Francuski ministar financija ponovno želi uvesti porez na digitalne usluge u EU

Porez bi se nametnuo tvrtkama koje imaju ukupan godišnji prihod od 750 milijuna eura ili više te s godišnjim poreznim prihodima na razini Europske unije od 50 milijuna eura. Prema prvim procjenama, takva bi porezna reforma mogla generirati prihod od čak 5 milijardi eura godišnje.

Europski parlament po pitanju oporezivanja ima samo savjetodavnu ulogu. Kada su zastupnici Europskog parlamenta u prosincu glasovali o prijedlogu reforme, podržali su ideju da se prag minimalnih oporezivih prihoda unutar Unije spusti na 40 milijuna eura, za razliku od izvornog prijedloga Komisije od 50 milijuna eura. Također, planirala se nametnuti porezna stopa od 5 posto, a ne ona Komisijska od 3 posto.

Osim toga, Parlament je pokušao nametnuti porez on-line platformama koje pružaju usluge prijenosa.

Le Maireova 'reinkarnacija' porezne reforme na digitalne usluge došla je u trenutku kada su države članice počele bilježiti vlastiti napredak u tom području, s obzirom na to da nije bio dogovoren prijedlog poreza na razini cijele Europske unije.

Pariz je u prosincu najavio da će Francuska to učiniti neovisno o tome hoće li se provesti porezna reforma na razini cijele Europske unije. Također, austrijski kancelar Sebastian Kurz zalagao se za uvođenje poreza na digitalne usluge u njegovoj državi.

Isto su najavili i Ujedinjeno Kraljevstvo te Španjolska, a obje su države već iznijele konkretne prijedloge porezne reforme. S obzirom na to da je Europska komisija prošloga tjedna predložila ukidanje veta, prava kojeg države članice imaju prilikom izglasavanja o poreznim pitanjima, Le Mairovi komentari bili su strateški planirani.

Ukidanje veta prilikom glasovanja o poreznim pitanjima značilo bi da države koje zbog povoljne porezne politike privlače multinacionalne tvrtke (poput Irske), više ne bi mogle sabotirati uvođenje porezne reforme za digitalne usluge.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.