Kada bi se rezultati izbora za Europski parlament trebali sažeti u nekoliko ključnih točaka, osim neočekivanog uspjeha Zelenih i uskrsnuća socijaldemokrata, ovogodišnje europske izbore obilježio je i rekordan uspjeh liberala. U odnosu na prethodni saziv Europskog parlamenta u kojem su imali samo 67 mandata, liberali vođeni francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u deveti će saziv ući s čak 110 zastupničkih mjesta i novim imenom.
Među njima će biti i jedan hrvatski zastupnik – Valter Flego (IDS), čija je stranka uz HNS, Glas, HSLS i Reformiste dio te političke obitelji. Iako grupacija europskih liberala u svojim redovima ima najveći broj hrvatskih stranaka, mora se primijetiti da liberalizam, osobito onaj u ekonomskom smislu, u Hrvatskoj nikada nije pustio korijenje. Sve relevantne stranke u Hrvatskoj promiču istu ekonomsku politiku; neovisno o tome je li na vlasti lijeva ili desna koalicija, porezna stopa je jednaka.
U tom kontekstu valja spomenuti i paradoks koji se dogodio prije nekoliko godina u slučaju 'spasa Ine'. Vlada (HDZ, desnica) htjela je intervenirati i spasiti poduzeće, što je školski primjer lijeve ekonomske politike, dok se opozicija (SDP, ljevica) tome protivila navodeći da tvrtka nije održiva. Samo nekoliko godina kasnije kada je fokus javnosti u potpunosti bio usmjeren na Pulu i Uljanik, vladajući (HDZ, desnica) nisu željeli spašavati 'škver' argumentirajući da nije fiskalno održiv, što i jest desna ekonomska politika, dok je opozicija (SDP, ljevica) beskompromisno kritizirala odluku premijera Plenkovića optužujući ga da ne mari za sudbinu radnika Uljanika.
To je jednom za svagda dokazalo; u Hrvatskoj gotovo i ne postoji ekonomska politika. Postoje vladajući koji održavaju status quo i opozicija koja se iz vlastitih političkih razlika tome protivi, ali samo kad i kako joj odgovara. Istovremeno, čelnici hrvatskih liberalnih stranaka smatraju da je najveći društveni problem pitanje vjeronauka u javnim školama ili prava seksualnih manjina, no niti jedna relevantna liberalna stranka u svom političkom programu ne spominje pitanja tržišne ekonomije.
Riječ je o svojevrsnom hrvatskom fenomenu; unatoč tome što se građani neprestano žale na duge liste čekanja u zdravstvu, prevelika porezna davanja, korumpiranost birokratskog aparata i neodrživ mirovinski sustav, ne biraju alternativu koja im se, istovremeno, niti ne nudi. 'Što je bilo prije, kokoš ili jaje?' pitao bi se narod.
- Objektivni razlog neuspjeha liberala u Hrvatskoj leži u činjenici da hrvatsko biračko tijelo, zapravo, nikada nije bilo sklono liberalizmu – izjavio je bivši ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir za Globus, dodavši da su se Hrvati uvijek dijelili na 'lijeve' i 'desne' te 'ustaše' i 'partizane', pa se nikada stvorilo prostora za neke druge ideje. S njim se slaže i ekonomski stručnjak Velimir Šonje koji je u svom eseju naziva 'Bez liberalnog nasljeđa' zaključio da u Hrvatskoj nikada nije postojala dovoljno jaka i relevantna tradicija liberalizma.
- Hrvatska je zemlja koja je abortirala liberalnu ideju, pa je ljude poslala za njom u države u kojima se ta ideja bolje ostvaruje – izjavio je Šonje u nedavnom intervjuu za dvotjednik Globus, dodavši da posljednjih godina sve više Hrvata usvaja elemente liberalnog svjetonazora, ali da još uvijek ne postoji niti jedan akter na političkoj sceni koji bi njihove ideje mogao provesti u djelo.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?