Ursula von der Leyen, članica Bilderberg skupine na čelo Europske komisije, a Christine Lagarde na čelo Europske središnje banke

Autor:

02.07.2019.

Reuters, Profimedia

Ursula von der Leyen, Charles Michel, Josep Borell, Christine Lagarde

Euractiv.com je u utorak ujutro objavio pouzdanu informaciju: Europska pučka stranka (EPP) je spremna uništiti sustav vodećih kandidata (Spitzenkandidat) samo da dobije mjesto predsjednika Europske komisije. U toj se konstelaciji pojavilo ime Ursule von der Leyen kao moguće kandidatkinje. I u tome je EPP uspio.

Summit je završio.  Konsituirajuća sjednica Europskog parlamenta (EP) nastavlja se u srijedu. Kada se bira posljednje važno ime - predsjednik Parlamenta.

21.20

Tea Trubić iz Strasbourga s konferencije za medije Manfreda Webera

"Pomirio se sa sudbinom: prihvaća paket ali naglašava da nije njegov jer se on zalagao za demokratičniju Europu".

"Zahvalio se Plenkoviću na trudu, ostaje predsjednik EPP-a u EP i veseli se sutrašnjem sastanku s Ursulom von der Leyen".

"Potvrdio je da S&D dobiva prvi mandat u EP-u".

Dakle, svaka od velikih zemalja je nešto dobila: Italija će dobiti prvi mandat u EP-u. Sad čekamo da Salvini pošalje svog kandidata za europskog povjerenika.

----------------------------

21.05

Tea Trubić iz Strasbourga javlja da će kandidat socijalista za predsjednika EP biti David Sassoli, Talijan, član Demokratske stranke. Vjerojatna je opcija da će mandat na čelu EP opet biti podijeljen na dva dijela.

----------------------------

20.55 Andrej Plenković zadovoljan postignutim

"Dogovor je da vijeće preporuči Europskom parlamentu da prve 2 i pol godine uloga predsjednika pristane grupi socijalista, a druge dvije i pol EPP-u", rekao je Plenković, a prenosi N1 televizija.  "Mislim da s ovakvim kompromisom i rezultatima možemo biti zadovoljni. Kandidati su izrazito dobro rješenje za Hrvatsku. Na čelo Europske komisije predložena je Ursula von der Leyen, ona dobro poznaje Hrvatsku, bila je kod nas, često smo se viđali na različitim događajima, uvjerena je u europski projekt i vjerujem da će ona taj posao, prvi put kao žena na čelu EK, obavljati jako dobro", rekao je Plenković. "Temeljni cilj grupe socijalista i liberala je da na čelo Komisije dođe netko iz njihovih redova, a ne iz Europskih pučana. Nama to nije dolazilo u obzir. Ovo što je danas postignuto respektira većinsku volju birača", rekao je Plenković, istaknuvši da je pozicija Hrvatske cijelo vrijeme bila koordinirana i jasna.

----------------------------

20.30

Zaključci nakon završetka summita:

1. Što znači dogovor:

- ishod je dobar za Europu jer više ne postoji politika konsenzusa nego kompromisa što je važan korak u demokratizacij EU

- pregovori o čelnim funkcijama potvrđuju da će za svaku važnu odluku biti potrebno ozbiljno pregovarati i držati se procedura što će dodatno ojačati ulogu Parlamenta

- riječ je, osim Charlesa Michela, o nominacijama. Sada je potrebno u Europskom parlamentu dobiti glasove za Ursulu von der Leyen što neće biti lako jer se socijalistički zastupnici bune zato što je otpao Timmermans. Dakle, procedura nije gotova, tek je počela

2. Što se može naučiti iz ovih pregovora ?

- i dalje Europom vladaju Berlin i Pariz: Angela Merkel, unatoč pobuni untar EPP-a, dobila je ono što je tražila prije nešto manje od godinu dana. Njemicu na čelu EK.

- pučani su pokazali da su najrazjedinjenija grupacija u kojoj i dalje izuzetno važnu destruktivnu ulogu igra Viktor Orban. Dok će on moći upravljati politikom EPP-a ta grupacija neće moći u potpunosti realizirati vodeću ulogu u Parlamentu

- Emmanuel Macron je pokazao da će njegov uspješan izlazak na europsku političku scenu imati pozitivan utjecaj. On i dalje gleda prema Berlinu, ali prije svega želi što širu proeuropsku koaliciju

3. Kakav je stav nominiranih kandidata prema EU?

- Ursula von der Leyen je uvjerena Europejka koja će nastaviti dobre politike koje je trasirala Komisija Jeana-Claudea Junckera. Ona se zalaže za zajedničku europsku obranu, ali bit će tvrda po pitanju jače integracije eurozone.

