Europska unija i Sjedinjene Američke Države kraj pandemije koronavirusa mogle bi dočekati s osjetno drugačijim iskustvima ekonomskog oporavka, a gospodarski jaz između transatlantskih partnera mogao bi dodatno unazaditi suradnju koju su već oštetile četiri godine „Amerika na prvom mjestu” administracije predsjednika Donalda Trumpa.
Naime, pandemija covida-19 od samoga je početka Europi zadala bitno teži udarac nego SAD-u, a razlika u uspješnosti procjepljivanja građana i veličina paketa za oporavak od krize samo su neka od objašnjenja koje ekonomski stručnjaci navode u predviđanjima gospodarskog udaljavanja EU i Amerike.
- SAD bi se već sljedeće godine trebao vratiti na gospodarski rast kojeg su očekivali prije pandemije, dok Europi to neće biti realno očekivati još godinama – rekao je FT-u Erik Nielsen, vodeći ekonomist u talijanskoj banci UniCredit.
On smatra da bi američko gospodarstvo, na krilima Bidenovog paketa 'teškog' 1,9 bilijuna dolara, ove godine moglo narasti za čak 12 posto, što je tri puta više od inicijalne procjene. S druge strane, fiskalne mjere koje su najavile 19 članica eurozone uz pojačana socijalna davanja i poticaje iz fonda EU za sljedeće generacije vrijednog 'tek' 750 milijardi eura, ekonomiju EU mogle bi oporaviti za tek 6 posto. Europska unija istovremeno otvara bitno manje radnih mjesta, ima više poduzetničkih restrikcija, generira nižu inflaciju i bilježi slabiju potražnju u odnosu na SAD.
Istovremeno, EU i bitno sporije procjepljuje građane, što znači da će dulje trebati za povratak u „staru normalu”. Podsjetimo, američki predsjednik Joe Biden prošloga je tjedna svojim sugrađanima poručio da će svi odrasli Amerikanci svoje cjepivo dobiti najkasnije do 1. svibnja, čime će se 4. srpnja Dan neovisnosti slaviti kao dan pobjede nad pandemijom Covida-19.
S druge strane Atlantika, bitno pesimističnije prognoze. Osim što EU nikako ne može usuglasiti suvislu strategiju cijepljenja, a dužnosnici Komisije, predstavnici farmaceutskih kompanija te državnici članica EU, međusobno prebacuju lopticu odgovornosti debakla vezanog uz nabavu cjepiva, ionako kaotičnu situaciju dodatno je zakomplicirala zabrinutost zbog potencijalnih nuspojava AstraZenece. U najoptimističnijem scenariju šefice Europske komisije Ursule von der Leyen, kojeg većina građana EU uzima sa „zrnom soli”, do rujna 2021. trebalo bi se procijepiti 70 posto odraslih Europljana.
- Kašnjenja u cijepljenju i nedovoljno ambiciozna fiskalna politika utjecat će na gospodarski rast tijekom narednih kvartala – smatra Viktor Constancio, bivši potpredsjednik Europske središnje banke, koji napominje kako bi EU ove godine mogla zabilježiti samo 50 posto planiranog gospodarskog rasta.
Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, prošloga je tjedna priznala kako postoje razlike u američkom i europskom planu oporavka jer „naše mjere još uvijek ne daju ploda u onom obliku u kojem bismo htjeli”.
Udaljavanje u gospodarskom oporavku transatlantskih partnera pod povećalom bi se moglo naći već ovoga tjedna, kada Fed planira unaprijediti projekcije američkog rasta za ovu godinu. U prosincu su očekivali prosječni rast od 4,2 posto, no većina stručnjaka smatra da bi se nakon usvajanja Bidenovog stimulusa rast trebao značajno ubrzati.
OECD je prošloga tjedna objavio predviđanja prema kojima bi američka ekonomija 2021. godine trebala porasti za 6,5 posto, dok eurozoni predviđa skromniji rast od 3,9 posto. Istovremeno, eurozona se od početka pandemije smanjila za 6,6 posto dok je američko gospodarstvo zabilježilo pad od tek 3,5 posto. Zahvaljujući drugom uzastopnom negativnom kvartalu u prva tri mjeseca 2021. godine, gospodarstvo EU bi tek trebalo pasti u dvoznamenkastu recesiju.
Prema podacima OECD-a, američka kućanstva su tijekom 2020. godine akumulirali štednju jednaku 14 posto prošlogodišnje prosječne potrošnje, dok su francuska, talijanska, i njemačka kućanstva prošle godine uštedjela tek između 3 i 7 posto.
- Štednja bi mogla dodatno zakotrljati cijeli proces. Amerikanci trenutno imaju više novaca na svojim računima, a gospodarstvo im se, istovremeno, i bitno brže oporavlja. Tom logikom oni bi prvom prilikom mogli početi trošiti svoju štednju na luksuze koje nisu imali tijekom lockdowna. Europski potrošači bi u tom kontekstu mogli biti osjetno rezerviraniji – tvrdi Richard Barwell, šef makroekonomskog istraživanja u francuskoj banci BNP Paribas.