Pobjeda Pariza

EK će vjerojatno prihvatiti plin i nuklearnu energiju kao dio zelene tranzicije

Odlukom, koja se očekuje tijekom ovog mjeseca, projekti vezani uz ta dva energenta moći će se financirati iz europskih fondova

(FILES) This file photo taken on November 16, 2016, shows the construction site of the European Pressurised Reactor project (EPR). - Electricity network RTE published on October 25, 2021, its main conclusions on the future of the French network in 2050, estimating that it would be ”relevant” economically to build new nuclear reactors, while insisting on the need to develop renewable energies. (Photo by CHARLY TRIBALLEAU/AFP)

 Charly Triballeau

Ako je ljetos i bilo dvojbe, sada je gotovo više nema. Prirodni plin i nuklearna energija su na korak od ulaska u EU taksonomiju pa će se ulaganja i u te izvore energije moći financirati iz europskih fondova.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, nakon posljednjeg je summita krajem listopada na Twitteru napisala: “Trebamo više obnovljivih izvora energije. Jeftiniji su, ugljično neutralni i ne uvoze se. Trebamo i stabilne izvore, nuklearne, a tijekom tranzicije i plin”.

Frédéric Simon je u tekstu za Euractiv.com ekskluzivno objavio i non-paper koji kruži Bruxellesom s detaljnim informacijama o uvjetima za uvrštavanje ova dva izvora u taksonomiju. The Financial Times objavljuje istu informaciju navodeći da raste broj država članica koje inzistiraju na uključivanju ova dva izvora i pod cijenu da “zeleni EU standard” bude slabiji.

Simon navodi da je pokretačka snaga iza inicijative Francuska, koja je nedavno mobilizirala skupinu zemalja, među njima i Hrvatsku, da podrže nuklearnu energiju. U “zelenom planu” francuskog predsjednika Emmanuela Macrona važno mjesto ima proizvodnja mini nuklearnih reaktora koji bi zemljama pomagali tijekom tranzicije. Pokazalo se, naime, da su izgradnje nuklearnih kompleksa skupe i vrlo često probijaju rokove. Mini reaktori bi u tom slučaju bili idealno rješenje.

S plinom je situacija specifičnija jer ga je ove jeseni nedostatno u spremištima pa postoji strah da bi u jeku zime moglo doći do nestašice. Cijena jest visoka, ali taj je energent bolja opcija od ugljena kojem se okreću zemlje koje nemaju dovoljno plina. Ostanak plina na popisu energenata koji se mogu financirati europskim novcem ići će na ruku Rusiji koja je najveći opskrbljivač Europe. Iako je Moskva ove jeseni mudro koristila ovisnost EU o njezinom plinu, nije bolje bilo ni kad je riječ o LNG-u: SAD ga je prodavala Aziji koja je bila pripravna na više cijene.

Ovojesenska kriza, koja je izazvala nagli rast cijena električne energije, pogurala je razblaživanje pravila zelenog standarda. Konačno, ta 2050. godina kad je EU obećala biti ugljično neutralna još je daleko. Kina to kani postići do 2060. godine, ali njima se ne vjeruje. Indija tek 2070. godine. Pomalo, rekli bi kod nas.

Političari razmišljaju i o troškovima, ne žele da se na ulicama pojave neki novi žuti prsluci koji su porazbijali pola Pariza i zaustavili Macronove planove. Presudno je pitanje uvijek: kako platiti zelenu tranziciju. Pobunu je javnosti lako očekivati ako se većina cijene svali na njezina pleća.

Kako navodi non-paper koji je objavio Frédéric Simon, da bi bile “zelene”, plinske elektrane ili kogeneracijska postrojenja ne smiju emitirati više od 100 grama ekvivalenta CO2 po kilovatsatu. Taj je kriterij još u siječnju odbacila skupina 10 članica, među njima i Hrvatska; ostale su Bugarska, koja snažno ovisi o ruskom plinu, Cipar, koji sudjeluje u projektu dostave plina iz izraelskih nalazišta u Europu, pa je odmah zato u toj skupini i Grčka, Mađarska jer ima dugoročne ugovore s ruskim Gazpromom, Malta, Poljska, Slovačka i Rumunjska koja je nedavno otkrila nalazišta plina u Crnom moru.

Novi bi prijedlog trebao ublažiti zabrinutost ove skupine te bi se plinske elektrane mogle kvalificirati “prijelaznom aktivnošću” uz sljedeće kriterije: Izravne emisije niže od 340gCO2/kWh, a godišnje emisije manje od 700 kgCO2/kW.

Za kogeneracijska postrojenja: Emisije tijekom životnog ciklusa niže od [250-270] gCO2e po kWh, a ušteda primarne energije od 10% u usporedbi s odvojenom proizvodnjom toplinske i električne energije.

Kad je riječ o uvjetima za nuklearnu energiju, dio njih je nedavno iznio premijer Andrej Plenković tumačeći odluku Hrvatske da se priključi skupini zemalja koje zagovaraju prihvaćanje te energije “zelenom”.

“Što se tiče nuklearne energije, "non-paper" se nadovezuje na preporuke Zajedničkog istraživačkog centra EU-a (JRC), koji je u srpanjskom izvješću zaključio da je nuklearna energija sigurna i stoga ispunjava uvjete za zelenu oznaku prema taksonomiji”, navodi Simon dodajući da se ne predlažu detaljni kriteriji. Nuklearna energija ugljično je gotovo neutralna, ali stvara toksični otpad. Non paper zato samo dijeli proizvodnju nuklearne energije u četiri kategorije, kao da je već prihvaćena:

  • Rad nuklearnih elektrana: Proizvodnja električne energije, uključujući izgradnju, puštanje u rad, rad i razgradnju nuklearnih elektrana.
  • Skladištenje ili odlaganje radioaktivnog otpada ili istrošenog nuklearnog goriva
  • Vađenje i prerada urana
  • Prerada istrošenog nuklearnog goriva.

Može se zaključiti da će EU prihvatiti većinu navedenog u non-paperu (Francuska je 18. listopada imala sastanak sa zemljama koje ju podržavaju). Što nailazi na burnu negativnu reakciju skupina za zaštitu okoliša koji tvrde da će nanijeti ogromnu štetu europskoj taksonomiji, ali nije dovoljno snažan argument da sruši aksiom jeftinije energije za stanovništvo, jednako biračko tijelo.

Njemačka neće biti sretna odlukama o nuklearnoje energiji jer gasi reaktore, ali odluka se donosi - slučano? - u trenutku interregnuma dok je stara vlada (i Angela Merkel) na odlasku, a nove još nema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2021 13:39