Europska komisija je u razdoblju između 2016. i 2019. potrošila više od 462 milijuna eura na ugovore s „velikom četvorkom” savjetničkih firmi, tvrdi dobro upućeni izvor redakciji Euractiva.
Uloga savjetnika u kreiranju politika Europske unije i njezinih država članica posljednjih godina raste zahvaljujući tehničkim savjetima koje putem svojih usluga nude s ciljem strukturnih reformi same Komisije.
No, pojedini zastupnici u Europskom parlamentu tvrde da se radi i o mogućem sukobu interesa, jer su konzultanti bili angažirani na kreiranju politika sektora za koje su, istovremeno, savjetovali i privatne kompanije.
Upravo zato, redakcija Euractiva je za potrebe ovog članka odlučila detaljno proanalizirati sve dokumente financijske transparentnosti Europske unije i same Komisije.
U bazi podataka Europske unije nalaze se informacije od 2007. godine. Iako su informacije tih ranijih godina prilično oskudne, jasno ukazuju na zaključak da se vanjskim savjetničkim firmama, osobito PwC-u, KPMG-u, Deloitteu i EY, koji se u briselskim krugovima nerijetko nazivaju „velikom četvorkom”, gotovo svake godine povećavala količina novaca za njihove usluge.
U razdoblju između 2016. i 2019. godine, KPMG je dobio najveći „dio kolača” iz fondova EU u kojeg se ubraja i 154,84 milijuna eura „sjeli” s Europskog razvojnog fonda. U stopu ih prate EY s 121,32 milijuna, PwC s 93,77 milijuna te Deloitte s 92,28 milijuna eura. Zahvaljujući Komisijinom Programu potpore strukturnim reformama, kompanijama se proteklih godina još i povisio iznos naknade.
Naime, taj program nudi tehničku pomoć državama članicama za provođenje strukturnih reformi, a vlade mogu birati između savjeta samih stručnjaka u Komisiji, ili asistencije vanjskih stručnjaka koje je Komisija angažirala iz nevladinih udruga i privatnih kompanija.
Kada je program predstavljen 2017. godine, jedino je EY imao dva programa vrijedna 221,820 eura. Od ukupno 22,5 milijuna eura, koliko je te godine bilo dodijeljeno tom programu, manje od 2 posto otišlo je na trošak privatnih podugovarača, dok je više od polovice bilo dodijeljeno međunarodnim organizacijama.
Međutim, angažman „velike četvorke” postupno je rastao. Godine 2018., od ukupno 30,5 milijuna eura, dobili su 11,04 milijuna, dok su 2019., posljednje godine za koju su javno dostupni financijski podaci, od 79,4 milijuna eura za potrebe provođenja 91 reforme ukupno dobili čak 24,38 milijuna; gotovo jednu trećinu ukupne vrijednosti samog programskog paketa.
S 10,31 milijuna eura „kapitala”, PwC je privukao gotovo sve fondove 2019. godine, a sudjelovao je u čak 33 prijedloga reformi u državama članicama. Na drugom mjestu se nalazi EY s 6,7 milijuna za 30 reformi, Deloitte s 3,92 milijuna eura za 13 reformi te KPMG s 3,4 milijuna za 15 reformi.
Njihov je angažman nastavio rasti i u 2020. godine, kada je ukupna vrijednost programa za strukturne reforme „skočila” na vrtoglavih 84,9 milijuna eura. Štoviše, zahvaljujući Instrumentu za tehničku potporu, nasljedniku prethodno spomenutog programa za strukturne reforme, njihove bi usluge mogle nastaviti rasti i narednih godina. U sklopu novog Višegodišnjeg financijskog okvira, Komisija je za sedam godina strukturnih reformi izdvojila čak 864 milijuna eura, što odgovara godišnjem iznosu od 115 milijuna.
„Najstručniji na svijetu”
Glasnogovornik Europske komisije količinu investiranu u usluge velikih konzultantskih firmi opravdao je tvrdeći kako „plaćaju usluge najboljih stručnjaka na svijetu”. Naglasio je kako su ugovori sklopljeni putem javnih natječaja na kojima su izabrane kompanije „s najboljom ponudom za potrebe države članice”.
Putem programa strukturne reforme, konzultantske firme mogu odlučivati u osjetljivim političkim pitanjima, poput reformi pravosuđa, tržišta rada, policije, zdravstva ili društvene skrbi.
EY je 2019. godine angažiran za potrebe restrukturiranja bolnica u Estoniji, za reformu uprave Ministarstva financija u Francuskoj te osnaživanja politike zapošljavanja u Italiji.
Glasnogovornik komisije je poručio kako savjetničke tvrtke nisu odgovorne za politike koje se donose na razini državne vlasti.
- Usluga Europske komisije je osiguravanje usluge savjetništva, dok su države članice odgovorne za samo provođenje reforme – objasnio je Eric Mamer, glasnogovornik Komisije.
