Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.
Rad na zakonodavtsvu u ovom sazivu završio je 18. travnja 2019. Nakon europskih izbora, već od 27. svibnja novoizabrani zastupnici počinju pregovarati o formiranju političkih skupina. Službeno, deveti mandat Europskog parlamenta započet će 2. srpnja kada se zastupnici sastaju na konstituirajućoj sjednici u Strasbourgu kada će izabrati i nova Predsjednika Europske komisije.
Što se napravilo u ovih pet godina u smislu zakonodavstva?
Od ukupno 471 novih zakonodavnih akata koje je podnjela Europska komisija, EP je raspravljao o gotovo 1000 zakonodavnih prijedloga, neke se još malo ''doradilo'' dok ih je većina uspješno stavljena ''ad-acta''. .
Ovo su neke od glavnih zakonodavnih odluka koje su donesene u ovom zasjedanju koje sam izdvojila jer mi čine najznačajnije za svakodnevni život svih građana u EU :
By, by roaming! U travnju 2017. EP maknuo je i posljednju prepreku na putu do potpunog ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming koje od 15. lipnja 2017. omogućava potrošačima telefoniranje, slanje poruka i korištenje podatkovnog prometa po jednakim cijenama kao kod kuće dok putuju Europom.Online shopping bez granica! Ukidanje geo-blokiranja kojim se svim kupcima unutar EU omogućuje ravnopravan pristup svim online proizvodima i uslugama koje se nude online što znači da se kupci više neće diskriminirati samo zato što žele nešto kupiti, a dolaze iz druge države. Nova pravila odnose se na tri sljedeće situacije kod kojih se neopravdano koristilo geo-blokiranje:Prodaja robe online, ali bez dostave u drugu državu Viša cijena elektronskih usluga – ukidanjem geo-blokiranja prema vama iz Hrvatske usluga hostinga trebala bi vam se isporučiti po istoj cijeni kao i npr. slovačkom klijentu, bez ikakvih dodatnih naknada Redirekcija kod kupnje koji omogućava svim će kupcima unutar EU kupnja direktno od online prodavatelja. EP je ratificirao Pariški klimatski sporazum kao prvi univerzalni i pravno obvezujući globalni klimatski sporazum, koji je stupio na snagu krajem 2016.g. Borba protiv klimatskih promjena nije samo jedan od najvažnijih izazova našeg vremena, već i prilika za izgradnju održivog razvoja i konkurentnog gospodarstva, te stabilnijeg društva. Sa ili bez Trumpove administracije. Dopuna pravila o uslugama online plaćanja: Otvaranjem tržišta online plaćanja smanjuju se troškovi i rizik prijevare. Ovim se pravilima online plaćanja učinilo sigurnijim utvrđivanjem pravila o zaštiti podataka i odgovornosti za sve pružatelje usluga online plaćanja. Cilj nove regulacije u zakonskim odredbama je smanjiti troškove, poboljšati sigurnost platnog prometa, omogućiti nastanak novih korisnika, kao i novih inovativnih mobilnih i internetskih metoda plaćanja.Trgovcima i bankama ograničena samovolja : Smanjenje naknada za plaćanje karticama prema kojima će naknade za płatne transakcije koje banke zaračunavaju prodavačima kada kupci plaćaju karticama, biti ograničene. Sve platne transakcije koje se temelje na debitnim i kreditnim karticama trebale bi podlijegati maksimalnoj stopi međubankovnih naknada. Maksimalna stopa međubankovnih naknada važila bi za plaćanja unutar države i izvan granica i trebala bi smanjiti troškove za korisnike kartica.Zastupnici su usvojili i važan alat u borbi protiv terorizma i krijumčarenja tj. Direktivu koja regulira uporabu podataka o putnicima (tzv. PNR) u svrhu prevencije, otkrivanja, istraživanja i procesuiranja terorističkih i teških kaznenih djela. Direktiva obvezuje zrakoplovne tvrtke da predaju podatke svojih putnika nacionalnim tijelima za sve letove iz trećih zemalja u EU i obratno.Prikupljanje i pohranjivanje podataka izazvalo je razumljive zabrinutosti. Međutim, s obzirom na rizike s kojima se suočavamo,mislim da je ovaj zakon razmjeran tim rizicima.
Vincent Kessler / REUTERS
Glasanje zastupnika na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu
Nova EU pravila o zaštiti podataka: Opća uredba o zaštiti podataka, GDPR , kojim je cilj pružiti kontrolu građanima nad njihovim osobnim podacima i stvoriti, u digitalno doba, visoku i ujednačenu razinu zaštite podataka u Europskoj Uniji čime je završena potpuna reforma pravila za zaštitu podataka na kojoj je EP radio 4 godine. Nova pravila uključuju: Pravo na brisanje ("pravo na zaborav”); "jasan i pozitivan pristanak" na obradu osobnih podataka od strane ispitane osobe; obavješćivanje ispitanika o povredi,itd.
