Pritisak na oporavak

Ekonomija europodručja usporila je posebno zbog problema s opskrbnim lancima

Središnje banke ne moraju zaoštravati monetarnu politiku, ali trebaju biti pripravne reagirati ako inflatorni rizik postane prijetnja
Predsjednica EK Ursula von der Leyen i povjerenici za ekonomiju
 
 Francois Walschaerts

Aktivnosti u ekonomiji europodručja osjetno su usporile u rujnu, zakočene problemima u nabavi koji su posebno teško pogodili industriju i ubrzali rast cijena, pokazalo je u srijedu izvješće londonske tvrtke Markit, prenosi Hina.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u rujnu, drugi mjesec zaredom, i to za 2,8 bodova u odnosu na kolovoz, na 56,2 boda, izvijestila je londonska tvrtka za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka, neznatno podigavši prvu procjenu.

Njegova vrijednost i dalje signalizira snažan rast aktivnosti, ali znatno sporiji nego u ljetnim mjesecima, ističu u Markitu.

"Aktualna ekonomska situacija u eurozoni nepoželjna je mješavina pojačanih cjenovnih pritisaka i sporijeg rasta, a oboje je povezano s nestašicom u nabavi, posebno u industriji", ističe glavni poslovni ekonomist londonske tvrtke Chris Williamson.

Industrija je posebno osjetljiva na kontinuirane probleme u nabavi, pa je prvi puta od početka pandemije bilježila slabiji rast aktivnosti nego sektor usluga, tumače u Markitu.

Sektor usluga pritisnulo je pak izrazitije slabljenje potražnje, dijelom povezano s pojačanom zabrinutošću potrošača zbog tvrdokornog širenja koronavirusa i viših cijena, ali i sa stabilizacijom potrošnje nakon skoka u početnoj fazi otvaranja gospodarstva.

Industrija je pak imala oslonac u otpornoj izvoznoj potražnji koja joj je donijela snažniji rast prihoda, ističu u Markitu.

Kompanije su u rujnu ponovo pojačano zapošljavale, ali njihovi kapaciteti i dalje teško prate potražnju, što s očitovalo u gomilanju nerealiziranih narudžbi.

Inflacija je ponovo ubrzala, nakon blagog posustajanja u kolovozu, budući da su troškovi inputa porasli najsnažnije otkada je Markit počeo pratiti taj pokazatelj u srpnju 1998. godine, posebno u uslužnom sektoru, ističu u londonskoj tvrtki.

Poslovni čelnici još su uvijek optimistični u prognozama za idućih 12 mjeseci, ali znatno manje nego u prethodnih šest mjeseci, primjećuju u londonskoj tvrtki.

"Iako je ukupni tempo (gospodarskog) rasta za sada još relativno solidan, gledano iz povijesne perspektive, gospodarstvo ulazi u zadnje tromjesečje u godini u putanji sporijeg rasta", zaključuje Williamson.

"Nestašica će vjerojatno kočiti industriju i u dobrom dijelu 2022. godine, pa solidan oporavak gospodarstva sve više ovisi o uslužnom sektoru", upozorava ekonomist londonske tvrtke.

Pandemija covida 19 još uvijek koči oporavak svjetskog gospodarstva, a glavna je prepreka duboki jaz u procijepljenosti bogatih i siromašnih, upozorila je u utorak Kristalina Georgieva, šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ključni su faktor rizika inflatorni pritisci, koji bi u idućoj godini u većini zemalja trebali oslabiti, uz izuzetak pojedinih gospodarstava u nastajanju i u razvoju, napominje čelnica MMF-a.

Središnje banke za sada ne moraju, načelno gledano, zaoštravati monetarnu politiku, ali bi trebale biti spremne u kratkom roku poduzeti mjere ako oporavak ubrza snažnije no što se očekuje odnosno ako inflatorni rizik postane stvarna prijetnja.

Važno je paralelno pratiti i financijski rizik, uključujući prenapregnutu vrijednost imovine, dodala je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2021 02:59