VIDEO: 'Na kavi' sa Sonjom Čikotić, kandidatkinjom Mosta za EU izbore

Dakle, pred nama su Europski izbori.

Da, 26. svibnja.

Da kažemo svima da izađu na Europske izbore...

Da, to bi bilo jako dobro!

Zašto želite u Europski parlament?

Pa, Most ima svoju listu. Na njoj je 12 ljudi s 'kičmom'. Borit ćemo se za hrvatske nacionalne interese. Osobno, uvijek sam jako voljela ispravljat nepravde i kroz život me nekako to pratilo.

Znači, Europska unija je nepravda?

Ja bih htjela samo reći da je Hrvatska danas drugorazredna zemlja članica u Europskoj uniji i mislim da je vrijeme da se nešto promijeni.

Ajmo neki primijer.

Pa, recimo, danas istraživači putem fondova za istraživanje i razvoj koje 90 posto sredstva dodijeluje starim državama članicama. One su ujedno i najrazvijenije, dok, nove države članice imaju svega 2 posto. Tako dolazi do jednoga gubitka tehnološkog razvoja u tim novim, a ujedno i slabije razvijenim zemaljama članicama, to bi se svakako trebalo mijenjati.Vrijeme je da se oforme određene inicijative i da se netko zauzme za Hrvatsku 'jednakih prilika' i za naše mjesto za briselskim stolom, a ne pokraj njega.

Sjajno. Dakle, predsjednik vaše stranke Božo Petrov je prije nekoliko dana rekao da će se vaša lista boriti za kompenzaciju iz sredstava Europske unije zbog odlaska mladi iz Hrvatske. Kako ćete to provesti?

Hrvatska kao i druge zemlje članice suočava se s iseljavanjem mladih, obrazovanih i kvalificiranih ljudi, a to je nešto najvrijednije što svaka zemlja ima jer je to ono što nas gura prema naprijed. Zbog tog odljeva stanovništva države iz koje se mladi sele jednostavno sporije napreduju. Europska unija ima kohezijsku politiku, ona je zajednička politika i to su sredstva namijenjena za dostizanje jednog ujednačenog razvoja Europske unije. Europska unija treba biti jaka onoliko koliko je jaka najslabija regija, odnosno, najslabija država. Upravo zato ćemo mi kroz taj instrument, dakle, važeći kohezijski instrument Europske unije kod određivanja sredstava svakoj državi članici, zalagati se za to da jedan od kriterija bude faktor, udio iseljenih ljudi.

Jedna od vaših politika bit će pokušaj povezivanja Hrvatske sa zemljama koje su slabije razvijene.

Mi smo htjeli zapravo naći saveznike u onome što Hrvatsku muči. Naši nacionalni problemi i nacionalne teme, koje dijele i druge države. To se događa u cijeloj Europskoj uniji.

Prema anketama, gotovo sigurno ulazite u Europski parlament. Dakle, vi ste taj jedan Mostov mandat, za sada jedan, prema anketama. E sad, kamo ćete se smjestiti u Europskoj uniji, u koju grupaciju?

Most će se zalagati za zaštitu nacionalnih interesa. Mi ćemo pripadati hrvatskoj grupaciji, a što se tiče ovih anketa, da, mi prema njima imamo jedan siguran mandat, a u kampanji idemo po drugi. Jako puno smo na terenu s građanima i osluškujemo njihove potrebe. Želimo zastupati nacionalne interese, a u grupaciju se tijekom ovih izbora nećemo svrstavati. Mi sigurno nećemo pripadati niti krajnjoj ljevici, niti krajnjoj desnici. Njih smatramo destruktivnima. Idemo graditi Hrvatsku putem svih javnih politika koje postoje u Europskoj uniji i dostupnih mehanizama. Ne želimo si nametati europski ideološki okvir. To je ono što mi ne želimo zato što kada vi pripadate jednoj grupaciji, primjerice pučana, vi automatski ne razgovarate s pola parlamenta i onda je tu jako teško pronaći saveznike. Mi imamo konkretan program kojeg želimo implementirati i tamo ćemo tražiti saveznike.

Ali, to čini mi se malo problematično zato što u Europskom parlamentu ako se ostane izvan kluba, ostaje se i bez sredstava, baš kao i u Saboru, nemate mogućnost istupa u raspravama. Nije li to malo problem?

Mi želimo za sada ostati izvan kluba. Mi smo samo rekli da u ovom momentu nećemo o tome govoriti. Nama je bitnije što ćemo raditi u Europskom parlamentu nego s kime ćemo sjediti. U slučaju da prepoznamo grupaciju koja će dijeliti naše interese za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa. Mi znamo da imamo problem s iseljavanjem mladih, znamo da Hrvatska danas nije ravnopravna niti kad su u pitanju potpore poljoprivrednicima, da ćemo mi tek 2022. primati one 100 postotne iznose. Isto tako, Hrvatska nije ravnopravna niti u drugim segmentima poput istraživača i vrednovanja istraživačkog rada i tu ćemo tražiti partnere. Postoje grupacije koje idu graditi Europu, a postoje i one koje je idu rušiti. Mi to smatramo destruktivnim. Mi idemo jednostavno graditi Hrvatsku uz sve mehanizme i alate Europske unije.

