Komentar

Borrell uoči posjeta Kremlju: "Prestanimo govoriti o Rusiji i počnimo razgovarati s njom"

Autorski članak visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije
Iako se odnosi EU i Moskve posljednjih godina pogoršavaju, šef europske diplomacije smatra da diplomacija nikada nije bila važnija
 John Thys/AFP
Autorski članak visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije

Krajem ovog tjedna otputovat ću u Moskvu. Od posljednjeg posjeta visokog predstavnika Unije Rusiji protekle su četiri godine.
Glavna je svrha mojeg posjeta razgovarati o pitanjima koja zabrinjavaju Europsku uniju povezanima s mjestom i ulogom Rusije u Europi te njezinim međunarodnim djelovanjem u širem smislu.
Odnosi EU-a i Rusije u posljednjem su se desetljeću pogoršali, a međusobno povjerenje smanjilo se, posebno nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima i Sevastopolja 2014. Danas jedni druge doživljavamo kao suparnike i konkurente, a ne kao partnere.
Naša stajališta o sukobima u neposrednom susjedstvu, od Ukrajine i Bjelarusa do Libije i Sirije, te ljudskim pravima i temeljnim slobodama znatno se razlikuju. Trovanje Alekseja Navaljnog, njegovo uhićenje i presuda protiv njega te uhićenje tisuća prosvjednika proteklih dana bolni su podsjetnici na to da u toj zemlji ima sve manje prostora za oporbu, civilno društvo i neovisna stajališta. Rusija tijekom posljednjih godina nije postupala u skladu sa svojim obvezama kao članica Vijeća Europe i država članica OESS-a, a ne zaboravimo da su te institucije okosnica suradnje, mira i sigurnosti u Europi.
Moramo otvoreno razgovarati s Rusijom o našim odnosima. Cilj diplomacije upravo je komunikacija, razmjena poruka i pronalazak zajedničkog jezika. Bez toga se ne može kad je situacija loša. Naši komunikacijski kanali uvijek bi trebali biti otvoreni. Međutim, više govorimo jedni o drugima nego što međusobno razgovaramo, a ponekad se i ne razumijemo. Time se samo produbljuje nepovjerenje i ne doprinosi se rješavanju izazova pred nama.
Moramo jasno reći što nas zabrinjava, ali i biti svjesni toga da između nas i našeg najvećeg susjeda postoje brojne povijesne i geografske veze. Europska unija i dalje je najvažniji trgovinski partner Rusije i najveći izvor izravnih stranih ulaganja. Ruski studenti najbrojniji su korisnici sveučilišnih razmjena u okviru programa Erasmus+ izvan EU-a, a u Rusiji se izdaje i najviše schengenskih viza. Naše veze i dalje su važne za obje strane.
Stoga je važno imati višestran pristup, što se vidi i u smjernicama EU-a o odnosima s Rusijom. Na tom će se okviru temeljiti moj posjet Moskvi. Taj pristup uključuje selektivnu suradnju u područjima koja su u interesu EU-a te podupiranje ruskog civilnog društva i uspostavljanje odnosa s njim. To se ne može učiniti videokonferencijskim pozivom.
Međutim, postoje pitanja u kojima možemo surađivati i tako postići rezultate. Najbolji je primjer toga Zajednički sveobuhvatni akcijski plan – sporazum s Iranom, koji je i dalje jedan od temelja globalne strukture neširenja nuklearnog oružja. Bolje međusobno razumijevanje i zajednički napori EU-a i Rusije često bi se mogli pozitivno odraziti na veći broj regionalnih kriza.
Za globalne izazove našeg vremena, počevši od pandemije bolesti COVID-19, potrebna su globalna rješenja. Suradnja, transparentnost i razmjena informacija moraju se povećati, a ne smanjivati. Moramo se boriti protiv dezinformacija, koje su u ovom slučaju posebno štetne i mogu ugroziti živote, a vidjeli smo da neke aktivnosti u tom području potječu iz Rusije.
Želimo i dalje surađivati s Rusijom u borbi protiv klimatskih promjena te računamo na to da Rusija želi da konferencija COP26 u Glasgowu bude uspješna. Moramo iskoristiti mogućnosti za pravednu i poštenu tranziciju za sve kako bismo zaštitili blagostanje i istodobno spasili planet.
Naposljetku, moramo pronaći rješenje za nove prijetnje u digitalnoj sferi i kiberprostoru te iskoristiti prilike koje se pružaju. U posljednje vrijeme svjedočili smo brojnim kibernapadima, koji ukazuju na nova suparništva. EU je jasno pokazao predanost mirnom rješavanju međunarodnih sporova koji se odnose na kiberprostor. No to ne znači da ne reagiramo. Uveli smo sankcije protiv počinitelja zlonamjernih aktivnosti i nećemo se suzdržavati od daljnjeg postupanja ako to bude potrebno.
Prema Helsinškom završnom aktu stabilnost u Europi mora se temeljiti na suradnji, poštovanju teritorijalne cjelovitosti i suverenosti naroda te poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Dijalog ne znači da se vraćamo na staro, nego da pronalazimo zajedničke točke kako bismo postupno ponovno izgradili povjerenje.
Čelnike EU-a izvijestit ću o ishodu svojeg posjeta u predstojećoj strateškoj raspravi o odnosima EU-a i Rusije. I dalje je najvažnije odrediti jasan smjer i zajednički pristup u našim odnosima s Rusijom.
Devedesetih godina prošlog stoljeća sanjali smo o drugačijoj Europi, u kojoj svi zajedno rade na svladavanju globalnih izazova. Iako 2021. ti snovi nažalost ne odgovaraju stvarnosti, i dalje bi nam trebali biti nadahnuće te bismo ih i dalje trebali nastojati ostvariti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
10. srpanj 2025 09:51