Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da je Rusija spremna isporučiti veću količinu plina ako Europa to zatraži, odbacivši tvrdnje da je Moskva smanjila svoju isporuku iz političkih razloga.
"Ako traže da povećamo količinu, mi smo to spremni učiniti. Povećat ćemo isporuku onoliko koliko nas naši partneri traže. Nema odbijanja, nikakvog“, rekao je Putin na energetskoj konferenciji u Moskvi.
Cijene plina su ovaj mjesec dosegle rekordne razine u Europi i svijetu, a Kremlj odbacuje optužbe da Rusija namjerno ograničava svoj izvoz tog energenta kako bi stvorila pritisak za brzo odobrenje početka rada novog plinovoda Sjeverni tok 2 koji spaja Rusiju i Njemačku. Projektu se protive SAD i niz europskih zemalja. Putin je tu optužbu proglasio "potpunom besmislicom“.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov ranije je rekao kako ruska energetska tvrtka Gazprom isporučuje Europi plin u maksimalnim količinama pod trenutnim ugovorima, a da se o bilo kakvom povećanju treba ponovno pregovarati. "Ništa se ne može isporučiti bez ugovora“, rekao je Peskov. "Kako? Besplatno? To je predmet pregovora s Gazpromom“.
Rusija je spremna povećati tranzit plina kroz Ukrajinu, ako EU poveća kupnju i Kijev predloži konkurentne uvjete tranzita, dodao je Peskov. Glavni adresati Kijeva za rješavanje pitanja održavanja tranzita "su kupci plina u Europi odnosno europske tvrtke". "Oni mogu zaključiti novi dugoročni sporazum s Rusijom o povećanim količinama, uzimajući u obzir rastuću potražnju za plinom. Da biste nešto prevezli kroz Ukrajinu, trebate nekoga da to kupi, a to su naši kupci u Europi", rekao je Peskov.
Naglasio je da će u tom slučaju Rusija ispuniti sve svoje tranzitne sporazume. "Predsjednik je više puta rekao da će, ako nastave kupovati naš plin, povećaju ugovore i ako Ukrajina dadne konkurentne komercijalne ponude, sve i dalje funkcionirati", uvjerava Peskov.
Veleprodajna cijena prirodnog plina dosegnula je rekordno visoke vrijednosti u nizu europskih država, a računi za kućanstva i poduzeća već su naglo porasli te bi s hladnijim vremenom mogli bi postati još veći.
Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu.
Europa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su, navodeći tehničke razloge, smanjile svoje pošiljke.
Krizi nisu pripomogli i prirodni faktori poput slabijeg vjetra na Sjevernom moru, otkud Velika Britanija dobavlja četvrtinu svoje energije, te suše u Brazilu koje su smanjile proizvodni kapacitet hidroelektrana, piše Wall Street Journal.