Uoči službenog posjeta Hrvatskoj, povjerenica Komisije za tržišno natjecanje komentira slučaj 'Uljanik'

Iako je predsjednik Europske komisije formalno najmoćnija osoba u toj instituciji, uvijek se epitet najmoćnije osobe daje povjerenici za tržišno natjecanje.

Ona ima moć kažnjavati nedodirljive, poput velikih svjetskih kompanija, suprotstaviti se snažnim lobijima i nametati kazne u iznosu više milijardi onima koji krše stroga pravila tržišnog natjecanja. Takav epitet sada ima povjerenica Margrethe Vestager, liberalna političarka iz Danske, koja bez kompromisa nastavlja ono što zove “zaštita interesa građana” te borbu za ravnopravnost svih na tržištu, bilo malih ili velikih. Ona u petak dolazi u Zagreb kako bi se sastala s predsjednikom Vlade i nadležnim vladinim ministrima. U ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list uoči tog posjeta uvjerava nas da posjet nije izravno vezan za krizu u brodogradilištu Uljanik, nego da je bio planiran ranije.

Koji je glavni razlog vašeg posjeta Zagrebu?

- Glavni razlog posjeta nije ni na koji način povezan s nekim specifičnim slučajem. Važno mi je sresti ljude i razgovarati s predstavnicima Hrvatske u nacionalnom okruženju. Često s njima imam sastanke ovdje u mom uredu ili drugdje u Bruxellesu, ali mislim da je važno upoznati se s njima i u njihovim zemljama, gradovima u kojima žive. Tako mi je lakše razumjeti državu.

Mnogi ovaj posjet povezuju s trenutačnom krizom u pulskom brodogradilištu Uljanik. Ima li vaš posjet veze s ovim slučajem?

- Ne, nije povezan, jer je ovaj posjet planiran odavno.

Kako god bilo, to će se pitanje postaviti jer je jedno od najvažnijih koje zaokuplja javnost, a i hrvatska Vlada vam je poslala plan restrukturiranja koji vi upravo analizirate. Koji će biti odgovor Komisije i postoji li mogućnost spašavanja brodogradilišta?

- Svakako, ima smisla što je ova tema vrlo zastupljena u razgovorima jer riječ je o vrlo važnom pitanju. Važno je to pitanje za mnoge obitelji, naravno, i za poslovne interese. Ali nismo još dovršili posao analize plana restrukturiranja. Bit će za mene važno izravno od Vlade čuti njihovo mišljenje o tome kako će se to dalje razvijati. Kad dajete državne potpore jednom poduzeću, nužno je restrukturiranjem osigurati da ono bude održivo. Ako ne postane održivo, onda se pojavljuje veliki rizik da porezni obveznici gube njihov novac. Dakle, za nas rezultat državnih potpora mora biti održivo poduzeće.

Radnici su bili u štrajku, a Vlada je osigurala dvije plaće. Vlada kaže da su u stalnom kontaktu s Komisijom. Je li Komisija odobrila jednokratnu pomoć i može li se ovakva praksa nastaviti dok vi ne date konačni odgovor na plan o restrukturiranju?

- Razmotrit ćemo ovo pitanje. Vidjeli smo da su radnici primili dvije zaostale plaće koje nisu dobili dva mjeseca. Svatko razumije teškoće njihovih obitelji. Ali smatrat ćemo ovo jamstvo od, čini mi se, 15 milijuna eura, dijelom ukupnih državnih potpora i procesa restrukturiranja. Nemamo specifično mišljenje o zadnjim događajima i gledamo na ovo kao na jedan slučaj. Razumijemo da su pravila tržišnog natjecanja stroga, ali s druge strane, u pitanju su i sudbine radnika, njihovih obitelji i koliko je to važno za cijelu regiju u ovom slučaju, tradiciju i tako dalje.

Koliko Komisija može biti fleksibilna u ovakvim slučajevima?

- Važno je, naravno, da svatko u svakom dijelu grada ili regije, gdje god su brodogradilišta važna, osjeća da su pravila jednaka za sve. Jer u suprotnom bi u nekom drugom dijelu Europe mogli reći “zašto ste zaobišli pravila za njih, a ne za nas”. To je, svakako, najvažnije pitanje. Dakle, da se svatko tretira na jednak način. Imajući to na umu, također želimo osigurati da takva potpora, kad jedno poduzeće ima potrebu za državnim potporama, pridonese restrukturiranju poduzeća koje treba postati održivo. Dakle, ulažete li novac poreznih obveznika u neko poduzeće, taj se novac ne smije izgubiti. On mora pridonijeti stvaranju održivog poduzeća jer, nažalost, u slučaju Uljanika nema ništa novo, njegove teškoće traju godinama.

Znamo da nemate rokove u takvim slučajevima, ali s obzirom na razvoj događaja i osjetljivost pitanja, kada možemo očekivati vašu ucjenu hrvatskog prijedloga?

