Za Europski zeleni plan potrebno nam je 260 milijardi eura godišnje

Nakon što ste više od mjesec dana bili na poziciji povjerenice, koji su najveći izazovi koje vidite na strateškoj razini u svom portfelju?

Glavna inicijative nove Komisije, nazvala bih je “Komisija Europskog zelenog plana“, jest napredovanje prema ugljičnoj neutralnosti do 2050. Ne možete to učiniti bez pomnog praćenja energije. Trenutno 75 posto emisija stakleničkih plinova dolazi iz proizvodnje ili iz potrošnje energije. Dakle, u srži sam ove inicijative. Za mene je najvažnije osigurati prihvaćanje i podršku javnosti. Na ulicama mladi javno iznose zabrinutost o tome što se događa s našom klimom, a istovremeno su članice na različitim početnim pozicijama. Postoje velike razlike između regija. Stoga smo odlučili da nijedna regija neće biti zapostavljena kao niti jedan potrošač. Uz to, važno je kako osigurati pristupačnu energiju i kako osigurati pravedan prijelaz. To su ciljevi.

Kako biste opisali "pristupačnu energiju"?

Ako govorimo o pristupačnosti, to uvijek dolazi sa sigurnošću. Nitko ne brine za troškove ako nemate, primjerice, struju. Moja je odgovornost osigurati da postoje različiti dobavljači energije. Kada govorimo o pristupačnosti, to bi značilo i osigurati konkurentnost svih tvrtki i razmišljati o tome što će biti s našim potrošačima, kakvi će biti njihovi računi. Imamo energetsko siromaštvo, u nekim je državama vrlo teško plaćati mjesečne račune za grijanje. A 40 posto naše potrošnje energije odlazi na grijanje i hlađenje. Jedna od naših inicijativa bit će val obnove - ako energetski obnavljate zgrade troškovi za potrošnju energije su bitno niži.

Jeste li zadovoljni diverzifikacijom izvora energije u EU? Jesmo li previše ovisni o Rusiji?

Rusija je važan partner pogotovo kada je riječ o prirodnom plinu. Prije samo nekoliko tjedana zaključili smo trilateralne pregovore kako bi prirodni plin mogao dolaziti do EU preko Ukrajine sljedećih pet godina. To je dobra stvar. Ako govorimo o diverzifikaciji, moramo imati na umu da postoje i drugi proizvođači plina, stoba podržavamo plinske interkonekcije, primjerice od Norveške do Poljske i LNG terminale. Tada možete dopremiti prirodni plin iz Katara ili SAD-a. To vam daje neovisnost. U svakom slučaju moramo imati na umu da je proizvodnja obnovljivih izvora energije lokalna. A 41 posto naše električne energije proizvodi se iz obnovljivih izvora već sada.

Više je nego očito da Europa ima problem interkonekcije, osobito u Istočnoj Europi, od Baltika do Jadrana. Kako EU može ublažiti taj problem?

Postoje posebni “projekti od zajedničkog interesa“ usmjereni na rješavanje problema interkonekcije. Regionalno će biti dogovoreno kakve interkonekcije treba graditi i upravo sada pregovaramo s Europskim parlamentom koji će se projekti nalaziti na sljedećoj listi prioriteta. Sada imamo nekoliko plinskih projekata, ali u budućnosti se moramo fokusirati na elektrifikaciju. A plin više ne bi trebao biti prirodni plin, nego plin budućnosti, poput bioplina ili vodika.

Kako Inicijativa triju mora može pomoći u tom cilju?

Bila sam ministrica u Estoniji i sudjelovala u radu Inicijative. Ove godine jedno od događanja u sklopu Inicijative bit će u mojoj domovini. Mislim da je jako dobro imati takvu vrstu suradnje. Vrijedi podržati svaki oblik regionalne suradnje koji pomaže u rješavanju uskih grla. Vraćajući se na interkonektivnost, želim reći da ćemo snažno ulagati u taj aspekt jer, ako imamo bolju povezanost kad je riječ o električnoj energije i veće tržište, tada će se biti lakše prilagoditi obnovljive izvore energije. Oni imaju vrhunce kad je riječ o snazi vjetra ili sunca, ali i razdoblja bez njih. Da bismo se prilagodili tim nepravilnostima potrebno je veće tržište. Ovo je jedan od mojih prioriteta, kako uvjeriti regije da trebaju surađivati.

Europski zeleni plan je prioritet ove Komisije. Kako će se financirati?

Znamo da nam je potrebno dodatno financiranje. Samo na energetskom planu dogovorili smo 20-30 ciljeva, potrebno nam je dodatnih 260 milijardi eura godišnje. Većina novca ide na val obnove. Najjeftinija energija, najviše ekološka je ona koju ne koristimo. Ako postoje energetski obnovljene zgrade tada štitimo planet i štedimo novac. A novac dolazi iz različitih izvora, pregovaramo o Višegodišnjem financijskom okviru kao prvom izvoru. Naš će proračun biti matica za sve ostale fondove iz kojih će 25 posto sredstava biti usmjereno u klimatske ciljeve. Istodobno, naš je cilj “ne naštetiti“, tako da će svako ulaganje novca morati biti od koristi za naš klimatski cilj, a ne ići protiv njega. I naravno, tu će biti financijski instrumenti: EK je u utorak prihvatila mehanizme financiranja. Znamo da će biti zajmova Europske investicijske banke, čiji dio postaje klimatska banka.

