Novo istraživanje

Izuzetan rast globalnih kapaciteta za hvatanje i skladištenje uglijka (CCS)

Kritičari tvrde da je hvatanje ugljika puki gubitak novca i da će tek produljiti ‘život‘ fosilnim gorivima, drugi ga smatraju ključnim
Francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavja plan ”Francuska 2030”
(Photo by Ludovic MARIN/POOL/AFP)
 Ludovic Marin

Vlade i kompanije širom svijeta pripremile su znatno više projekata hvatanja ugljika u ovoj godini kako bi smanjile neto emisiju štetnih plinova i ograničile rast temperatura na Zemlji, pokazalo je istraživanje objavljeno u utorak.

Na kraju 2020. u planu su bili kapaciteti za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) ukupnog godišnjeg kapaciteta 73 milijuna tona godišnje, a na kraju ovogodišnjeg rujna planovi su bili veći za 52 posto, izvijestio je Globalni institut za hvatanje ugljika CCS u godišnjem izvješću.

Najviše novih kapaciteta u pripremi je u Sjevernoj Americi, više od 40 projekta, dijelom zbog poreznih olakšica, utvrdio je institut, izdvajajući primjer Exxon Mobil Corpovog plana hvatanja ugljika u kanalu kojim brodovi stižu iz Meksičkog zaljeva do terminala u luci u Houstonu. Europa se zahvaljujući strogim ciljevima smanjenja emisije štetnih plinova i visokih cijena ugljika može pohvaliti s 35 projekata u fazi razvoja, a polovina njih u pripremi je u Britaniji, Belgiji i Nizozemskoj.

U azijsko-pacifičkoj regiji nedavno su odobreni projekti u Indoneziji i Maleziji, povezani s razvojem plina, a ima još kandidata, napominje Zapantis, ali njihova realizacija čeka jasniju regulativu. Budu li svi projekti realizirani, kapaciteti bi se trebali utrostručiti u odnosu na sadašnjih 40 milijuna tona godišnje, procjenjuju.

Manji troškovi, veći poticaji

Iako je trenutno u planu znatno više projekata nego prije godinu dana, većinu njih blokiraju visoki troškovi, ističu u institutu, navodeći primjer rušenja elektrane u Mississippiju budući da je američki regulator zaključio da su troškovi hvatanja ugljika jednostavno previsoki.

Situacija se u međuvremenu promijenila, ističu u Institutu, troškovi su krenuli silaznom putanjom a zahtjevi za smanjenjem emisija sve su glasniji. "Gledano iz poslovne perspektive, poticaji su znatno ojačali, a troškovi padaju", zaključio je direktor instituta Alex Zapantis. "Sve to valja promatrati u kontekstu znatno pojačanih očekivanja da bi praktički svi trebali poduzeti odlučnije mjere kako bi se zaštitila klima", tumači Zapantis.

Kritičari tvrde da je hvatanje ugljika puki gubitak novca i da će tek produljiti ‘život‘ fosilnim gorivima dok ga zagovornici, poput Međunarodne agencije za energiju (IEA), smatraju ključnim alatom za ostvarivanje ciljeva o neto emisiji štetnih plinova.

Institut je ove godine izvješće objavio ranije zbog klimatskog samita Ujedinjenih naroda u Glasgowu, napominje Reuters.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 05:28