- Charles Michel je bio premijer Belgije punih pet godina i to je više nego dovoljna kvalifikacija da vodi tako razjedinjeno tijelo kao što je Europsko vijeće. Zato je o njemu dogovor postignut još na summitu 20. lipnja.

- Josep Borrell je bio predsjednik Europskog parlamenta, Katalonac koji se zalaže za jedinstvenu Španjolsku, socijalist koji se dobro sjeća fašističkog režima Francisca Franca. Dobro poznaje problematiku Afrike što će biti važno za pitanje migracija kojem je upravo sadašnja španjolska vlada pristupila na tolerantan način

- Christine Lagarde je žena koja razbija uvriježene stereotipe. Francuskinja s američkim iskustvom bila je jedan od najboljih ministara vlade Nicolasa Sarkozyja što je potvrđeno kad je izabrana za prvi, a onda i za drugi mandat na čelu MMF-a. Kritičari joj već spočitavaju da nema znanja potrebnih za vođenje monetarne politike, ali nju vodi kolegij guvernera. A Lagarde jako brzo uči.

----------------------------

19.58 Bit će mjesta i za Fransa Timmermansa i za Margrethe Vestager

Kako navodi FT, diplomatski izvori tvrde da bi dvoje vodećih kandidata socijalista i liberala, koji su ostali bez ikakvog položaja, mogli postati ključni potpredsjednici Komisije. No, Timmermans je to već bio, a i rekao je da mu je cilj samo mjesto predsjednika EK.

----------------------------

19.39 Izjava Christine Lagarde:

"Počašćena sam nominacijom za predsjednicu Europske središnje banke. Zbog toga ću se privremeno, tijekom nominacijskog perioda, lišiti obveza direktorice MMF-a".

----------------------------

19.31 Georgi Gotev iz Euractiv.com prenosi informacije bugarskog premijera Bojka Borisova: Ursula von der Leyen je izabrana jednoglasno, Angela Merkel se suzdržala. Ali, kako navodi Euractiv.com, zbog problema unutar vladajuće koalicije u Njemačkoj. Naime, socijalisti nisu zadovoljni postignutim dogovorom. A u Njemačkoj je SPD dio koalicije.

----------------------------

19.23

Ponavljamo životopis Ursule von der Leyen

Ursula von der Leyen je konzervativkarođena i odrasla u Ixellesu u Bruxellesu, a govori njemački, engleski i francuski. Liječnica je koja se upustila u političke vode i ministrica je u njemačkim vladama od 2005. godine - kad je Angela Merkel postala kancelarka. U trećem mandatu je postala ministrica obrane, prva u njemačkoj povijesti, i na tom je položaju ostala i u ovoj vladi.
Njezine su veze s Europskom komisijom duge: njezin otac Ernst Albrecht bio je generalni direktor u Komisiji nakon njezina osnivanja 1958. godine. Po očevoj liniji vuče podrijetlo od uglednih poduzetnika, a muž Heiko von der Leyen je pripadnik plemićke obitelji koja se bavila trgovinom svilom.
U CDU je ušla 1990. godine, a aktivno se počela baviti tim poslom 1999. godine i ubrzo ušla u lokalna tijela vlasti u Hannoveru.
Spominjala se i kao moguća buduća glavna tajnica NATO-a.
Njezin se utjecaj širi i izvan njemačkih granica: redovit je gost summita u Davosu i član je upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). I članica je navodno tajnovite Bilderberg skupine.

A evo i podaci o novom šefu Europskog vijeća:

Charles Michel dolazi iz političke obitelji: otac Louis Hortense Omer Charles Michel bio je belgijski ministar vanjskih poslova od 1999. do 2004. godine, a zatim europski povjerenik za razvoj i humanitarnu pomoć do 2009. godine. Sin je napravio korak dalje od oca i postao premijer belgijske vlade, što nije lako jer treba postići ravnovjesje između Valonaca i Flamanaca. Na čelo vlade došao je 2014. godine kao najmlađi belgijski premijer od 1845. godine. Član je liberalne stranke Mouvement Réformateur. Njegovo je ime bio u igri od samog početka i čini se da ga liberali svakako žele vidjeti na jednoj od vodećih funkcija u EU. Interesantno je da je njegov glavni konkurent u stranci Didier Reynders, ministar vanjskih poslova koji je bio protukandidat Mariji Pejčinović-Burić za mjesto glavnog tajnika Vijeća Europe.