Međutim, različiti ugovori ukazuju na zaključak da se konzultanti u države članice nisu slali isključivo za potrebe istraživanja i reformi. Primjerice, PwC je 2019. angažiran u Irskoj za potrebe nadzornih okvira kompleksnih investicijskih firmi. Izvori Euractivu tvrde kako angažman najčešće završava izradom „preporuka”.
PwC i porezi
Još jedan takav primjer bio je i ugovor kojeg je 2019. potpisao PwC za potrebe „razvoja, reforme i procjene okvira za nacionalnu poreznu politiku” u Belgiji. Kao što je i „Luxleaks skandal” otkrio, PwC i tzv. „velika četvorka” konzultantskih firmi bila je angažirana na elaboratu kompleksnih shema kojima se 340 multinacionalnih kompanija omogućilo da ne plaćaju porez. Štoviše, tada je Europska komisija protiv Belgije podigla prijavu zato što je omogućila da porezna politika favorizira multinacionalne kompanije. Glasnogovornik Komisije tvrde da je PwC u sklopu tog projekta belgijskoj vladi ponudio uslugu stručnog vodstva i izrade hodograma, ali nije bio angažiran na izradi konkretnih preporuka.
Konzultantske firme koje primaju pozamašne iznose od Europske komisije nisu ograničene samo na „veliku četvorku”, pa čak niti na Program potpore strukturnim reformama. Pojedini ugovori odnose se na IT usluge u sklopu programa Horizon 2020, a impresivna cifra alocirana je za potrebe projekta „EU poduzetništvo u Jugoistočnoj Aziji” (PwC, 8,2 milijuna eura), promociju ljudskih prava u Pakistanu (EY, 7,987,000 eura) te prevenciju i borbu protiv korupcije u Srbiji (PwC, više od 3 milijuna eura putem dva različita ugovora).
McKinsey
Od Programa potpore strukturnim reformama profitirali su i drugi „konzultantski kapitalci”. Tvrtka McKinsey je 2018. dobila ugovor za studiju izvodljivosti u Njemačkoj vrijednu 878.970 eura. Ista je kompanija 2019. godine potpisala i ugovor vrijedan gotovo milijun eura za analizu sistemskih promjena u vrijednosnim lancima do kojih je dovela primjena umjetne inteligencije, kako bi se mogle predvidjeti prilike za male i srednje poduzetnike u EU, koji je kasnije ocijenjen kao mogući sukob interesa.
U natječajnoj dokumentaciji je specifirano kako je „glavni cilj projekta bio identificirati optimalni omjer mjera industrijske politike koji su potrebni za stvaranje optimalnog okvira za razvoj i rast umjetne inteligencije kod malih i srednjih poduzetnika”. McKinsey, koji nudi savjetničke usluge za sektor umjetne inteligencije, tvrdi kako većina njihovih klijenata ne pripada klasifikaciji „malih i srednjih poduzetnika”. Kompanija je Euractivu poslala i službeno priopćenje, u kojem su naglasili „kako poštuju tajnost informacija o poslovanju svih klijenata koji su ih angažirali”, ali su objasnili kako savjetnike pojedinim klijentima alociraju tek nakon što uprava njihove firme osigura da ne dođe ni do kakvih sukoba interesa.
McKinsey, koji ne želi otkriti svoje klijente, od 2016. godine je s Europskom komisijom potpisao čak pet ugovora, među kojima je bio i energetski projekt u Ukrajini vrijedan čak 5,5 milijuna eura.
Posljednjih su ih mjeseci angažirale talijanska i francuska vlada zbog borbe protiv pandemije i ekonomskih posljedica iste.
Strogi kriteriji
Potencijalni sukob interesa u ugovorima koje je potpisivala Komisija s privatnim kompanijama nedavno je došao i na radar pučke pravobraniteljice EU. U svojim je zaključcima nakon slučaja „BlackRock” pravobraniteljica Komisiji sugerirala da ažurira svoje smjernice za javnu nabavu, kako bi uspješnije presretala eventualne sukobe interesa koji bi mogli kompromitirati cijeli projekt i sam ugled Komisije.
Ured pučke pravobraniteljice Euractivu je objasnio kako bi „ugovori koji su sklopljeni za potrebe javnih politika trebali biti podvrgnuti strogim kriterijima nadzora”.
- Važno je osigurati da javni interes ne bude narušen ugovaranjem radova kompanija koje imaju jasan interes sudjelovanja u politici EU – rekli su nam iz njezinog ureda.
Europski revizorski ured također je bio kontaktiran za potrebe ove priče, ali do trenutka završetka ovoga teksta nisu dostavili svoje očitovanje.
Međutim, pojedini zastupnici Europskog parlamenta nisu uspjeli sakriti svoj šok i nevjericu saznanjima.
- Europska komisija ima dovoljno stručnog kadra da sama kvalitetno obavlja takav posao. Ako imaju dovoljno novaca da angažiraju vanjske savjetnike, imaju dovoljno i da zaposle sposobniji kadar – rekao je Philippe Lamberts, predsjednik grupe Zelenih u Parlamentu, koji se nije libio angažman „velike četvorke” na pojedinim politikama nazvati „čistim sukobom interesa”.