VIDEO: 'Na kavi' s Karlom Resslerom, kandidatom HDZ-a za EU izbore

Autor:

  • Euractiv.hr

17.05.2019.

Euractiv.hr

Karlo Ressler (lijevo) i Željko Trkanjec

Drugi u nizu razgovora s vodećim kandidatima za ulazak u Europski parlament: Karlo Ressler iz HDZ-a.

 

Vi ćete biti sigurno izabrani u Parlament, prvi ste na listi HDZ-a, u koji ćete odbor ući?

Znate kakva je situacija s odabirom odbora, i znate da to uvijek nije stvar nekakvih osobnih preferencija, ali ono što se tiče mene, i što su moji interesi to su svakako pitanja prioriteta mladih. Potpredsjednik sam Mladeži europske pučke stranke sada u drugom mandatu, i vidim u razgovorima, posebice sada tijekom mog obilaska Hrvatske, ali isto tako u razgovorima s kolegama iz drugih država članica, da su pitanja: obrazovanja, zapošljavanja, potpore društva u osnivanju obitelji, potpore u osiguravanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života nešto što je bitno i nešto što je svakako u interesu.

Druga tema, drugi segment se odnosi na područje mog znanstvenog interesa. Završavam doktorat u kojem se radi o trgovanju ljudima u jugoistočnoj Europi, o pitanju migracija i sigurnosti. To je svakako nešto što me se tiče ili nešto u čemu bih se želio ostvariti. 

To su dvije teme, no jasno je da sam kroz proteklo razdoblje i kroz suradnju i rad u Europskom parlamentu i u Vladi kao savjetnik predsjednika vlade dobio priliku ući u cijeli niz europskih tema, ali isto tako, još bitnije, u sve one hrvatske specifičnosti koje imamo, sve one posebnosti koje su nam itekako bitne i koje trebamo jasno artikulirati kako bi se onda ugradile u jednu zajedničku europsku politiku.

Mi u ovoj kampanji silno čujemo sa svih strana: branit ćemo hrvatske interese u Europskom Parlamentu, no nitko nam zapravo ne daje nikakav sadržaj iza tog izraza?

Jedna od ključnih razlika koju želimo komunicirati i objašnjavati u našoj kampanji je da na temelju naših vrijednosti, narodnjačkih i demokršćanskih, danas moramo imati znanje, stručne kompetencije za zastupanje hrvatskih nacionalnih interesa. To za nas znači borbu za interese hrvatskih poduzetnika, hrvatskih građana, hrvatskih studenata, dakle svih onih koji žive u Hrvatskoj te koji žele da im i životni standard i način života bude što bolji i što kvalitetniji. Danas se za te hrvatske nacionalne interese borimo sa: našim znanjem, predanim radom, borimo se radom na europskim dosjeima, za koje znate koliko dugo traje da uđe u neki zakonodavni sustav.

To je borba prije svega za razumijevanje, a onda kasnije i jasno artikuliranje naših posebnosti i artikuliranje naših malih interesa u pojedinim područjima od debljine plastične vrećice, koja onda ima itekako utjecaja naprimjer na par tvornica u Hrvatskoj, do toga hoće li se povećati proračun za Erasmus +, ono na čemu smo inzistirali do sada. Takvih je primjera zaista puno, u svakim od tih pojedinih točnih europskih tema i europskih dosjea, Hrvatska ima jasno prepoznatljiv interes u Europskom parlamentu, i moraju postojati ljudi koji to moraju jasno zastupati.

Vidite li vi tu mogućnost suradnje svih hrvatskih zastupnika ili će to biti vezano uz grupacije čiji ste član?

Jasno da postoje teme, da postoje interesi oko kojih je potrebna suradnja svih hrvatskih zastupnika. Isto tako je jasno da se velika većina europskog zakonodavstva, velika većina svega što se događa u  Europskom parlamentu odvija unutar klubova zastupnika i zato je posebno važno biti dio snažnijih klubova. Izuzetno je korisno da je i HDZ dio najsnažnije europske političke obitelji. Isto tako nije dobro da neki od kandidata političkih stranaka koji se s nama natječu na ovim izborima ne žele otvoreno pred hrvatskom javnošću reći s kojim će to klubovima surađivati, koje su njihove vrijednosti te koji su njihovi sadržaji. To nije dobro jer se tako jednostavno smanjuju mogućnosti zastupanja hrvatskih građana i oni smanjuju svoju snagu koju imaju unutar Europskog parlamenta.

