U Sibiuu prihvaćena deklaracija o budućnosti EU; Plenković zatražio potporu zemljama s negativnim prirodnim prirastom

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk najavio je dva će dana nakon europskih izbora, 28. svibnja, sazvati posebni summit na kojem će se razgovarati o popunjavanju čelnih mjesta u europskim institucijama. "To moramo obaviti brzo, učinkovito i sukladno našim ugovorima. Ako se pokaže da će teško biti postići konsenzus, neću oklijevati staviti to na glasovanje na summitu u lipnju", rekao je Tusk nakon završetka neformalnog sumita čelnika 27 zemalja članica EU-a u Sibiuu.

Imenovanje novog predsjednika Komisije bit će dio paketa unutar kojeg se moraju dogovoriti nove osobe na čelu Europskog vijeća, Europske središnje banke, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te još niza drugih personalnih rješenja.

Očekuje se da će se definitivno potvrditi hoće li se ustaliti izbor predsjednika Europske komisije po modelu "spitzenkandidata", po kojem je izabran sadašnji predsjednik, ili će taj model biti definitivno pokopan.

Hoće li preživjeti sadašnji model vodećih kandidata

U Europskom vijeću, najvišem političkom tijelu EU-a, koji čine čelnici zemalja članica, nema suglasnosti oko toga pitanja. Europsko vijeće se ne želi obvezati na automatizam da će vodeći kandidat stranke koja je dobila najviše glasova dobiti potporu. Lisabonski ugovor po tom pitanju nije jasan. Samo se navodi da predsjednika Europske komisije imenuje Europsko vijeće vodeći računa o rezultatima europskih izbora. S druge strane u Europskom parlamentu prijete da neće prihvatiti nijednog kandidata koji se nije natjecao kao "spitzenkandidat" na izborima.

Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrđuje da o tome nema konsenzusa unutar Europskog vijeća. "Točno je da nisu svi politički akter skloni da se taj model primjenjuje, no on je tu i ova se kampanja vodi po tom modelu. Vidjet ćemo što će biti nakon izbora i predstoji nam rasprava. Riječ je o vječnoj igri između Europskog vijeća i Europskog parlamenta", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je dodao da se o tome na Europskom vijeću uvijek nastoji postići konsenzus, premda zadnji put kada je izabran Juncker to nije bio slučaju jer su mađarski premijer Viktor Orban i tadašnji britanski premijer David Cameron bili protiv i Jean-Claude Juncker je izabran glasovanjem.

"Naći ćemo rješenje za to pitanje. Sada je fokus na kampanji i mi podupiremo kandidata europskih pučana Manfreda Webera, s kojim sam danas razgovarao kao i s kancelarkom Angelom Merkel. Oboje su jako sretni i zadovoljni što će doći u Zagrebu, vesele se našoj potpori kandidatu europskih pučana, a mi njihovoj podršci listi kandidata HDZ-a na ovim europskim izborima", rekao je Plenković.

Europska pomoć u rješavanju demografskih problema

Hrvatski premijer Andrej Plenković otvorio je na summitu pitanje potpore s europske razine zemljama koje imaju negativni prirodni priraštaj.

"Postoji sedam, osam zemalja članica koje imaju negativan prirodni priraštaj i među kojima je i Hrvatska. U strateškoj agendi za predstojeće razdoblje, o čijem se nacrtu razgovaralo na summitu, ima jedan dio koji se odnosi na zapošljavanje, socijalna prava i socijalne mjere. Mi smo u tom kontekstu sugerirali da se u daljnjoj elaboraciji vodi računa o mogućim potporama s razine EU-a procesu demografske revitalizacije kao komplementarnim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini", rekao je Plenković novinarima nakon summita.

Premijer dodaje da je njegova intervencija naišla na dobar odjek. "Kada predstavite brojke i izložite o čemu se radi onda svi shvate kakva je situacija. Mislim da ćemo polako stvarati jedan krug zemalja koji je na tom tragu i zbog toga je dobro da smo imali vremena da u nešto neformalnijem ozračju to dobro elaboriramo", kaže Plenković.

Sve nove članice EU-a srednje i istočne Europe imaju negativan prirodni priraštaj, dok njih četiri imaju stagnaciju, podjednak broj rođenih i umrlih. Hrvatska godišnje samo na razlici broja rođenih i umrlih gubi jedan grad veličine Makarske.