Korporativno upravljanje: Zastupnici su glasovali za provedbu više porezne transparentnosti u korporativnom upravljanju što bi značilo da bi velika društva i društva koja kotiraju na burzi trebali za svaku pojedinu zemlju objaviti koji su profit u njoj ostvarili, koliko su poreza na profit platili i koliko su subvencija primili. Pravila omogućuju dioničarima da glasuju najmanje svake tri godine o politici plaća direktorima u poduzećima koje kotiraju na burzi. Međutim, državama članicama je dopušteno da odluče hoće li glasovanje o politici plaća od strane skupštine dioničara biti obvezujuće ili savjetodavno.
Zabrana plastike za jednokratnu upotrebu: Parlament je odobrio novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće. Sukladno tome, države članice morat će do 2029. godine ponovno moći prikupiti 90 % upotrijebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25 % materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će se moći reciklirati. Do 2030. godine udio materijala koji se može reciklirati morat će iznositi barem 30 %.
Veća sigurnost na internetu: Parlament je odobrio nova pravila za audiovizualne medijske usluge, boljoj zaštiti za djecu, strožim pravilima oglašavanja i 30% europskog sadržaja u ponudi pružatelja usluga na zahtjev. Revidirani zakon primjenjuju se na televizijske kuće, ali i na pružatelje medijskih usluga na zahtjev i za dijeljenje videozapisa, kao što su Netflix, YouTube ili Facebook, kao i streaming uživo na platformama za razmjenu video sadržaja. Ažurirana pravila osiguravat će: Poboljšanu zaštita maloljetnika od nasilja, mržnje, terorizma i štetnog oglašavanja; Redefinirane granice oglašavanja (u razdoblju od 06:00-18:00h reklame neće smjeti prelaziti 20% emitiranog programa, a medijske kuće imat će mogućnost prilagodbe razdoblja oglašavanja). To pravilo odnosi se i na razdoblje najveće gledanosti, od 18:00h do ponoći.
Jača i veća prava za europske potrošače koja će se odraziti na veću transparentnost pri kupnji na internetu, djelotvorniji pravni lijekovi i jasna pravila za suzbijanje dvojne kvalitete proizvoda u EU-u. Neke od prednosti potrošačima odnose se na djelotvorne sankcije za kršenje pravila EU-a o zaštiti potrošača – to znači da se nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača daje ovlast za izricanje djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija na usklađen način. U svakoj državi članici može se izreći maksimalna sankcija od najmanje 4% godišnjeg prometa trgovca. Potrošači će morati dobiti preciznu informaciju kupuju li robu ili usluge od trgovca ili privatne osobe kako bi znali na koji su način zaštićeni ako nešto pođe po zlu.
Parlament je podržao nove granične vrijednosti emisija CO2 za automobile i kombije . Zastupnici u Europskom parlamentu i ministri EU-a postigli su dogovor o većoj ciljnoj vrijednosti (37,5 %) kako bi se do 2030. u EU-u smanjile emisije koje proizvode novi automobili. Zakonodavstvom se također utvrđuje cilj smanjenja emisija CO2 do 2030. i za nove kombije (31 %). Novim zakonom nalaže se da se cjelokupni ciklus emisija iz automobila ocijeni na razini EU-a. Komisija će isto tako najkasnije do 2023. morati odlučiti treba li uvesti zajedničku metodologiju za ocjenjivanje i dosljedno izvješćivanje o tome. Ako bude potrebno, usvojit će se odgovarajuće zakonodavstvo.
WiFi4EU - besplatni internet na javnim mjestima što znači dostupnost financijske potpore za lokalne bežične pristupne točke u EU, besplatno i bez diskriminirajućih uvjeta. Financijska sredstva EU-a za ovaj projekt trebala bi biti raspoređena na "geografski uravnotežen način" u više od 6000 lokalnih zajednica diljem zemalja članica, po redoslijedu prijava, kako bi se financirale bežične internetske veze na javnim mjestima (bolnice, knjižnice, itd.). Kako bi primila sredstva, javna tijela trebaju pokriti operativne troškove za najmanje tri godine i ponuditi besplatnu i sigurnu povezivost korisnicima, te jednostavan pristup. Isto tako, sredstva EU mogu se koristiti samo ako se isključi komercijalno oglašavanje ili korištenje osobnih podataka u komercijalne svrhe.
Zastupnici su usvojili mjere za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života kojim se postavljaju minimalni zahtjevi za sve države članice s ciljem postizanja većeg broja zaposlenih žena i jačanja uloge oca ili drugog roditelja u obitelji. U praksi: Pravo na najmanje deset radnih dana plaćenog očinskog dopusta za oca ili drugog roditelja može se koristiti u razdoblju oko datuma rođenja ili mrtvorođenja, a taj se dopust plaća u iznosu koji nije manji od plaće tijekom bolovanja. Ili mogućnost dva mjeseca neprenosivog i plaćenog roditeljskog dopusta. Taj bi dopust trebao biti individualno pravo kojim bi se stvorili odgovarajući uvjeti za uravnoteženiju raspodjelu obveza skrbi unutar obitelji.
