U petak 28. lipnja EU i četiri južnoameričke države koje čine Mercosur, odnosno Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, sklopili su povijesni sporazum kako bi uklonili trgovinske prepreke i utvrdili čvrsta zajednička pravila.
Kao svi trgovinski sporazumi, i ovaj sporazum poduzećima iz EU-a pruža mogućnosti za prodaju proizvoda i usluga na stranim tržištima. Međutim, kad ta tržišta obuhvaćaju oko 260 milijuna ljudi, informacija zaslužuje posebnu pozornost.
EU je sada zauzeo vodeći položaj koji će mu omogućiti da iskoristi prednosti tih rastućih tržišta. Te četiri države efektivno ostaju zatvorene za naše konkurente, koji će se i dalje suočavati s visokim carinama. Time će se našim poduzećima osigurati uštede od više od 4 milijarde EUR, što je četiri puta više nego u okviru našeg nedavnog sporazuma s Japanom.
Sporazum je među ostalim dobar i za naša poduzeća koja pružaju telekomunikacijske, financijske i poslovne usluge te usluge prijevoza, koja će se moći natjecati pod jednakim uvjetima. Poduzeća iz EU-a u četiri će se države Mercosura moći natjecati i za vladine ugovore, i to pod jednakim uvjetima kao i lokalna poduzeća.
Veći izvoz znači više radnih mjesta. Zahvaljujući dodatnom izvozu poduzeća iz EU-a moći će se širiti i zapošljavati više ljudi. Prema najnovijim statistikama 36 milijuna radnih mjesta u Europi postoji zahvaljujući izvozu. u Hrvatskoj je 393.000 takvih radnih mjesta.
Manja poduzeća imat će na raspolaganju poseban internetski portal za pomoć u snalaženju u carinskim postupcima te će im se pružiti sve potrebne informacije.
Korist od tog sporazuma imat će i europski poljoprivrednici. S obzirom na našu duboku kulturnu i povijesnu povezanost južnoamerički potrošači rado kupuju kvalitetne europske proizvode. Sporazumom se smanjuju carine za europska vina, sireve, čokoladu i druge visokokvalitetne proizvode. Više od 350 poznatih naziva hrane i pića, kao što su Baranjski kulen, Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Istarski pršut, Krčki pršut i Dingač, bit će zaštićeno od imitacije. Time se štiti znanje i iskustvo naših predaka i jamči gospodarska budućnost kvalificiranim europskim proizvođačima tradicionalne hrane.
Naravno, potpuno razumijemo zabrinutost koja može biti prisutna među poljoprivrednicima u vezi s povećanim tržišnim natjecanjem u osjetljivim sektorima kao što je sektor proizvodnje goveđeg mesa. Međutim, dodatni pristup tržištu koji smo dali našim partnerima u tim područjima vrlo je ograničen, posebno kad se promatra u kontekstu tržišta EU-a kao cjeline. Primjerice, dodatnih 99 000 tona goveđeg mesa čini se mnogo, ali ta količina čini samo 1 posto od 8 milijuna tona goveđeg mesa koje se u Europi pojede svake godine. Isto vrijedi i za šećer i perad.
Sporazumom su utvrđene i zaštitne mjere koje se mogu aktivirati u slučaju da dođe do iznenadnog porasta uvoza koji šteti našim proizvođačima. Međutim, od stupanja na snagu sporazuma između EU-a i Kanade val jeftinog uvoza, kojeg su se mnogi pribojavali, nije zabilježen. Ukupno se izvoz hrane i pića iz EU-a u Kanadu povećao za 7 posto.
Iako smo pregovore započeli prije 20 godina, proteklih godina radikalno smo promijenili način na koji provodimo trgovinsku politiku, i to se odrazilo u ovom sporazumu. Trgovina ne smije samo pružati gospodarske koristi nego mora biti i transparentna, održiva i utemeljena na našim vrijednostima.
Bez obzira na to odakle potječe, hrana na našim stolovima mora biti u skladu s EU-ovim visokim standardima hrane. Ništa u ovom sporazumu to ne mijenja. U sporazumu je sadržano i načelo predostrožnosti. Na taj se način jamči naše pravo da se tržište EU-a zaštiti od proizvoda čija sigurnost nije pouzdano znanstveno dokazana.
Vjerujemo da transparentnost vodi boljem oblikovanju politika. Stoga su nacionalne vlade i zastupnici u Europskom parlamentu obaviješteni o svakom koraku, a cjeloviti tekst sporazuma bit će dostupan na internetu sljedeći tjedan kako bi se građani mogli informirati o detaljima.
Često se pogrešno misli da su trgovinski sporazumi usmjereni samo na slobodnu trgovinu. Riječ je zapravo o složenim i dugim pravnim tekstovima kojima se utvrđuju pravila o načinu na koji se mora trgovati. Ovaj sporazum sadržava posebno važan odjeljak o održivom razvoju kojim će se štititi okoliš i prava radnika. Što je najvažnije, njime se jamči ispunjavanje obveza koje smo preuzeli u okviru Pariškog klimatskog sporazuma. To primjerice uključuje obećanje Brazila o pošumljavanju 12 milijuna hektara amazonske prašume.
Ako naši partneri ne ispune svoja obećanja, trgovinski je sporazum dodatno sredstvo da ih na to potaknemo. Prošlog smo tjedna tako pokrenuli postupak protiv Južne Koreje jer nismo zadovoljni napretkom koji su ostvarili u pogledu prava radnika od stupanja na snagu našeg sporazuma.
Konačno, probajmo na trenutak razmotriti širu sliku. Kao što smo vidjeli na sastanku skupine G20 u Osaki, međunarodni sporazumi nikad nisu bili osjetljiviji. Neki od najvećih sudionika izgubili su povjerenje i nastoje onemogućiti funkcioniranje cijelog sustava.
Mi smo se, naprotiv, u suradnji s četirima državama Mercosura odlučili snažno založiti za multilateralizam, odnosno za otvorenu i održivu trgovinu utemeljenu na pravilima te za međunarodnu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena.