Naime, pomoćnici hrvatskog ministra prometa Josip Bilaver i Mario Madunić potpisali su na međunarodnoj konferenciji ministara prometa u Poljskoj deklaraciju Lancut III koja uključuje nove rute za budući koridor Via Carpathia. Tom deklaracijom u koridor je uključena i ruta Miskolc (HU) - Budimpešta (HU) - Zagreb (HR) - Rijeka (HR), koja je dio već postojećeg Mediteranskog koridora. Via Carpathia je koridor koji bi spojio Mediteran i Crno more s Baltičkim morem.
Od 2010. godine, kada je inicijativa pokrenuta, u projekt su ušle Rumunjska, Bugarska, Grčka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Turska i Ukrajina. Krajnji je cilj da ovaj koridor postane sastavni dio međunarodne TEN-T mreže, čime se ostvaruje mogućnost financiranja gradnje željezničkih koridora iz fondova EU. Da je to u slučaju koridora Via Carpathia vrlo izgledno, pokazuje i ranija odluka Europske unije kojom podržava njegovu gradnju. Stoga je uključivanje projekta nizinske pruge u ovaj koridor iznimno važno kako bi nakon sve izglednijeg proglašavanja ovog koridora dijelom željezničke mreže međunarodnih koridora Hrvatska mogla od EU tražiti sredstva za gradnju nove pruge od Karlovca do Rijeke, čiji se troškovi procjenjuju na 1,7 milijardi eura, umjesto da se gradnja financira kineskim kapitalom kroz koncesijski model. Koridor Via Carpathia podržan je i 2016. godine u Dubrovniku u sklopu Inicijative triju mora kada ga je predstavio poljski predsjednik Andrzej Duda kako bi se baltičke zemlje i Poljska povezale s grčkim Solunom, uz mogućnost gradnje krakova koridora ka drugim zemljama.
Uz željeznički koridor u sklopu Inicijative triju mora razvija se i projekt cestovnog koridora Via Baltica kojim bi se baltičke zemlje preko Poljske i Hrvatske povezale s Jadranskim morem.
Stoga slijede pregovori o uključivanju koridora Vc od Budimpešte do luke Ploče u nacrt buduće rute.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?