StoryEditor ExternalStoryEditor Internal

Komentar Nicolasa Schmita, europskog povjerenika za zapošljavanje i socijalna prava

Klimatske promjene, uništavanje našeg prirodnog okoliša i tehnološki razvoj u proteklih su nekoliko godina potaknuli dosad nezabilježenu reakciju međunarodne zajednice. Međutim, treba učiniti još mnogo više.
Piše:
Nicolas Schmit
Objavljeno: 15. siječnja 2020. 10:08
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit
 JOHN THYS / AFP
Klimatske promjene, uništavanje našeg prirodnog okoliša i tehnološki razvoj u proteklih su nekoliko godina potaknuli dosad nezabilježenu reakciju međunarodne zajednice. Međutim, treba učiniti još mnogo više.

Kako se industrija bude sve više okretala zelenim i digitalnim tehnologijama, rad milijuna Europljana će se izmijeniti. Sve veći udio starijeg stanovništva i dulje očekivano trajanje života također su novi izazovi za naše sustave zdravstva i socijalne zaštite.

Trenutačni su socijalni pokazatelji pozitivni – broj nezaposlenih najniži je ikad zabilježen u EU-u te je u proteklih deset godina 7 milijuna ljudi izbavljeno iz siromaštva i socijalne isključenosti. Međutim, nejednakosti su i dalje prisutne te mnogi još uvijek teško spajaju kraj s krajem. Sva djeca i mladi nemaju pristup kvalitetnom obrazovanju ili zdravstvenoj skrbi. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene na radnome mjestu i u njihovu su radnom vijeku češći prekidi. Također smo daleko od ukidanja razlika u plaćama između žena i muškaraca.

U europskom zelenom planu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen Europa je izrazila svoju ambiciju da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Kretanjem prema klimatskoj neutralnosti otvorit će se nove poslovne mogućnosti, no morat ćemo i izmijeniti svoje načine proizvodnje, potrošačke navike, načine kretanja i prehranu. To znači da treba razvijati inovativne i konkurentne nove industrije, nove načine zarađivanja za život i nove vještine.

Istodobno uvođenje umjetne inteligencije i robotike podrazumijeva da će se mnoge karijere promijeniti, a neke mogu i nestati. Rad putem platforme i ekonomija honorarnih poslova već narušavaju mnoge poslovne modele. Socijalna zaštita u novom svijetu rada mora biti zajamčena i osobama zaposlenima na nesigurnim radnim mjestima, i to pogotovo njima.

Potrebno je poduzeti mjere na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se naše buduće radne snage mogle razvijati. Moramo osigurati da svi radnici u EU-u mogu iskoristiti prilike i prevladati poteškoće koje donose te promjene. Inovativno i uključivo socijalno tržišno gospodarstvo budućnosti mora biti usmjereno na ljude tj. nuditi im kvalitetna radna mjesta s primjerenom plaćom. Pritom će pitanje pristupa prekvalifikaciji i prilikama za stjecanje novih vještina biti od najveće važnosti. U našoj Uniji niti jedna osoba, regija ni zemlja ne smije biti zanemarena.

Nova Europska komisija, koja je preuzela dužnost u prosincu, već je utvrdila područja u kojima će djelovanje EU-a biti neophodno, ali samo djelovanje EU-a nije dovoljno. Uspostavom europskog stupa socijalnih prava u studenome 2017. europske institucije i čelnici EU-a obvezali su se usredotočiti se na pravednost u svakodnevnom životu. Tim skupom od 20 prava i načela promiču se jednake prilike i radna mjesta za sve, pravedni uvjeti rada te socijalna zaštita i uključivanje u svim našim politikama. Sada je vrijeme da to na što smo se obvezali provedemo u djelo. Europska komisija upravo je pokrenula raspravu sa svim zemljama, regijama i socijalnim partnerima EU-a tražeći od svih dionika da predstave svoja stajališta o daljnjim koracima i pozivajući ih da se ujedine u zajedničkoj viziji vrijednosti europskog stupa socijalnih prava. Rezultati rasprave koristit će se u pripremi akcijskog plana za provedbu stupa.

Započinjemo promišljajući o mogućem europskom okviru za minimalne plaće. Svi radnici moraju imati pravednu plaću koja im omogućuje dobar životni standard. Međutim, previše radnika u EU-u i dalje je na rubu siromaštva. Kako bi se to ublažilo, moramo uspostaviti zajedničku osnovu s pomoću koje bi se promicali visoki standardi za određivanje plaća uz istodobno poticanje postupne gospodarske i socijalne konvergencije u EU-u, promicanje sustava kolektivnih pregovora i poštovanje autonomije socijalnih partnera. U mogućim prijedlozima odražavat će se činjenica da bi minimalne plaće trebalo određivati prema nacionalnim tradicijama, s pomoću kolektivnih ugovora ili zakonskih odredaba.

Nedavni događaji dokazali su da su globalni izazovi preveliki da bismo se s njima suočili sami. To vrijedi i za budućnost tržišta rada i njihov doprinos konkurentnoj, održivoj i pravednoj Europi. Moramo i dalje težiti najvišim standardima kako bi svi Europljani mogli živjeti dostojanstveno i ambiciozno.

(Autor teskta je Europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit. Mišljenja izražena u ovom članku osobna su mišljenja autora i ne predstavljaju stajalište redakcije Euractiv.hr.)

Vezane vijesti
#socijalna skrb #minimalna plaća #Europski zeleni sporazum #zelena ekonomija #Ursula von der Leyen #klimatske promjene
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Uvjeti korištenja
10. srpanj 2025 10:24