Kako izgleda kampanja za Europski parlament u Sloveniji: Liberali protiv pučana, a unutarnji sukobi razdiru jedne i druge

Autor:

17.05.2019.

Ljubljana, 130714.
Danas ce oko 1.7 milijuna slovenskih biraca na prijeverenim izborima odlucivati o novom sazivu parlamenta. Ankete pokazuju da bi najvise uspjeha mogla imai stranka MIre Cerara.
Foto: Mavric Pivk / Delo / CROPIX
Mavric Pivk / Delo / CROPIX

Izbori u Sloveniji, biračko mjesto u Ljubljani

Članak je objavljen u suradnji s mrežom Euractiv.com na engleskom jeziku za stranu publiku, a u poveznici možete pročitati original teksta.

Glavna priča u Sloveniji ovih je dana, kad kampanja za izbore za Europski parlament ulazi u veliko finale, Italija. Ne, nije opet Antonio Tajani proglasio Istru talijanskom niti je netko iz talijanske politike hvalio fašiste. Upravo obrnuto: jedan bi Slovenac mogao trijumfirati na jednom od talijanskih simbola, biciklističkoj utrci Giro d'Italia. Primož Roglič je u vodstvu i ima velike izglede za konačnu pobjedu. Nema bolje osvete Tajaniju.

I tako u sjeni biciklizma i nekih drugih unutarnjopolitičkih afera prolazi i kampanja za europske izbore. Koji su obilježeni raskolima u europskim političkim grupacijama. Slovenijom vlada peteročlana koalicija: četiri liberalne stranke, članice ALDE i jedna socijaldemokratska (S&D). Prije pet godina je osobno Guy Verhofstadt došao u Ljubljanu kako bi nagovorio liberale da nastupe zajedno, s jednom listom. Kako bi izbjegli rasipanje glasova i odnijeli pobjedu. Nije uspio. Scenarij se ponovio, samo bez Verhofstadta. A sve to zbog pitanja primata na političkoj sceni. U cijeloj je priči najmirnija Stranka umirovljenika (DeSUS - članica ALDE): imali su dosad jednog zastupnika, a sada su svjesni da će ostati kratkih rukava. Ali, i dalje su ključni čimbenik unutarnje politike. Vodeća stranka u koaliciji, LMŠ (ALDE), odlučila je okrenuti leđa dvjema drugim liberalnim strankama (SMC, SAB) i potvrditi se vodećom snagom u zemlji. Ankete im daju za pravo: SMC i SAB vrlo vjerojatno neće prijeći izborni prag. Ali, LMŠ, prema anketama, osvaja samo jednog zastupnika od ukupno osam. Zajednička lista sve tri stranke bila bi premoćno prva i mogla računati možda i na tri zastupnika. No, LMŠ ima dugoročni plan ovladavanja liberalnom scenom što jamči vlast: liberali su vladali Slovenijom 20 od 29 godina moderne samostalnosti.

Takav rasplet omogućava vodećoj opozicijskoj stranci SDS (EPP) - oformila zajedničku listu sa SLS (EPP) - da potvrdi svoj položaj najjače stranke u zemlji, kao što je bila na izborima prošle godine. I donese EPP-u dva, možda čak i tri zastupnika. Da su uspjeli formirati zajedničku listu s NSi-jem, također članicom EPP-a, možda bi mogli osvojiti i četiri zastupnička mjesta. Ali, i ovdje je pitanje liderstva dovelo do raskola. Dijelom i zbog toga pojavila se mogućnost da radikalno desna SNS osvoji jedno mjesto i po prvi puta uđe u EU parlament. I pojača broj zastupnika Mattea Salvinija i Marine Le Pen.

Europske teme? Ne baš. Slovenija je u Schengenu i eurozoni, uspjela se izvući iz krize, ekonomija dobro napreduje (predviđena stopa rasta za ovu godinu je 3,4 posto), smanjuje se zaostatak u razvijenosti u odnosu na “stare” članice. Ljudi stječu dojam da njihova izvršna vlast dobro radi svoj posao pa ih zbog toga europski izbori ne zanimaju: procjena je da će izlaznost biti oko 25 posto, što prije svega ovisi o tome hoće li biti sunčan dan. Naime, ako je nedjelja sunčana Slovenke i Slovenci se zapute u planine i teško ih je dovući na glasačka mjesta.

Za slovenske je liberalne stranke sustav Spitzenkandidata loš. NSi, članica EPP-a, smatra da treba “više raditi na balansu između Komisije i Parlamenta koji je jedina institucija s neposredno izabranim predstavnicima”. SDS, također EPP, javno podržava Manfreda Webera: “Taj model jača stupanj demokratičnosti kad je riječ o izboru vodstva Komisije”. A sa SDS-om se slažu socijalni demokrati, koji podržavaju Fransa Timmermansa i radikalno lijeva Levica koja ima svoju kandidatkinju Violetu Tomič.

Kad je riječ o višegodišnjem financijskom okviru sve se stranke zalažu da ne dođe do promjena u kohezijskim politikama i financiranju ruralnog razvoja (Slovenija je tu ostvarila vrijedne uspjehe). No, socijalni demokrati će tražiti više novca za klimatske promjene, Levica želi New Green Deal, dok članice EPP-a traže više novca za sigurnost zbog migracija.

Specifikum slovenske kampanje je pitanje odnosa s Hrvatskom zbog neriješene granice: Arbitražni sud je donio pravorijek, ali ga je Hrvatska odbacila budući da je Slovenija kompromitirala arbitražni postupak. Stranke zagovaraju ulazak Hrvatske u Schengen, ali “kad ispuni sve uvjete”. Među kojima je “vladavina prava”, što predmnijeva “poštivanje međunarodnih presuda”.

O slovenskom se povjereniku ne priča puno, ali u javnosti se opet pojavilo ime Janeza Potočnika koji je bio povjerenik u dvije Barrosove Komisije. Jer, zbog tenzija unutar koalicije nije isključeno da dođe do ozbiljnih problema u odabiru kandidata za povjerenika. Što bi jedino moglo izazvati neku buru na slovenskoj političkoj sceni kad je riječ o europskim izborima.