Što očekujete od ovih izbora?
- Prije svega, očekujem veću izlaznost nego 2014. godine kada se Hrvatska s 25 posto odazvanih pozicionirala na dno ljestvice EU. Prema posljednjem ispitivanju Eurobarometra, 33 posto Hrvata će “sigurno” ili “vjerojatno” izaći na izbore, što bi ipak bio napredak. Općenito govoreći, iskreno se nadam da će Hrvati prepoznati koristi od članstva u EU.
Zašto Hrvati još ne shvaćaju da EU ima velik utjecaj na njihove živote?
- Možda zato što se o EU ne priča dovoljno na jednostavan i razumljiv način. Otkad sam prije šest godina došla u Hrvatsku, slušam isto pitanje: “Kakvu korist ja imam od EU”. Na to ja odgovaram: “Jeste li primijetili novi vodovod u vašem gradu ili to da više ne morate voditi računa o roamingu? Sve je to EU”.
Što za vas znači kampanja “Ovaj put glasam”?
- Za mene je kampanja dragocjeno iskustvo koje ohrabruje. Kolege iz Ureda i ja već mjesecima putujemo cijelom Hrvatskom. Razgovarali smo s ljudima, sudjelovali u raspravama i upoznali predivne ljude koji su nam dokazali da se žele aktivno uključiti u promjene. Društveni aktivizam jedan je od europskih trendova. Samo u Hrvatskoj našu je kampanju podržalo više od 27.000 ljudi, a nadam se da će se to osjetiti i na biralištima u nedjelju. Nama je najvažnije da građani shvate da će ove nedjelje odlučivati o smjeru kretanja EU u idućih pet godina i da se zato ne smiju odreći svog prava na izbor.
London ovaj put nije planirao slati svoje zastupnike u EP, ali ipak mora. U kojoj će to mjeri utjecati na stabilnost novog saziva Parlamenta?
- Svako produljenje neizvjesnosti šteti EU, ali u konačnici nije dobro ni za Ujedinjenu Kraljevinu. Građani su bili prisiljeni sudjelovati na europskim izborima u vrlo čudnoj atmosferi, a političke snage koje će poslati u EP neizbježno će utjecati na omjer snaga u EU. Brexit je svojevrsna egzistencijalna kriza EU, pa vjerujem da će se nakon njega Unija morati reformirati.
Kojim će se problemima baviti novi saziv EP-a?
- O fokusu EU idućih pet godina prvenstveno će odlučivati Europska komisija, a odabir povjerenika i predsjednika Komisije jedan je od najkompleksnijih procesa Unije koji se nerijetko naziva “najtežim razgovorom za posao na svijetu”. Njihova će glavna zadaća biti donošenje novog proračuna EU, a na to će utjecati usuglašavanje prioriteta financiranja. Dakle, ako u budućem EP-u prevladaju euroskeptične struje ili tzv. suverenisti, to bi moglo značiti manje novca za financiranje slabije razvijenih regija. U konačnici, tada bi najvišu cijenu platili hrvatski poljoprivrednici i jedinice samouprave kojima bi se osjetno smanjile mogućnosti