broj zastupnika Mattea Salvinija i Marine Le Pen.

Europske teme? Ne baš. Slovenija je u Schengenu i eurozoni, uspjela se izvući iz krize, ekonomija dobro napreduje (predviđena stopa rasta za ovu godinu je 3,4 posto), smanjuje se zaostatak u razvijenosti u odnosu na “stare” članice. Ljudi stječu dojam da njihova izvršna vlast dobro radi svoj posao pa ih zbog toga europski izbori ne zanimaju: procjena je da će izlaznost biti oko 25 posto, što prije svega ovisi o tome hoće li biti sunčan dan. Naime, ako je nedjelja sunčana Slovenke i Slovenci se zapute u planine i teško ih je dovući na glasačka mjesta.

Za slovenske je liberalne stranke sustav Spitzenkandidata loš. NSi, članica EPP-a, smatra da treba “više raditi na balansu između Komisije i Parlamenta koji je jedina institucija s neposredno izabranim predstavnicima”. SDS, također EPP, javno podržava Manfreda Webera: “Taj model jača stupanj demokratičnosti kad je riječ o izboru vodstva Komisije”. A sa SDS-om se slažu socijalni demokrati, koji podržavaju Fransa Timmermansa i radikalno lijeva Levica koja ima svoju kandidatkinju Violetu Tomič.

Kad je riječ o višegodišnjem financijskom okviru sve se stranke zalažu da ne dođe do promjena u kohezijskim politikama i financiranju ruralnog razvoja (Slovenija je tu ostvarila vrijedne uspjehe). No, socijalni demokrati će tražiti više novca za klimatske promjene, Levica želi New Green Deal, dok članice EPP-a traže više novca za sigurnost zbog migracija.

Specifikum slovenske kampanje je pitanje odnosa s Hrvatskom zbog neriješene granice: Arbitražni sud je donio pravorijek, ali ga je Hrvatska odbacila budući da je Slovenija kompromitirala arbitražni postupak. Stranke zagovaraju ulazak Hrvatske u Schengen, ali “kad ispuni sve uvjete”. Među kojima je “vladavina prava”, što predmnijeva “poštivanje međunarodnih presuda”.

O slovenskom se povjereniku ne priča puno, ali u javnosti se opet pojavilo ime Janeza Potočnika koji je bio povjerenik u dvije Barrosove Komisije. Jer, zbog tenzija unutar koalicije nije isključeno da dođe do ozbiljnih problema u odabiru kandidata za povjerenika. Što bi jedino moglo izazvati neku buru na slovenskoj političkoj sceni kad je riječ o europskim izborima.