Ovo je bilo prvi puta da smo u ovim razgovorima čuli nešto konkretno dakle debljina tih vrećica što je stvarno, nekom djeluje na prvi pogled banalno.

To je jedan od manjih primjera. Kao suradnik tada u Europskom parlamentu, sudjelovali smo redovito u odboru za europske poslove u hrvatskom Saboru. To je bio još jedan od načina na koji smo nas pedesetak mladih i obrazovanih ljudi iz cijele Hrvatske dobili polako priliku ulaziti u europske teme, ali isto tako ulaziti u politički život. To je nešto što je zaista dobro i što bi trebalo itekako nastaviti.

Moramo znati da mladi nisu jedan od najskeptičnijih dijelova kada govorimo o Europskoj uniji, nego su isto tako jedan od najoptimističnijim i najentuzijastičnijih segmenata hrvatskog društva kada je riječ o Europskoj uniji i europskom projektu. Potencijal za njihovo korištenje hrvatske prednosti članstva su možda najveći.

Svi govorimo o mladima, a znamo da su najdisciplinarniji birači stariji i da sva društva u Europi stare. Kakav je vaš plan za stare?

To je točno, ali također točno je da je slogan naše kampanje: 'Hrvatska za generacije'. Želimo se usredotočiti i na pripadnike moje generacije , vaše generacije, ali i na pripadnike generacije moje djece, ali isto tako želimo odati priznanje za sve što smo postigli zajedno, i za sve što su postigle ranije generacije: našu neovisnost, slobodu, kasnije obnovu i oslobođenje zemlje, uključivanje u najsnažniji vojno-politički savez, ali isto tako i Europsku uniju.

To je sve ono što su ostvarile ranije generacije. Želimo fokusirati naš program za sve generacije, želimo graditi jednu dugoročnu stratešku priču. Sada smo gotovo šest godina u europskom članstvu i vidimo da su veliki koraci napravljeni. Također vidimo i da kad se gleda trideset godina unatrag da su to neusporedive situacije. Prije trideset godina, kada sam ja rođen, na glavnom zagrebačkom trgu nije bilo kipa bana Josipa Jelačića, djelovanje političkih stranaka je bilo zabranjeno. Dosta često zaboravljamo, koliki su to ogromni iskoraci i koliko je već toga puno ostvareno. Zato, moramo biti svjesni tih naših temelja. Isto tako moramo pripremati i Hrvatsku za jednu Europu,za nove generacije, za velike tehnološke,  društvene, političke promjene kojima sada svjedočimo, a koje će biti još očitije i kasnije.

Mene osobno smeta što su sindikati iskoristili europsku kampanju za svoj referendum. Što mislite o tome?

Jasno je da se prikupljanje potpisa odvijalo za vrijeme trajanja izborne kampanje. Međutim, ne vidim tu jasnu poveznicu osim toga da je mirovinska reforma bila jedna od strukturnih reformi koja se provodila s ciljem povećanja održivosti našeg sustava. Mirovine su tijekom mandata ove vlade povećane za 7,5 posto. Međutim, jasno je da to nije dovoljno za dostojanstveni život naših starijih.

Potrebno je još više održati održivost cijelog mirovinskog sustava. Potrebno je nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, sa svime onime što radimo na razini Vlade. Prvi puta od 1998. godine ostvaren je proračunski suficit, dakle Hrvatska troši manje nego što je privređivala. To je dobro i to su pozitivni pokazatelji, ali moramo još puno toga nastaviti i po ovom pitanju i po pitanju mirovinske reforme.

Nama silno pomažu kohezijski fondovi, a postoji opasnost da u novom višegodišnjom proračunu Europske unije poraste udio u sufinanciranju fondova s 15 na 30 posto? Kako ćete se vi prema tome u Europskom parlamentu postaviti.