----------------------------

19.09 Sve je dogovoreno, tvrdi luksemburški premijer Xavier Bettel. Kao što smo već javljali, Ursula von der Leyen će preuzeti Europsku komisiju, Charles Michel će biti predsjednik Europskog vijeća, a Josep Borrell će biti visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku. Christine Lagarde bi preuzela Europsku središnju banku.

Istodobno je i Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, objavio da je stigao "bijeli dim" i da su definirane sve glavne pozicije u EU.

 

 

----------------------------

18.51 Manfred Weber odustao od daljnjeg natjecanja za bilo koju funkciju: "Moje putovanje kao vodećeg kandidata, koje je ovdje započelo u rujnu, ovdje i prestaje", stoji u tweetu. "Nastavit ću se boriti za demokratsku Europu. Bila je čast za mene preuzeti ovaj zadatak za EPP i za Europu".

 

----------------------------

18.44 Dopisnik FT-a navodi da se Manfred Weber neće kandidirati za predsjednika Europskog parlamenta što otvara vrata von der Leyen za EK

 

----------------------------

18.11 Politico javlja:

Trenutno se raspravlja o sljedećem paketu:

EK: Ursula von der Leyen

Europsko vijeće: Charles Michel

Visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku: Josep Borell

Europski parlament: Sergej Stanišev

----------------------------

18.09 Obmana birača

"Borimo se za svog kandidata, nije normalno da će EPP glasati za Timmermansa, ali je otpor u Europskom vijeću. Mnoge su spekulacije, izgleda da se odustaje od koncepta spitzenkandidata. Smatram da je ovo bila obmana naših birača. Svojim biračima smo jasno rekli da želimo demokratizirati proces, da ne želimo da Europska unija bude tako birokratizirana, a ovim dogovorima i pregovorima ukazujemo da se radi upravo o trgovini", rekla je Dubravka Šuica za N1.

----------------------------

17.59 Njemačko ministarstvo vanjskih poslova poručilo članovima stranke Brexit koji su okrenuli leđa himni EU: Možda oni ne vole Beethovena..

 

----------------------------

17.57

Vrlo indikativan tweet Donalda Tuska: sve smo bliže i bliže ...

 

----------------------------

17.45

iz Strasbourga Tea Trubić

Prvi dan konstituirajuće sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu u potpunosti je zasjenio kaos u Bruxellesu. Hodnici su prepuni zastupnika i njihovih suradnika koji svoj prvi dan na poslu provode neprestano provjeravajući vijesti iz Bruxellesa, a svaka nova informacija Parlamentom EU proširi se brzinom munje. Neovisno o naporu kojeg lideri europskih zemalja posljednjih dana ulažu u pronalazak optimalne kombinacije za podjelu ključnih fotelja EU, Europski parlament će danas odabrati svog novog predsjednika, čime će se izvršiti dodatan pritisak na čelnike zemalja. Naime, dogovor Europskog vijeća ionako za europarlamentarce nije obvezujuć, već sugestivan; tako da će se ovih dana u Strasbourgu neovisno o epilogu drame u Bruxellesu odabrati predsjednik, 14 potpredsjednika i pet kvestora zakonodavnog tijela EU. U tom slučaju, koaliciju koja će narednih pet godina vladati najvećim trgovinskim blokom na svijetu definirat će parlament, a ne lideri europskih zemalja, čime će se moć staviti u ruke zakonodavnog tijela EU koje je direkno na izborima u svibnju izabrao narod.

Proeuropska koalicija pučana, socijaldemokrata, liberala i/ili zelenih najizgledniji je scenarij za postizanje stabilne vladajuće većine, što će zasigurno dodatno zakomplicirati glasanje. S obzirom na to da niti jedna grupacija nema dovoljno snage da samostalno progura svog kandidata na čelo Parlamenta, trenutno najizgledniji scenarij je da će predsjedništvo biti podjeljeno između dvije najprominentnije grupacije na mandat od 2,5 godine. No, ako europarlamentarci danas odaberu Manfreda Webera, vodećeg kandidata pučana kojem se donedavno smiješila najviša funkcija, ona predsjednika Komisije, parlament bi mogao dobiti svog predsjednika na puni mandat, a Weber – utješnu nagradu.

