Njemačka je osigurala izgradnju plinovoda Sjeverni tok 2

Koliko će se na kraju isplatiti projekt Sjeverni tok 2 ne možemo sada znati iz više razloga.
Njemačko-ruska suradnja na izgradnji kontroverznog plinovoda
 Justin Jin / BASF

Prvo zato što cijena plina može varirati, a drugo još nije posve jasno prema kojim će se pravilima kontrolirati opskrba plinom putem ovog njemačko-ruskog mega projekta.

U ovom trenutku projekt ima smisla i za Rusiju i Njemačku, ali i Europsku uniju bez obzira na velike, gotovo nepremostive probleme u političkim odnosima u vrijeme kada EU i NATO ne smatraju više Rusiju strateškim partnerom, već prijetnjom. I kada su odnosi bili na najnižoj mogućoj razini, za vrijeme sukoba u Ukrajini zbog kojih je EU nametnula sankcije Rusiji, vrijedila je činjenica da za EU nema boljeg, sigurnijeg i jeftinijeg dopremanja plina od ruskog, a za Rusiju da nema sigurnijeg i boljeg platiše od Europske unije.

Međutim, s političkog i strateškog kuta gledanja ovaj projekt otvara brojna pitanja za odnose unutar Europske unije i NATO-a. Iako je EU prošli tjedan odobrio dogovor, nakon što je Francuska odlučila u zadnji čas stati na stranu Berlina, druge države pristale su na kompromis računajući da će Njemačka “usko surađivati sa susjedima”, da će nadzor biti u skladu s pravilima EU, a ovlasti za rješenje sporova spadati pod Sud Europske unije.

Oni koji su i do sada upozoravali da u EU nisu svi jednaki te da Europska komisija drugačije djeluje prema Njemačkoj i Francuskoj, a drugačije prema manjim državama članicama, mogu iskoristiti Sjeverni tok 2 kao argument za takve tvrdnje. Sjetimo se kako je Europska komisija zaustavila projekt Južni tok, koji je trebao dopremiti ruski plin preko balkanskih država. EU je smatrala da taj projekt nije poštivao europska pravila. Istina je isto tako da ruski partneri, kada rade s Njemačkom, pristaju poštivati pravila EU lakše nego kada rade s manjim državama. Zato se i može dogoditi da se u slučaju Južnog toka nisu poštivala pravila EU, a u slučaju Sjevernog toka 2 jesu.

Kako gradnja Sjevernog toka 2 ide dalje, cijeli projekt i dalje postavlja pitanje koliko je EU bio iskren kada je tijekom sukoba u Ukrajini, kada je došlo do zaustavljanja protoka ruskog plina prema EU i prijetila kriza tijekom zime, odlučila smanjiti utjecaj od Rusije u opskrbi plinom i ulagati na diversifikaciji izvora.

U okviru toga je bio i plan izgradnje LNG terminala na Krku, ali i drugi projekti. U EU i u NATO-u su tada procijenili da Rusija koristi plin u političke svrhe i da zato treba smanjiti ovisnost od toga. Počeli su tražiti partnere u Africi, ali i ukapljeni plin iz SAD-a.

Sjeverni tok 2 su mnogi vidjeli kao projekt koji ide suprotno od ciljeva i kojim se dodatno povećava ovisnost o Rusiji, pomaže se Rusiji da zaobiđe Ukrajinu i Poljsku. No očito da su ekonomski interesi jači od strateških ciljeva. Na kraju krajeva, svaka vlada u EU prioritet daje sigurnoj opskrbi plinom za građane i industriju, uz cijenu koja je konkurentna i povoljna nad zaštitom nekih načela na koje se inače poziva, pogotovo ako je riječ o državama izvan Europske unije. Dovršetak projekta Sjeverni tok 2 za mnoge čini razumnim i kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečene na zadnjem summitu NATO-a u Bruxellesu, kada je upozorio da je nelogično da Njemačka i druge države EU računaju na to da ih Amerikanci štite od moguće agresije Rusije, da ne moraju povećati izdavanja za obranu, a s druge strane, kroz projekte kao što je Sjeverni tok 2, povećavaju ovisnost o Rusiji i daju milijarde na ruske kompanije usko povezane s državom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. svibanj 2022 14:50