Litva od Minska traži prenamjenu nuklearne elektrane u LNG energetsku postrojbu

- Litva bi mogla poslužiti kao dobar primjer i strateški partner Bjelorusiji – dodao je, naglasivši pritom da bi gotovo 60 posto postojeće infrastrukture moglo biti prenamijenjeno potrebama plinske elektrane.

Litavski LNG terminal, prema kojem bi se trebao izgraditi onaj na Krku, nalazi se u gradu Klaipeda na obali Baltičkog mora, a godišnje proizvede samo petinu tj trećinu svog kapaciteta; 2,7 milijuna tona plina. Vilnius se nada da bi se suradnjom s Poljskom i Finskom do 2021. godine njihova proizvodnja mogla udvostručiti.

Nuklearna elektrana Astravets, smatraju litavski dužnosnici, nije izgrađena prema strogo definiranim sigurnosnim standardima te kao takva predstavlja veliku prijetnju sigurnosti obližnjih zemalja. Minsk takve optužbe glatko odbija, tvrdeći da je elektrana izgrađena po najvišim standardima. Ruska tvrtka Atomstroyexport glavni je investitor bjeloruske elektrane, ali je i Moskva 'posudila' više od 10 milijardi dolara za potrebe ključnog energetskog plana.

Ovo nije prvi slučaj da država moli svoje susjede da prenamijene nuklearnu elektranu u manje opasnu alternativu. Iako je još za vrijeme Jugoslavije Austrija upozoravala na opasnost nuklearne elektrane Krško, nakon katastrofe u japanskoj Fukušimi 2011. godine, austrijski su dužnosnici ponovno bili u strahu od nuklearnih postrojenja u susjednim zemljama, inzistirajući na ponovnom ispitivanju sigurnosnih standarda. Uprava nuklearke Krško naglasila je da je njihovo postrojenje bilo izgrađeno američkom tehnologijom uz najviše standarde za protupotresnu sigurnost te da nema nikakve opasnosti od 'černobilskog' ili 'fukušimskog' scenarija u Europi.

Krško nije bila jedina elektrana koja se našla na popisu 'nepoželjnih', zato što je isto vrijedilo i za mađarsku elektranu Paks koja se nalazi u blizini Belog Manastira.