Svoju kandidaturu najavio je i dosadašnji predsjednik EP Antonio Tajani, koji je zbog kontroverznih komentara i koketiranja s fašizmom izgubio podršku hrvatskih i slovenskih demokršćana, ali i velikog dijela Parlamenta.

----------------------------

17.34

Socijalisti se ne slažu s postojećim prijedlogom funkcija u EU.

----------------------------

17.16

Financial Times javlja kao breaking news: "Europski lideri zaključuju dogovor prema kojem bi dvije žene preuzele dva ključna mjesta u EU. Ursula von der Leyen bi bila nova predsjednica Europske komisije (Njemica), a Francuskinja Christine Lagarde bi preuzela Europsku središnju banku (ECB)". Tako bi se iz Washingtona (MMF) preselila u Franfurt.
 

----------------------------

16.32

Ursula von der Leyen je konzervativka, rođena i odrasla u Ixellesu u Bruxellesu, a govori njemački, engleski i francuski. Liječnica je koja se upustila u političke vode i ministrica je u njemačkim vladama od 2005. godine - kad je Angela Merkel postala kancelarkom. U trećem mandatu je postala ministrica obrane, prva u njemačkoj povijesti i na tom je položaju ostala i u ovoj vladi. No, situacija u Bundeswehru joj nije bila sklona: prvo su izbili skandali s njemačkim vojnicima koji su bliski radikalno desnoj ideologiji i to nisu krili, a zatim se pokazalo da je njemačka vojska tehnički izuzetno zapuštena: avioni ne lete, tenkovi ne voze, topovi na pucaju. A Donald Trump svako malo viče kako Njemačka ne izdvaja dovoljno novca za vojsku.

Njezine su veze s Europskom komisijom duge: njezin otac, Ernst Albrecht je bio generalni direktor u Komisiji nakon njezinog osnivanja 1958. godine. Po očevoj liniji vuče podrijetlo od uglednih poduzetnika, a muž Heiko von der Leyen je pripadnik plemićke obitelji koja se bavila trgovinom svilom.

U CDU je ušla 1990. godine, a aktivno se počela baviti tim poslom 1999. godine i ubrzo ušla u lokalna tijela vlasti u Hannoveru.

Spominjala se i kao moguća buduća glavna tajnica NATO-a.

Njezin se utjecaj širi i izvan njemačkih granica: redovit je gost summita u Davosu i član je upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). I članica je navodno tajnovite Bilderberg skupine.

German Minister of Defence Ursula von der Leyen visits the site where German armed forces helicopter crashed in Dehmke near Hanover, Germany, July 1, 2019 REUTERS/Leon Kuegeler
Leon Kuegeler / REUTERS

Ursula von der Leyen je prva žena na čelu njemačkog ministarstva obrane i vrlo brzo je stekla velik ugled među vojnicima i časnicima

 

----------------------------

15.41

Višegradska skupina podržava Ursulu von der Leyen za predsjednicu Komisije.

 

----------------------------

15:39

Intenzivne bilateralne i multilateralne konzultacije se i dalje nastavljaju.

 

----------------------------

15:17

Zeleni nisu zadovoljni izborom Ursule von der Leyen za predsjednicu Komisije. Potpredsjednik Europske stranke zelenih Reinhard Bütikofer je izjavio da je 'to jako dobro rješenje', ali samo za njemačke obrambene snage.

----------------------------

14.32

Prema izjavi glasnogovornika Donalda Tuska na njegovom Twitter profilu, summit je odgođen do 15.15 sati.

----------------------------

14:20

Ime Ursula von der Leyen, njemačke ministrice obrane se sve češće spominje u vezi s pozicijom predjednice Komisije. Njeno ime je prvi puta bilo predloženo u kolovozu prošle godine, prije nego što je Manfred Weber potvrđen kao vodeći kandidat EPP-a.

Von der Leyen je kao kandidat prihvatljiva Francuskoj i Njemačkoj strani. Od kada je preuzela dužnost ministrice 2013. godine, von der Leyen je podržavla projekt Europske vojske te je u nekoliko navrata pohvalila dobru suradnju s Francuskom.

