Slika nije sjajna, financijska su tržišta pala u cijelom svijetu: počelo je u ponedjeljak na Wall Streetu, nastavilo se u Aziji i proširilo na Europu.
Razlog, slaže se većina, i dalje je jačanje inflatornih pritisaka, a najava smanjenja monetarnih poticaja umanjila je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1 posto. Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 1,05 posto, na 7.070 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,20 posto, na 15.018 bodova, a pariški CAC 1,15 posto, na 6.494 boda.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,9 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 1,6 posto.
Dow Jones skliznuo je 250 bodova ili 0,72 posto, na 34.496 bodova, dok je S&P 500 pao 0,69 posto, na 4.361 bod, a Nasdaq indeks 0,64 posto, na 14.486 bodova.
Ulagači su, naime, oprezni uoči sezone kvartalnih poslovnih izvješća američkih kompanija, koja počinje u srijedu objavom financijskih rezultata JPMorgan banke. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 29,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To bi trebao biti još jedan snažan kvartal po pitanju zarada, no ulagači se plaše da su povišena inflacija, visoke cijene energenata i poremećaji u nabavnim lancima povećali troškove poslovanja i negativno utjecali na rezultate kompanija.
“Tržište je oprezno na ulasku u sezonu poslovnih rezultata. Poremećaji u nabavnim lancima mogli su utjecati na zarade brojnih kompanija i određenih industrija više nego na druge”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.
Ima i analitičara koji su optimističniji. Ako ste veća kompanija, možete ublažiti mnoge od tih problema. Poslovodstva su vrlo odgovorna prema svom proračunu i ne žrtvuju marže”, kaže Christopher Harvey, direktor u tvrtki Wells Fargo Securities, dodajući da je potražnja i dalje snažna.
Nakon dugotrajnog rasta tržišta kapitala, posljednjih tjedana splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama jer snažno rastu cijene nafte i ostalih energenata, što bi moglo dodatno potaknuti ionako visoku inflaciju i tako izazvati usporavanje oporavka gospodarstava od koronakrize.
Uz to, središnje banke u svijetu pripremaju se za smanjenje monetarnih poticaja gospodarstvima, pa će na tržištima biti smanjen priljev svježeg novca.
A kako ulagači zbog nestabilnosti tržišta kapitala traže utočište za svoj kapital u sigurnijim investicijama, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,39 bodova, blizu najviše razine u godinu dana, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,12 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 112,55 na 113,50 jena, najvišu razinu u gotovo tri godine. Cijena eura skliznula je, pak, s jučerašnjih 1,1570 na 1,1550 dolara, nedaleko najniže razine u 14 mjeseci.