'Ujedinjeni u razjedinjenosti': Koja je stvarna snaga populista u novom sazivu Europskog parlamenta
Širenje predizborne panike o populističkom valu koji će 'pomesti' Europsku uniju i nepovratno preoblikovati cijeli kontinent motiviralo je građane da izađu na izbore u velikom broju i odaberu proeuropske stranke, zbog čega, u konačnici, populisti nisu ostvarili očekivani rezultat.
Geert Wilders (NL), Matteo Salvini (IT), Marine Le Pen (FR) i Veselin Mareški (BG) Alessandro Garofalo / REUTERS
Potpredsjednik talijanske vlade Matteo Salvini u travnju je euroskepticima najavljivao 150 mandata, čime je aludirao da će populisti postati drugom ili trećom najvećom grupacijom u budućem sazivu Europskog parlamenta. 'Problematične' stranke uistinu jesu osvojile 154 od 751 mandata, ali te su stranke svjetlosnim godinama udaljene od konstruktivne suradnje.
Prvo i najosnovnije: 'problematične' stranke, kojima se nerijetko daje etiketa populista, trenutno pripadaju u četiri različite grupacije u Europskom parlamentu. Mađarski Fidesz pripada (iako je trenutno suspendiran) Europskoj pučkoj stranci (EPP), poljska vladajuća stranka Pravo i Pravda (PiS) pripada konzervativcima i reformistima ECR-a, Alternativa za Njemačku (AfD) je članica Europe slobode i direktne demokracije (EFDD), dok je Lega predvodnica grupacije Europa nacija i sloboda (ENF).
S obzirom na to da je osnovni preduvjet formiranja grupacije u Europskom parlamentu obuhvaćanje sedam stranaka iz pet država članica i najmanje 25 zastupnika, očekuje se da će nakon Brexita doći do raspada grupacije EFDD u kojoj se nalazi talijanski PoKret 5 Zvjezdica, koji vodi Luigi Di Maio (s kojim je sporazum o suradnji potpisao i Živi zid). Na taj je scenarij računao i Salvini, koji je već najavio formiranje nove grupacije Europskog saveza naroda i nacija (EAPN), kojoj bi, prema njegovim najavama, pripadali svi populistički 'kapitalci': od Le Pen do Orbana.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....