Dobro koja je vaša opcija i vizija Europske unije za pet godina?

Ono što mi svakako želimo je zaštititi hrvatske nacionalne interese. Mi vidimo Europsku uniju kao zajednicu ravnopravnih zemalja, a danas to Hrvatska nije.

Dobro, ajmo krenuti ovako. Dakle, to je argument Orbana; nacionalne države su te koje čine Europsku uniju, ne Europska unija kao jači sustav.

Vidite na kraju da gospodin Orban ima određene probleme vezano uz svoje članstvo u EPP-u, Salvinija. Ali, vidite da on zaista zastupa dobro mađarske interese i da se u politikama uspjeva izboriti u grupaciji EPP-a. Što se tiče toga, on je jasno rekao da ukoliko Angela Merkel skrene u lijevo, da će on vidjeti gdje je. A isto tako, tu je i pitanje gospodina Salvinija za kojeg je očito da želi svoju neku novu grupaciju, koja bi bila treća po veličini u Europskom parlamentu. E sada, treba vidjeti što će se dogoditi na toj europskoj sceni. Ja se nadam da će ne samo građani Hrvatske, već i svi građani Europske unije izaći u što većem broju na te izbore i poručiti kakvu Europu žele. Ja osobno Europu vidim kao priliku, ali sam isto tako i kritična prema njoj jer nekad slabije razvijene države članice budu u podređenom položaju. I to je ono što smatram da se treba promijeniti, da bi bilo vrijeme.

Da li vas je strah Europe 'dviju brzina'?

To bi značilo prepoznavanje postojanja država u prvom i u drugom redu, nije li to to?

A nemamo li mi onda već Europu 'dviju brzina'? Neke su u Schengenu, neke su u Eurozoni, mi nismo ni u čemu...?

Ja se nadam da će napokon Hrvatska ući u taj Schengenski prostor. Dok sam bila zamjenica ministra u vladi Tihomira Oreškovića, aktivno sam sudjelovala vezano za apsorpciju sredstava za Schengen, i to smo uspjeli na kraju u 97 postotnom iznosu iskoristiti. Mi smatramo da problem migracije u zemlje Europske unije treba biti europska tema. Da jednostavno zemlje članice koje se nalaze na rubnim djelovima EU ne trebaju samostalno snositi sav taj pritisak.

Znači, spremni ste za Europsku agenciju za obranu granica?

Mislim da zemlje članice koje imaju svoju vojsku, da se njima treba dati više sredstava, zato što one bolje poznaju i prilike na svom teritoriju.

Vojska na granice?

Što se tiče samih migracija, mi se zalažemo za sigurne migracije. Nama je najvažnija sigurnost građana, važna nam je sigurnost i njihove imovine, ali nam je važna i sigurnost migranata. Vi ste i sami vidjeli koliko je djece nestalo u ovim migracijama, koliko je to nekontrolirano i stihijski. Svakako, nismo za migracije koje su se događale pod palicom Angele Merkel. Mi želimo znati tko nam dolazi u zemlju, s kojim namjerama, koliko namjerava ostati. Kad čujemo neke zastupnike kako govore 'Pa dobro, nije interesantna Hrvatska migrantima', ja bih rekla jednu stvar: niti Hrvatska treba biti predgrađe Europske unije, a niti treba biti kolodvor u koji će se svatko ušetavati kako mu padne na pamet. Jedino što je sigurno kada su migracije nekontrolirane, to je organizirani kriminal. Znači, i trgovina ljudima, organima...

Dakle, Schengen je tu. Ja nisam siguran da ćemo tako brzo ući u zonu, nažalost, moje informacije kažu drugačije. Ali, što ćemo s eurom? Već smo pokrenuli proceduru, spremamo se za europski mehanizam, kakav je vaš stav prema tome?

Ako su guverner i premijer odlučili i politički donijeli odluku, mi smatramo da to pitanje treba raspraviti na referendumu, zato što mu je potrebno dati jednu pravu i strukturiranu raspravu. Hrvatski građani ne žive taj europski standard i vidjeli smo što se dogodilo u scenariju Grčke kada je ona doživjela jedno razdoblje u kojem je bila isušena na neki način, a sad javne financije Italije i Španjolske nalaze se pred kolapsom, pa možemo samo zamisliti što bi se dogodilo kada bi se tim zemljama dogodilo ono što se dogodilo Grčkoj.

Dobro, Grčka je lagala kad je ulazila u eurozonu. Nama sigurno neće dati da lažemo.

Ali, hrvatski građani bi bili ti koji bi najviše osjetili posljedice ulaska u eurozonu, a ušli bi zadnji. Smatram da dokle god nije postignut taj europski standard u Hrvatskoj je prerano o tome govoriti jer samo u ugovoru ne stoji definirano koje godine moramo ući u eurozonu, već samo da moramo ispuniti obvezu.