- Vrlo je teško dati precizan rok, mi dajemo visoku razinu prioriteta, zbog jasnih razloga, jer je hitno i važno, ali ne mogu dati precizan vremenski rok.

Osim ovog slučaja, jeste li zadovoljni ponašanjem Hrvatske u području poštivanja pravila tržišnog natjecanja i rada nacionalnih tijela za tržišno natjecanje?

- Vrlo je važno da nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja budu neovisna, da imaju dovoljno resursa, da osiguraju zaštitu interesa potrošača i da osjećaju korist od tržišne konkurencije. Naravno da to nije lak posao jer ponekad morate doći s porukama koje nisu dobrodošle, ni za Vladu među ostalim. Ali svatko mora djelovati u skladu s novom legislativom koju smo nedavno usvojili u Parlamentu i Vijeću, a to uključuje veću moć za nacionalna tijela tržišnog natjecanja. Što se tiče suradnje s Vladom, već je pet godina članstva Hrvatske u EU i mislim da je impresivno kako je hrvatska Vlada uspjela uhvatiti korak u provedbi europske legislative. Naravno, uložili smo puno napora u pomoć i objašnjenje detalja o državnim potporama, a mislim i da je vaša Vlada uložila puno napora da bi stvari išle onako kako trebaju.

Živimo u zanimljivom međunarodnom okruženju, a raspravlja se i o budućnosti Europe. Komisija ulazi u zadnju godinu mandata. Kako vidite budućnost EU?

- Vidim je kao obećavajuću. Trebamo vratiti samopouzdanje da možemo stvari promijeniti na bolje. Mislim da je skroman izraz reći da živimo u zanimljivom vremenu. Imamo mnoge zadaće s kojima se moramo pozabaviti, od klimatskih promjena do ilegalne migracije, kibernetičke sigurnosti itd. Naravno, tehnološka evolucija i stvaranje novih radnih mjesta ključno je. Ali kad vidim što smo učinili u proteklih 70 godina, onda je to impresivno.

Je li to sada u opasnosti jer vidimo raskol, rast populizma i rast potpore ekstremistima u mjestima i društvima i državama gdje to nismo vidjeli prije, koja su donedavno bila prilično liberalna?

- Da, mislim da je to opasno ako se povučemo u mračnu i tmurnu analitičku raspravu umjesto da se ujedinimo i nađemo način kako rješavati stvari. Dakle, od rasprava prijeći na djelovanje pa da ljudi onda vide dokaze što možemo napraviti za njih i kako možemo promijeniti stvari. Mislim da je vrlo važno osigurati zaštitu naših vanjskih granica. Jer bez sigurnih vanjskih granica, ne možemo imati otvorene unutarnje granice.

Hoće li EU izgledati drukčije nakon Brexita i hoće li britanska poduzeća morati i nakon Brexita poštivati pravila EU budu li htjela trgovati s EU?

- Naravno da će izgledati drukčije, ne samo zato što će nas biti 27 umjesto 28 članica. Za mene je bolno jer je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo dijelom EU već 43 godine. Što se tiče pravila, naravno, naša ambicija je da s UK imamo ista pravila igre u vezi s državnim potporama, iako pregovori još nisu gotovi. Bit će, primjerice, teško spriječiti državne potpore za proizvođače automobila u EU budu li britanski proizvođači imali državnu pomoć.

Približavaju se europski izbori i već se spominju imena potencijalnih Spitzen kandidata. U tom kontekstu se spominje i vaše ime. Jeste li spremni za to?

- Osobno imam problem s idejom o “Spitzen kandidatima” zbog dvaju razloga. Prvi je sam princip jer naša europska demokracija ima dva izvora legitimiteta, jedan je Europski parlament s izravno izabranim zastupnicima i države članice. Ovo dvoje radi zajedno, a Europski parlament ne može nametati Komisiji tko bi to trebao biti i obrnuto. Moraju odlučiti zajedno. Druga stvar je da taj princip isključuje mnoge koji ne mogu biti “Spitzen kandidat” jer primjerice predsjednici vlada ne mogu reći: dajem ostavku kako bih bio Spitzen kandidat. To nije realno. Na taj način ograničavate broj ljudi koji su u izboru za tako važan posao. Zato sam prilično skeptična prema toj ideji i zato bi bilo čudno da ja kažem da želim to biti.

Svakako će biti rasprava u Vijeću i vaše ime kao kandidata spominjao je čak predsjednik Francuske Macron?

- Da, ali treba biti oprezan s vjerovanjem u sve ono što čujete. Rekla sam da ću biti više nego sretna ako mi moja država da povjerenje za još jedan mandat u Europskoj komisiji, da nastavim kao povjerenica za tržišno natjecanje. Smatram da nismo sve dovršili i u tijeku su važni predmeti pred sudom, a ti predmeti čekaju početak mandata nove komisije. Bitno je biti tu kad presude stignu.