Veliki pregled svih činjenica o izborima za Europski parlament

Kako glasati?

16 država članica dozvoljavaju glasanje putem pošte, a šest država dozvoljava glasanje preko ovlaštene osobe (birač može zatražiti da netko drugi glasa umjesto njega). Estonija je jedina koja svojim građanima omogućuje elektroničko glasanje

Dobni prag za glasanje u Grčkoj (17), a na Malti i u Austriji je 16.

Kakva je izlaznost na izborima?

Više od 370 milijuna ljudi imat će pravo glasovanja na europskim izborima, no Europska unija se bori sa stopom niske izlaznosti birača. Odaziv na izborima u EU od 1979. godine bilježi opadajući trend. Pao je sa 62% na 42% u posljednja četiri desetljeća.

Glasanje je obavezno u: Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu, gdje je izlaznost najveća.U Belgiji i Luksemburgu nepoštivanje građanske obveze je kažnjivo, dok su ostale tri zemlje blaže u sankcioniranju svojih građana.

Kako se biraju zastupnici u Europskom parlamentu?

Postoje različiti sustavi glasovanja koji se koriste diljem EU-a. No, sve su to oblici proporcionalne zastupljenosti, gdje stranke dobivaju mjesta u odnosu na broj glasova koje dobiju.

Zatvorene liste: neki glasuju za stranke koje su odabrale fiksni popis kandidata koji će se pojaviti na glasačkom listiću.Broj zastupnika u Europskom parlamentu koji je izabran, proporcionalan je njihovom udjelu u glasovima, sve dok prolazi minimalni prag, često 5 posto.Dakle, ako stranka X kojoj je dodijeljeno 10 zastupnika dobije 30 posto glasova u zemlji, dobila bi 300 posto ili 3 zastupnika u Europskom parlamentu. Najprije se biraju kandidati na vrhu popisa.Njemačka, Francuska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina (osim Sjeverne Irske) imaju sistem zatvorenih lista.

Otvorene liste: Ostale zemlje imaju otvorenije liste gdje birači biraju stranku ili navode tko je njihov omiljeni kandidat.To omogućava biračima da promijene redoslijed stranačkih lista i utječu na to tko je prvi izabran, za razliku od fiksne ili zatvorene liste. Države koje imaju takvo preferencijalno glasovanje su: Italija, Poljska, Nizozemska, Hrvatska, Slovenija, Danska, Švedska, Finska, Litva, Estonija, Latvija.

Jedan prenosivi glas: Postoji i jedan prenosivi glas, gdje birači biraju onoliko kandidata koliko žele i broje po želji.Brojevi govore onima koji računaju da će prenijeti glas bilo kojeg kandidata koji je prošao prag za izbor ili nema šanse za pobjedu.Kada pobjednički kandidat dobije dovoljno glasova, svi dodatni glasački listići s njim kao prvi izbor se zanemaruju, a umjesto toga računaju se druge preferencije. Takav sistem imaju: Malta, Irska i Sjeverna Irska.

Što rade zastupnici u Europskom parlamentu?

Oni će služiti petogodišnji mandat (2019-2024) i provoditi svoje vrijeme između europskih parlamenata u Strasbourgu i Bruxellesu. Zastupnici Europskog parlamenta izabrani su da predstavljaju regije u nekim zemljama, poput Italije, dok u drugima, kao što je Njemačka, imaju cijelu zemlju kao svoju izbornu jedinicu. Samo pet zemalja podijelilo je teritorij na geografski ili jezično uvjetovane izborne jedinice, a to su: Italija (5), Poljska (13), Belgija (3) i Ujedinjena Kraljevina (12).

Broj zastupnika svake zemlje proporcionalna je broju stanovnika.Njemačka, najnaseljenija, dobit će 96 zastupnika za svojih 82,8 milijuna ljudi, dok malena Malta, s 475 000 ljudi, dobiti će samo šest. Osim Malte najmanji broj zastupnika, njih 6, imaju: Luksemburg, Cipar i Estonija.

Oni donose zakone EU-a i odobravaju njegov proračun, zajedno s Europskim vijećem, koje čine šefovi država svake zemlje.Zastupnici u Europskom parlamentu zastupaju pojedine zemlje ili regije, ali u parlamentu sjede u transnacionalnim skupinama prema političkoj ideologiji.Na primjer, postoje skupine koje zastupaju desno središte, socijaliste, zelene i druge za euroskeptike. Članovi Europskog parlamenta također pomažu u odabiru predsjednika Europske komisije, državne službe EU.

Kako se bira predsjednik Europske komisije?

Svaka europska politička stranka odredila je svojeg nositelja liste, tzv. "spitzenkandidata", za dužnost predsjednika Europske komisije. Politička obitelj koja dobije najviše glasova zatražit će tu dužnost čim se 26. svibnja objave rezultati. Ali kandidat mora dobiti potporu čelnika EU-a i apsolutnu većine zastupnika Europskog parlamenta odnosno 376 glasova. A to će biti povod za žestoko cjenkanje.

Šefovi država i vlada izjasnit će se na tu temu nasljednika Jean Claudea Junckera na summitu EU-a 20. i 21. lipnja, a Europski parlament glasat će u srpnju.

Godine 2014., njemačka kancelarka Angela Merkel, Britanac David Cameron, Nizozemac Mark Rutte i Šveđanin Fredrik Reinfeldt pokušali su blokirati to pravilo. No medijska kampanja pod sloganom "Merkel izdaje demokraciju" prisilila je kancelarku da se povuče. Sustavu "spitzenkandidata" protivi se i francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog čega se nagađa da bi mogao biti nominiran neki drugi kandidat.

A kako Europskog parlamenta?

Prvo će biti izabran novi predsjednik Europskog parlamenta, nasljednik Antonia Tajanija. Glasanje će se održati na inauguralnoj sjednici novog saziva EP-a početkom srpnja. Sve je moguće, a presudni će biti savezi među političkim skupinama jer se ne očekuje da će velika koalicija EPP-a i socijaldemokrata iz 2014. dobiti većinu.

Druga sjednica EP-a sredinom srpnja bit će posvećena izboru predsjednika Europske komisije. On će potom formirati svoj tim povjerenika koje mora saslušati Europski parlament, koji im može i uskratiti potporu.

Europski parlament glasat će o novoj Komisiji na sjednici u listopadu, a ona bi trebala stupiti na dužnost 1. studenoga.

Kako se bira novi predsjednik Europskog vijeća?

Postoje još tri pozicije koje će trebati popuniti, a to su one: novog predsjednika Europskog vijeća, zatim novog šefa europske diplomacije te novog predsjednika Europske središnje banke (ECB).

Birat će se i novi predsjednik Europskog vijeća, zatim novi šef europske diplomacije te novi predsjednik Europske središnje banke (ECB).

Nominacije za te tri dužnosti spadaju u ovlasti šefova država i vlada. No prati ih niz uvjeta: jedna dužnost mora pripasti ženi i mora se poštivati ravnoteža između velikih i malih te između starih i novih država članica.

Pregovori će početi na izvanrednom summitu 28. svibnja, dva dana nakon objave rezultata izbora. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk dobit će mandat za postizanje dogovora o nominacijama za summit 20. i 21. lipnja.