Znate da su pregovori oko višegodišnjeg financijskog okvira završili neuspješno. Sada je potpuno jasno da će se o tome odlučivati za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. To je itekako jedan od bitnijih dosjea. Za svaku obitelj, za svakoga čovjeka, bitno je ono što se govori bitne su im deklaracije, ali na kraju je bitno, i na tome se najviše vide prioriteti, pa i organizacije: Gdje se troše sredstva koja su na raspolaganju?

Suočeni smo s brojnim sigurnosnim i tehnološkim izazovima, s promjenjivim vanjskopolitičkim okruženjem te će dio proračuna morati biti usmjeren i na inovacije. Morati će biti usmjeren na stvaranje Europe nove generacije. Za Hrvatsku, ali i za druge brojne države članice, je posebno bitno da ostane dovoljno velika razina sredstava za europske fondove, u smislu kohezijske politike, u smislu ravnomjernijeg regionalnog razvoja Europske unije. Za nas je to itekako bitno. To se odnosi ne samo na cjelokupni iznos koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju nego još i više na uvjete korištenja. Odnosi se i na predfinanciranje, odnosi se i na sufinanciranje te na inzistiranje na ne promjeni načela pravila apsorpcijskog N+3.

Objasnite ljudima što je N+3?

Znači da vrijeme nakon ugovaranja sredstava kojima je moguće projekt do kraja dovršiti ne bude smanjen s dosadašnjih tri godine na dvije godine, kao što su neki od prijedloga. Jasno je da je Hrvatska država članica koja više prima iz europskih fondova i iz europskog proračuna nego što u njega uplaćuje. Od našeg ulaska u Europsku uniju prikupili smo preko 14 i pol milijardi kuna više nego što smo u europski proračun uplatili. To su konkretni pokazatelji i činjenice. Hrvatska mora iskoristiti sve prednosti povlačenja europskih fondova budući da su neke procjene da europski fondovi, pogotovo kroz kohezijsku politiku mogu doprinijeti podizanju BDP-a za gotovo tri posto.

Europa budućnosti, kako ju vi vidite. Kao federaciju , kao konfederaciju?

Za nas je jasno da je Europa zajednica suverenih država, suverenih naroda, ali isto tako je jasno da danas postoje izazovi s kojima se ni gospodarski najsnažnije države članice ne mogu same suočiti. Tu su pitanja migracije, pitanje terorizma, sigurnosti, pa čak i demografski trendovi.  Oko svih tih pitanja potrebno je zajedničko djelovanje. Potrebno je još snažnije zajedničko povezivanje oko pitanja gdje je potrebno više Europe, ali sve ono što je moguće raditi i na nižim razinama, što bliže građanima.

Kratko samo za kraj, Viktor Orban u Europskoj pučkoj stranici, hoće li ostati, što će biti?

Kao članovi najsnažnije europske obitelji, Europske pučke stranke, jasno je da dijelimo određeni minimum standarda naših zajedničkih temeljnih vrijednosti. To se odnosi i na ovo o čemu smo sada razgovarali, dakle da je Europa zajednica suverenih naroda, da je unutar snažne Europske unije potrebno baštiniti i naše nacionalne identitete. Također, dijelimo viziju o ravnopravnosti europskih naroda unutar EU, ali je jasno da je u proteklom razdoblju bilo izazova, pogotovo u vladavini prava u Mađarskoj. Mi smo unutar Europske pučke stranke odlučili da sve te nekakve dvojbe, dileme, utvrdimo unutar naše obitelji. Utvrdimo s jednim tzv. vijećem mudraca koji bi zapravo utvrdili činjenice kako bismo onda konačno i mogli razgovarati na utemeljenim podacima, ali i kako bismo mogli još i dalje njegovati naše jedinstvo i zajedništvo, ali isto tako i demokratičnost koja se vidjela kod odlučivanja kod tajnog glasovanja u Bruxellesu o statusu Fidesza i statusu stranke mađarskog premijera.