Raspored pozicija se ponovno mijenja. Prema riječima četiri dužnosnika, jedan od mogućih paketa osim von der Leyen čine belgijski premijer Charles Michel kao predsjednik Vijeća; bivši bugarski premijer Sergei Stanishev kao predsjednik Europskog parlamenta i španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell kao visoki predstavnik Unije za vanjske poslove.

 

----------------------------

13:21


Najnovije špekulacije za vrijeme zatišja:

Ursula Von der Leyen (DE, EPP) - predsjednica Komisije

Charles Michel (BE, RE) - predsjednik Vijeća

Manfred Weber (DE, EPP) - predsjednik Parlamenta

Maros Šefčović (SK, SD) -  Visoki predstavnik

Po mogućnosti Francuskinja u Europskoj središnjoj banci, tj. Christine Lagarde, trenutna predsjednica MMF-a.

U međuvremenu raste potpora zemalja srednje i istočne Europe za njemačku ministricu obrane Ursulu von der Leyen. Prema diplomatskim izvorima Višegradska skupina (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka) je spremna podržati von der Leyen.

Prema izjavi europskog dužnosnika 'Macron je jučer Merkel predložio von der Leyenu za Komisiju što je ona podržala'.
 

-----------------------------------

13.01

Ponovno je odgođen početak summita. Glasnogovornik Donalda Tuska objavio je na Twitteru kako je novo vrijeme predviđeno za početak 14 sati.


Izvori navode da je "rok" do 22 sata za podnošenje kandidata za predsjedništvo parlamenta "poticaj" za donošenje odluke danas. Još uvijek nije jasno hoće li Donald Tusk danas glasovati ili organizirati još jedan summit.

--------------------------------------

12.11

Posljednja informacija koju javlja Augustin Palokaj, naš dopisnik iz Bruxellesa, glasi: EPP bi trebala dobiti Komisiju, Socijalisti pola mandata na čelu Europskog parlamenta i visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost, a liberaima bi išlo Europsko vijeće.

--------------------------------------

12.07

Tijekom intoniranja himne EU u Europskom parlamentu, zastupnici iz stranke Brexit, koju vodi Nigel Farage, okrenuli su leđa.

Pred zgradom Parlamenta su se okupili prosvjednici koji su protestirali jer zastupnicima iz Katalonije, koji su bilo u zatvoru ili u egzilu u Europi, nije omogućeno da preuzmu svoja mjesta. Najpoznatiji među njima, Carles Puigdemont, bivši premijer Katallonije, morao je ovjeriti svoj mandat u Španjolskoj. Da se vratio u Madrid odmah bi bio uhićen.

--------------------------------------

11.58

Summit Europskog vijeća odgođen je do 13.00.

--------------------------------------

11.45

Bugarski premijer Bojko Borisov predložio je da Andrej Plenković preuzme mjesto predsjednika Europske komisije.

 

--------------------------------------

11.43

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković je po dolasku na summit zvučao optimističnije nego prethodnih dana i rekao da je sazrijelo vrijeme za sporazum o cijelom paketu, javlja Augustin Palokaj. “Danas misllim da ćemo naći rješenje, da je nakon jučerašnjih pregovra sazrelo vrijeme da se naprave određeni pomaci , da nađemo konsenzusom dogovor o cijelom paketu”, rekao je Plenković.

Na pitanje hoće li se prikloniti većini, Plenković je rekao da se uvijek zalaže za rješenje “koje je dobro i ne dijeli". "Znači, priklonit ćete se većini?" "Mi smo uvijek za traženje rejšenja koje je dobro koje ne dijeli , koje  je u interesu prije svega Hrvatske”.

Plenković nije izričito odgovorio niti na pitanje da li je Timermans još u igri i da li još uvijek podržava Webera za predsjednika Komisije. Na sve to je odgovorio sa “vidjet ćemo” i “ima novih ideja”.
--------------------------------------

11.35

U zgradu na summit koji kasni pola sata konačno su došli i pobunjenici protiv Fransa Timmermansa: irski premijer Leo Varadkar, Andrej Plenković i latvijski premije Krišjānis Kariņš

Lativijski premijer Krišjānis Kariņš, jedan od pobunjenika protiv Angele Merkel iz EPP-a, rekao je da "postoji niz opcija" koje treba riješiti i da moramo "razmišljati drukčije". Upozorio je da dosad predloženi kandidati "ne stvaraju učinak jedinstva".