Vincent Kessler / REUTERS
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u Europskom parlamentu
Europski parlament usvojiio je novu Uredbu o trgovinskim praksama između platformi i poduzeća čiji je cilj uspostaviti pravedno i pouzdano okruženje temeljeno na inovacijama za poduzeća i trgovce koji se koriste internetskim platformama. Uredba je osmišljena imajući u vidu milijune malih i srednjih poduzeća, koja se više neće suočavati s neobjašnjenim ukidanjima računa, netransparentnim rangiranjem u rezultatima pretraživanja, skupim postupcima rješavanja sporova i mnogim drugim nepoštenim praksama. Bit će vrlo korisna i potrošačima jer će se poduzeća poticati da postanu aktivna na internetskim platformama, čime će se pak povećati izbor robe i usluga, poboljšati njihova kvaliteta i sniziti cijene.
Veća prava izaslanim radnicima! Europski parlament dao je “zeleno svijetlo”na tekst prijedloga Europske komisije o promjeni direktive o izaslanim radnicima koji je naišao je na brojne reakcije i podijeljena mišljenja, a u Hrvatskoj je opet suprostavio sindikate i udruženja koja zastupaju interese poduzetnika i kompanija. U europskom zakonodavstvu izaslani se radnik definira kao “zaposlenik kojeg je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga”, a po dosadašnjim pravilima najčešće je bio plaćen prema standardima zemlje iz koje dolazi. Prema istom prijedlogu, izaslani radnik mogao bi se uputiti na rad u drugu članicu do najviše dvije godine, što bi se moglo produljiti u slučajevima kada tvrtka mora dovršiti uslugu za koji je sklopila ugovor. Sada bi ''izaslani radnik'' trebao imati istu plaću i iste radne uvjete kao i radnici u zemlji primateljici te bi bili jednako plaćeni kao i domaći u skladu s kolektivnim ugovorom u zemlji primateljici. Također, tvrtke koje šalju radnike morale bi platiti troškove njihova putovanja i smještaja ili im za te iznose povećati plaću.
Copy-right direktiva! Europski parlament usvojio je direktivu o autorskim pravima koja se odnosi na nova pravila o digitalnim autorskim pravima prem kojem bi tzv. Kreativne snage i izdavači vijesti trebali imati bolju poziciju za pregovore s internetskim divovima, a uključene su i mjere zaštite slobode izražavanja. Time je u Europskom parlamentu okončan zakonodavni postupak koji je započeo 2016. Ovom se direktivom želi osigurati da se prava i obveze iz zakona o autorskim pravima također primjenjuju na internet. YouTube, Facebook i Google News neki su od primjera na koje će ovaj zakon imati najveći učinak. Države članice imaju dvije godine da počnu provoditi direktivu.
Pored ovog dijela zakonodavna posla (ja sam nabrojala samo neke, koje se tiču svakodnevna života za sve europske građane), Parlament je glasovao o rezolucijama koje nude rješenja za zabrinutosti i očekivanja građana (zaštita zviždača, poštenije cijene za poljoprivrednike , itd.). Sjetimo se se skandala ''Panama Papers'', ''Luxleaks'', varanja u autoindustriji, na što je EP također reagirao tako da je osnovao posebne odbore za provođenje detaljnih istraga, dok su njihova otkrića i detaljne preporuke dio nekih novih prijedloga Komisije.
A što čeka novi Parlament Sve u svemu, solidno odrađen posao! Novom, devetom sazivu EP ostaju otvorene brojne teme i izazovi a one najhitnije tiču se donošenja sedmogodišnjeg proračuna EU za razdoblje 2021.-2027. teškogm više od 1.140 milijardi eura, koji je prebačen za jesen ove godine kada istječe mandat Europskoj komisiji i predsjedniku Vijeća Donaldu Tusku. Za razliku od Brexita, o čemu postoji puno jedinstvo svih 27 članica EU, razlike oko višegodišnjeg proračuna jako su velike tako da je teško predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati rasprava kako u novom sazivu EP tako i u novoj Komisiji koja stupa na scenu u studenom 2019.
Druga po meni vrlo osjetljiva teme tiče se konačna dogovora oko refrome Dublinske uredbe - pitanje azila - oko koje zemlje članice pokušavaju postići dogovor zadnje tri godine a zbog koje je čak doveden u pitanje i sam europski projekt.
Da, EU ima dosta izazova u vlastitoj kući, ali nema ni čarobnog riješenje. Ukoliko želimo da se razvija u smjeru za koji mi kao njezini građani smatramo da je to pravi smjer, bilo bi dobro da građani participiraju u tom procesu a već prvu šansu imate na način da sudjelujete u europskim izborima.
