Trgovinski obračun

EU i Indija ulaze u gospodarski sporazum kojim žele ograničiti globalni utjecaj Kine

Bruxelles i Washington stvaraju sve čvršće saveze s azijskim zemljama koje žele demokraciju
Neformalni summit u Portugalu iznjedrio je početak novog strateškog partnerstva Indije i EU
 Miguel Riopa/AFP
Bruxelles i Washington stvaraju sve čvršće saveze s azijskim zemljama koje žele demokraciju

EU je bila previše naivna." Tako je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton lapidarno objasnio temeljni problem Unije. Koja je do prije koju godinu Kinu smatrala "zemljom u razvoju". Sve dok ta "zemlja u razvoju" nije naočigled EU počela krasti neprocjenjivo tehnološko znanje, bilo stvarnim lopovlukom, bilo kupovinom tvrtki koje ga posjeduju. I zato je prošle srijede Europska komisija predstavila prijedlog uredbe kojom se nastoji riješiti problem kada strane tvrtke iz trećih zemalja uz pomoć državnih subvencija preuzimaju tvrtke u EU ili dobivaju poslove na javnim natječajima (potonje se odnosi na izgradnju Pelješkog mosta). Iako se Narodna Republika Kina nigdje izrijekom ne spominje, projekt je usmjeren protiv Pekinga. Čiji je megafon na engleskom - "Global Times" odmah reagirao: "Prijedlog signalizira sve oštriji stav EU prema Kini, što bi moglo izazvati ekonomsku štetu tijekom stagnacije širom Europe". Peking reži, dakle ljutit je.

Ljutnja je nedvojbeno porasla nakon što je u subotu tijekom summita EU u Portu održan videosummit EU i Indije. "Razgovarali smo o strateškom partnerstvu Indije i Europske unije, novom početku pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini. Također i o nizu drugih aktivnosti koje se odnose na klimatske promjene, na sve moguće globalne izazove na kojima trebamo surađivati s Indijom, jednom od najvećih, najutjecajnijih i najmnogoljudnijih zemalja svijeta", izvijestio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Indija je presudni rival Kine u Aziji, jedina zemlja koja se s njom može mjeriti po veličini i broju stanovnika.

Prvi udarac je Quad

SAD je zadao ozbiljan udarac Pekingu kad je početkom ove godine predsjednik Joe Biden održao videosummit Quada, strateškog dijaloga u kojem su još Australija, Japan i - Indija. Kina je opravdano zaključila kako je taj projekt usmjeren protiv njezinih strateških interesa - stavljanje svih zemalja Pacifika u podređen položaj. Peking krši sporazum o trgovini zanemarujući vapaje za "međunarodnim poretkom koji se temelji na međunarodnom pravu".

"Današnji susret je naglasio da dijelimo interese, principe i vrijednosti demokracije, slobode, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, što podupire naše strateško partnerstvo" - EU i Indija ovim su navodom u subotu definirale suštinu odnosa. "Dogovorili smo se, kao dvije najveće demokracije, da EU i Indija imaju zajednički interes u stvaranju sigurnosti, prosperiteta i održivog razvoja u multipolarnom svijetu". Pritom će Bruxelles morati imati stalno otvorene oči jer indijski premijer Narendra Modi pokazuje ozbiljne znakove skretanja prema autoritarizmu i hindu nacionalizmu.

EU kani zauzeti poziciju globalnog lidera u zelenoj tranziciji i u taj projekt uključuje Indiju, a središnje mjesto pripada "partnerstvu u povezivanju" ili nastavku pregovora o trgovinskim i investicijskim odnosima.

Konkurencija "pojasu"

O tome se razgovaralo još početkom stoljeća, ali bez većeg uspjeha. Kineska prijetnja djelovala je kao katalizator, što se vidi iz sljedećeg: "Naše partnerstvo promovirat će transparentnu, održivu, uključivu, sveobuhvatnu povezanost temeljenu na pravilima, koja se bazira na načelima socijalne, ekonomske, fiskalne, klimatske i ekološke održivosti i jednakim uvjetima za ekonomske subjekte". Većina navedenog apostrofira se kao glavni problem u suradnji s Kinom.

Zaključno, Europska unija i Indija planiraju suradnju proširiti i na treće zemlje i regije, u Africi, Srednjoj Aziji i indo-pacifičkom području kako bi se "izgradila digitalna, energetska, transportna i povezanost ljudi s ljudima". A to je konkurencija kineskom projektu "Jedan pojas, jedan put".

Peking se zaledio

Sporazum o investicijama s Kinom zamrznut do daljnjega

Narodna Republika Kina našla se u strateški neželjenom sukobu na više bojišnica. Dolazak administracije Joea Bidena i Kamale Harris nije smanjio, nego povećao američki pritisak koji se proširio na pitanja očuvanja ljudskih prava i širih interesa u indo-pacifičkoj regiji. Očito očekujući takav rasplet, Peking je krajem prošle godine ponudio EU ustupke kako bi se potpisao Sveobuhvatni investicijski sporazum (CAI). A onda je uslijedila koordinirana akcija SAD-a i EU kojom su nametnute sankcije pojedincima i organizacijama odgovornima za kršenje ljudskih prava u pokrajini Xinjiang gdje većinu čine muslimani Ujguri. Kina je na to odgovorila protusankcijama pod kojima su se našli zastupnici u Europskom parlamentu pa je to tijelo stavilo ratifikaciju CAI-a na led. Pa neka komunisti-kapitalisti malo promisle.

Peking će se morati suočiti i sa strateškom promjenom koja slijedi u Europi nakon što u rujnu Angela Merkel napusti kancelarski položaj. Zeleni, koji će biti dio nove vladine koalicije, zagovaraju prekid merkantilističke politike Berlina prema Pekingu. Annalena Baerbock, kandidatkinja za kancelarski položaj, traži da se politika prema Kini definira multidimenzionalno: oštar stav po pitanju ljudskih i vladavine prava uz uvjetovane trgovinske odnose - kolika prava tvrtkama iz EU u Kini tako i vice versa. Kad se tome doda da Ujedinjena Kraljevina radi na trgovinskom sporazumu s Indijom koja se otklanja i od Rusije, a poboljšava odnose s Pakistanom, Kina ulazi u razdoblje u kojem će imati problema u formiranju savezništava kojima bi se suočila s izazovima. I zato sve otvorenije signalizira želju da se priključi Transpacifičkom partnerstvu koje je opstalo nakon što je Donald Trump iz njega povukao SAD. Peking je prvi ratificirao regionalni azijski ekonomski sporazum (RCEP). Novi potezi SAD-a i Europske unije, uz uključivanje Indije, mogli bi poremetiti planove razvoja te inicijative.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2025 14:30