--------------------------------------

EPP će danas poslijepodne odrediti svoje kandidate za potpredsjedničke položaje u EP. Socijalisti i Demokrati (S&D) su svoje odredili: Silva Pereira iz Portugala, David Sassoli iz Italije, Katarina Barley iz Njemačke i Klára Dobrev iz Mađarske.

Finski premijer Antti Rinne je na ulasku u zgradu rekao kako se nada da će poslije podne biti postignut sporazum". Rinne je član socijalista.

Važno je da sporazum bude postignut danas do 22.00 sata jer se do tada primaju kandidature za mjesto predsjednika Europskog parlamenta. Za taj se položaj kane javiti Zeleni, ali i druge grupacije koje ne sudjeluju u pregovorima Pučana, liberala i socijalista. Ako ove tri velike skupine ne prijave na vrijeme kandidata, postoji mogućnost - mala, ali ipak mogućnost - da ostanu bez mjesta predsjednika Parlamenta.

 

Zašto je u nedjelju došlo do kraha u pregovorima?

Na sastanku skupine EPP-a u Europskom parlamentu zastupnici su se složili da Frans Timmermans nikako ne smije postati predsjednik EK iako je Angela Merkel postigla dogovor s čelnicima socijalista i liberala o paketu prema kojem bi Timmermans preuzeo tu poziciju, a kandidat EPP-a, Manfred Weber bi postao predsjednik Europskog parlamenta u punom mandatu, pet godina.

Sve je puklo, kako prenose diplomatski izvori, u nedjelju poslijepodne kad su u Bruxellesu sastali pregovarači tri najveće skupine u Europskom parlamentu: u ime liberala belgijski i nizozemski premijeri, Charles Michel i Mark Rutte, u ime socijalista španjolski i portugalski premijeri Pedro Sánchez i António Costa te u ime pučana Andrej Plenković i lativijski premijer Krišjānis Kariņš.

Plenković i Kariņš su počeli raspravu s pozicije prošlog summita, održanog 20. lipnja, s tezom da je Weber predsjednik EK i da treba dogovoriti ostale pozicije. Michel ih je pogledao u čudu i pitao: "Vi, dakle, ne znate što je dogovoreno u Osaki?". Pregovarači pučana su, navode diplomatski izvori, doslovce ostali u šoku kad im je rečeno da su njemačka kancelarka Angela Merkel i sam Weber već dogovorili da se odustaje od Webera kao predsjednika EK i da on preuzima Parlament.

Plenković i Kariņš su nakon toga bijesni otišli na summit EPP-a i rekli kako je riječ o nedopustivom dogovoru iza leđa ostalim članicama stranačke grupacije, a pridružili su im se irski premijer Leo Varadkar i bugarski Bojko Borisov koji je govorio i u ime mađarskog premijera Viktora Orbana. Kariņš i Plenković su otvoreno pitali Merkel "što je, dovraga, prijedlog iz Osake".

Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća i član EPP-a, izjavio je poslije kako je bio iznenađen oštrinom napada i pobune te skupine. Merkel je također ostala osupnuta snagom udara te se povukla, doslovce napustila salu te iza sebe zalupila vratima. I otišla pregovarati sa Sánchezom s kojim se očito bolje razumije nego s mladim pučanima.

"EPP je trenutno podijeljen na Merkel i ostale, preciznije rečeno stari i novi lideri su u otvorenom sukobu", prenio je diplomatski izvor. "Kariņš, Plenković i Varadkar djeluju kao mladoturci EPP-a koji su u sukobu s Merkel.

"To je sada unutarnji skandal EPP-a, oni su ti koji blokiraju proces", komentirali su iz drugih političkih grupacija. Franucski predsjednik Emmanuel Macron je otvoreno optužio pobunjenike u EPP-u (koje, jasno, nije imenovao) navodeći da iza njihove akcije protiv dogovora stoje "osobne ambicije" i, posebno, "skriveni planovi".

Plenkovića je u nedjelju navečer u hrvatskom predstavništvu u Bruxellesu posjetio glavni tajnik EK Martin Selmayr, Nijemac, blizak Merkel i Jean-Claude Junckeru kako bi ga privolio na kompromis.

 

 

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version