Hoće li biti prostora za privatne investitore?

Naravno. Ne možemo postići svoje ciljeve bez privatnih investitora. Europski zeleni plan će biti strategija rasta. I oni će ulagati jer će postojati nova tehnološka rješenja, ne samo za Europu, već i za naše partnere. Već smo lideri za tehnologiju pučinskih vjetroelektrana, a to znači da izvozimo svoje znanje.

Kako će Europski zeleni plan pomoći konkurentnosti EU?

Možete biti konkurentni ako imate prednost, pametnije stvari nego što imaju drugi. Dio Europskog zelenog plana je ulaganje u istraživanje i inovacije. Za postizanje našeg konačnog cilja - ugljične neutralnosti do 2050. godine - imamo neka već poznata rješenja, neka su u fazi testiranja, a neka još nisu niti izmišljena. Istraživanje će nam dati prednost. Usporedivo je s telekomunikacijama, sjetimo se samo kako izgledaju naši telefoni i modeli komunikacije prije 30 godina i danas. Dakle, ostvarivo je.

Dakle, može se zaključiti: Europski zeleni plan uključuje sve portfelje Komisije?

Tako je. Ovo je plan za novu Komisiju i u ovaj je klaster uključen, naravno, povjerenik za energetiku, ali i za promet, industriju, znanost i istraživanje, regionalni razvoj, poreze, zdravstvo - dio su plana bolji životni uvjeti, da elektrana pored vašeg sela ne zagađuje. A tu je i digitalni aspekt. Ako imamo veće tržište potrebne su nam digitalne platforme kako bi potrošači mogli iz sata u sat pratiti svoju potrošnju i cijenu energije.

Što hrvatsko predsjedavanje EU može učiniti kako bi pomoglo Zelenom planu?

Moramo surađivati ​​sa državama članicama. Bez njih nema provedbe Plana. I moramo surađivati ​​s regijama. Ima ih još uvijek puno koje ovise o čvrstim fosilnim gorivima. Stvorili smo platformu putem koje možemo izravno komunicirati s gradonačelnicima širom EU. Kada govorimo o energiji, imamo tri stupa: ljude, planet i partnerstva. Ljudi su naši potrošači. Bez njihove podrške nećemo ništa postići. Moramo im objasniti da lokalna proizvodnja čiste energije ide u njihovu korist. Moraju biti sigurni da to radimo na pravedan način. Kad je riječ o planetu, ako vidite što se događa u Australiji, kako raste razina moraj, shvatit ćete da moramo nešto poduzeti. Ovo je krajnji trenutak. EU proizvodi samo 10 posto stakleničkih plinova. Samo 10 posto. Ako nešto učinimo sami, razlika će biti mala. Moramo pronaći partnere, posebno u bliskom susjedstvu. Potrebna nam je pomoć hrvatskog predsjedništva u svim tim zadacima.

U svom govoru 10. prosinca prošle godine rekli ste: "Namjeravamo razviti zelenu agendu za Zapadni Balkan". Možete li nam dati više detalja o tome?

Zapadni Balkan je naš prioritetni partner. Znamo da će jednog dana biti s nama. Ondje su susjedne države članicama EU. Važno je podijeliti svoje iskustvo, dati im tehničke savjete o tome kako oni mogu smanjiti razinu zagađivanja koju stvaraju njihove ekonomije. Istodobno s njima također usko surađujemo na interkonekcijama. Naš ćemo plan objaviti ove godine, bit će dio Hrvatskog predsjedništva i summita sa Zapadnim Balkanom u Zagrebu u svibnju.

Ali BiH sada gradi elektranu na ugljen koju financira Kina.

Čak i unutar EU, svaka država članica može odlučiti kakav će biti imati energetsku kombinaciju. Imamo države članice koje i dalje koriste ugljen, koje koriste nuklearne elektrane za proizvodnju većine svoje električne energije, one koje obećavaju da će do 2035. koristiti 100 posto obnovljive izvore energije i one koje još grade cjevovode za prirodni plin. I naravno LNG terminale. Partnere možemo naći i objasniti im da je zelenija proizvodnja električne energije korisna i za gospodarstvo ako dijelimo najbolje prakse. Jedan od aspekata je da ako imate jednog dobavljača ugljena, nafte ili prirodnog plina to znači da ste ovisni. Vjetar i sunčeva energija su unutar vašeg teritorija. Lokalno proizvedeni oni su korist za vaše gospodarstvo. Svjedoci smo da su tehnička rješenja nevjerojatno jeftinija nego prije deset godina. I pristupačna.

Kakav je vaš dojam o početku hrvatskog predsjedavanja EU?

Prije tri godine bila sam ministrica u estonskoj vladi, kada smo prvi put predsjedavali EU. Prepoznajem sličnosti. Ako to činite prvi put, to činite dajući svoj maksimum. Mogu posvjedočiti da su vaši ministri vrlo dobro pripremljeni, imao sam vrlo dobar bilateralni sastanak sa svojim kolegom, ministrom okoliša i energije Tomislavom Ćorićem. Vaši prioriteti silno pomažu u ostvarivanju naših glavnih političkih ciljeva na razini Komisije. Dakle, već sada vrlo dobro partnerstvo i radujem se mnogim događajima koji će se odvijati ovdje, u Hrvatskoj.