Afera "the Big Four"

Euractivov članak uznemirio i europarlamentarce; od Komisije traže objašnjenja spornih troškova

Prema službenim podacima, Komisija je od 2016. na ugovore s "velikom četvorkom" konzultantskih firmi potrošila čak 462 milijuna eura
Posebno zabrinjava činjenica da su iznosi namijenjeni za konzultante porasli u sljedećoj financijskoj omotnici
 Aris Oikonomou/AFP

Nakon prošlotjedne reportaže portala Euractiv.com, u kojoj su raskrinkani višegodišnji troškovi Europske komisije, grupa od 73 zastupnika Europskog parlamenta ovoga je utorka Komisiji uputila službeno pismu u kojem je izrazila zabrinutost zbog vrtoglavih iznosa alociranih vodećim konzultantskim kompanijama za savjetničke usluge.

Podsjetimo, prema službenim podacima sustava za financijsku transparentnost Europske unije, Komisija je u razdoblju od 2016. i 2017. godine na ugovore s tzv. „velikom četvorkom” konzultantskih firmi (Deloitte, KPMG, PwC i EY) potrošila je čak 462 milijuna eura, a većina troškova proknjižena je u sklopu programa za strukturne reforme koji je na snazi od 2017. godine i služi za tehničku podršku državama članicama u provođenju traženih reformi.

- Željeli bismo izraziti zabrinutost zbog nedavnih saznanja do kojih je došla redakcija portala Euractiv.com o iznosima koje Komisija uplaćuje na račune vanjskih konzultantskih firmi, osobito tzv. „velike četvorke” – stoji u javnome apelu koje je ovoga utorka bilo upućenu na ured šefice Europske komisije Ursule von der Leyen i njezina izvršnog potpredsjednika Valdisa Dombrovskisa.

Apel je sastavio supredsjednik grupacije Zelenih u Europskom parlamentu, Philippe Lamberts, a potpisali su ga brojni članovi vladajuće koalicije u EU među kojima su bili i zastupnici iz redova Europske pučke stranke, socijaldemokrata, liberala (Obnovimo Europu), zelenih i ujedinjene ljevice.

Nakon što je program za strukturne reforme bio predstavljen, samo kompaniji EY alocirana su dva programa ukupne vrijednosti 221.820 eura. Te je godine privatnim konzultantskim firmama osigurano nešto manje od 2 posto ukupnog proračuna programa „teškog” 22,5 milijuna eura, dok je nešto više od polovice fondova dodijeljeno međunarodnim organizacijama.

Međutim, ono što osobito zabrinjava jest činjenica da su iznosi koji su „velikoj četvorki” sjedali na račune svakom godinom sve više rasli. Štoviše, 2018. su firme od ukupno 30,5 milijuna eura dobile čak 11,04 milijuna dok se već godinu dana kasnije taj iznos udvostručio te do vrtoglavih 24,38 milijuna.

Na troškove vanjskih konzultanata otišlo je čak jedna trećina ukupnog proračuna programa za strukturne reforme.

Istovremeno, u sklopu novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021.-2027. godine, tom je programu namijenjeno 864 milijuna eura.

Navodeći primjere objavljene u Euractivovom članku ovoga mjeseca, zastupnici su izrazili zabrinutost zbog stupnja do kojeg su konzultantske kompanije involvirane u kreiranje javne politike Europske unije. Europarlamentarce osobito zabrinjava činjenica da te kompanije istovremeno savjetuju i privatnike, zbog čega bi se često mogle nalaziti u potencijalnom sukobu interesa.

Jak odgovor

- Komisija bi trebala donijeti jake mjere za izbjegavanje rizika utjecaja privatnih konzultantskih firmi na dizajn strukturnih reformi u osjetljivim područjima javnih politika – stoji u pismu.

Zastupnici od Komisije traže objašnjenje i za nagli porast vrijednosti fondova koji se troše na usluge privatnih podugovarača u novoj financijskoj omotnici, umjesto korištenja vlastitih stručnjaka ili angažiranja eksperata iz međunarodnih organizacija.

Od Komisije očekuju i objavu ukupnog iznosa potrošenog na usluge izrade studija u razdoblju između 2016. i 2020. godine, kao i procjenu ekonomske održivosti i racionalnosti takvog oblika poslovanja.

Zastupnici od Europske komisije traže i da predstavi mjere koje planira poduzeti za odgovaranje na preporuke pučke pravobraniteljice Europske unije nakon slučaja BlackRock koji je postao sinonim za presretanje sukoba interesa u EU.

No, Europski parlament nije jedina institucija koja troškove konzultanata prati povećalom.

Europski revizorski sud trenutno vrši analizu dotičnog slučaja, potvrdio je Euractivu i glasnogovornik tog tijela.

- Cilj revizije je procijeniti poštuje li Komisija omjer cijene i kvalitete u svojim javnim nabavama prilikom angažiranja dotičnih konzultantskih firmi – rekao nam je.

Izvješće bi svjetlo dana trebalo ugledati već sljedeće godine.

Glasnogovornik Europske komisije tvrdi da su ugovori bili dodjeljivani poštujući stroge procedure javne nabave EU, te da su bivali izabrani oni ponuđači koji su „nudili najbolji omjer cijene i stručnosti s obzirom na specifičnu potražnju pojedine države članice”.

Glasnogovornik poruče da su dotične konzultantske firme ikada bile angažirane na izradi konkretnih politika zbog kojih bi mogla postojati sumnja na sukob interesa.

Euractiv je službenu izjavu tražio i od kompanija PwC, KPMG-a, Deloittea i EY, no oni je nisu dostavili do završetka ovoga teksta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. rujan 2021 20:09