Zapravo stvar ne ovisi toliko o nama, ali bilo zgodno. Ekonomisti s kojima sam razgovarao smatraju da bi bilo dobro da se euroiziramo, da bi to zapravo bilo pozitivno.

A gledajte, u ovom momentu Hrvatska ne ispunjava te uvijete, pa smatram da je najbolje da se to riješi referendumom jer u samom ugovoru nemamo obvezu da to mora biti u nekom periodu.

Europska unija je dala novac za LNG terminal. Treba li nama LNG terminal?

Nama svakako treba što veća energetska neovisnost. Hrvatska danas uvozi preko 40 posto potreba svoje energije. Most u svom programu ima vrlo jasno korištenje obnovljivih izvora energije. Mi se posebice zalažemo za solare i alternativne izvore energije. Mi želimo da se riješi energetsko siromaštvo i to će biti jedna od glavnih tema, jer je danas jedna petina građana u riziku od siromaštva, 300.000 djece je u tom riziku, a 10 posto građana ne može si platiti račune. Hrvatska 120 milijuna kuna doslovno koristi za vaučere, a time ne rješava problem energetskog siromaštva. Preko 40 milijuna kuna se koristi za ogrijev, a svake godine taj ogrijev dajemo ljudima kojima je to potrebno, ali i dalje ne rješavamo energetski problem. Mi želimo kontretnu, čistu i sigurnu energiju narednih 25 godina svima, pa i našim umirovljenicima. Danas preko 92 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna. To je nacionalna tema na koju utječu europske politike, pa se rješavanjem energetskog siromaštva želimo izboriti za svoje građane.

Da se vratim malo na ovo jer je ovo jako interesantno: da kupujemo plin i dalje od Rusije ili ne?

Pa ja mislim da u ovom momentu imamo toliko potencijala u obnovljivim izvorima energije da je to budućnost. Ovisi kako ste ulagali. Znate i sami kada je Hrvatska po mnogim energetskim pokazateljima trebala doseći određenu cifru od 20 posto, da smo mi ulagali u velike vjetroparkove. Danas imamo velike vjetroparkove koji nas koštaju milijarde, milijardu i pol kuna koštaju naše poduzetnike, a zapravo time i građane, a kad na općim uplatnicama vidite koliko izdvajamo i ja i vi i svaki poduzetnik, upravo je za te naknade. Jednostavno mislim da u ovome momentu Hrvatska svakako treba razmišljati i o drugim opcijama, a jedna od tih opcija je i dalje LNG, a sredsva su izborena za vrijeme Mostove vlade, točnije, za vrijeme gospodina Dobrovića.

Sada da vidimo još jednu stvar oko koje se stalno vrti pitanje. Kakav će biti vaš stav u parlamentu kada će se raspravljati o pregovorima sa Srbijom?

Mi smo svakako za proširenje. To će biti jedna tema kada će Hrvatska predsjedati Europskom unijom.

Međutim, vidjeli ste kako su se hrvatski susjedi ponašali kada je ona trebala ući u Uniju. Iskoristili su poziciju Hrvatske da riješe otvorena bilateralna pitanja. I svakako, 23. i 24. poglavlje koje se tiču vladavine prava. Zbog toga Hrvatska treba inzistirati na i otšteti i na nestalima. To je pitanje izuzetno bitno. Ja dolazim s istoka Slavonije, moj otac je bio sudionik Domovinskog rata, poznajem brojne obitelji kojima su nestali sinovi, braća, muževi ili neki drugi, a te su obitelji danas prepuštene same sebi. Mislim da je ovo prilika da se jednom zauvijek pronađe odgovor na pitanje zato što sada već sigurno postoje informacije o tome što se konkretno događalo.

Kako ćemo prema Bosni i Hercegovini?

Trebamo inzistirati na tome da je hrvatski narod ravnopravan i da to bude jedan od uvjeta.

U kojoj mjeri je problem, što mislite, činjenica da imamo hrvatski i bošnjački HDZ?

A gledajte, mi sad govorimo o Hrvatskoj, a kad govorimo o tome u Bosni onda je svaka usporedba jednoga s drugim neprimjerena. HDZ nije država, Hrvatska je ta koja je država.

Naime, vrlo često iz europskih krugova čujemo da malo smeta ljudima, donositeljima odluke u Europi, da imamo dva HDZ-a.

Ja jednostavno nekako gledam da je HDZ toliko godina na čelu hrvatskog naroda u Bosni, a ja vidim da oni jako iseljavaju, pa mislim da je vrijeme da se narod zapita za koga to uporno glasaju.

Nama je bitno da naši mladi ostanu u Hrvatskoj, a da tržište bude cijela Europska unija. Zato ćemo se u Europskom parlamentu boriti za specifični program zapošljavanja jer danas imamo odvojene programe a Hrvatska plaća članarinu.