Strateški cilj

Božinović: "Hrvatska s optimizmom može očekivati skorašnji ulazak u Schengen"

Komisija je prošlog tjedna predstavila strategiju koja uključuje i proširenje tog prostora na države članice EU, među kojima je i RH
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović
 Damir Krajac/Cropix

Hrvatska može biti zadovoljna kako se u EU gleda na njen doprinos šengenskom prostoru i europskoj sigurnosti i s optimizmom može očekivati ispunjenje svog cilja da postane dijelom toga prostora, izjavio je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Možemo biti apsolutno zadovoljni s raspravama i kako se na Hrvatsku i njezin doprinos Schengenu i europskoj sigurnosti gleda nakon ovih nekoliko godina i možemo biti optimisti kada je u pitanju naš krajnji cilj”, izjavio je Božinović u utorak u Luxembourgu, nakon završetka sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a.

Vijeće ministara unutarnjih poslova u utorak je održalo prvu političku raspravu o Strategiji o budućnosti Schengena, koju je Komisija objavila prošli tjedan.

Komisija je u prošlu srijedu predstavila strategiju za “snažniji i otporniji” šengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na države članice EU koje još nisu dio toga prostora te pozvala da se u Schengen prime Hrvatska, Bugarska i Rumunjska koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u tom području u kojem nema graničnih kontrola između država članica.

Ministri su također raspravljali o upravljanju migracijama na svim pravcima koji vode prema EU. Također su raspravljali o nedavno obavljenom prijedlogu Uredbe o pravilima za korištenje umjetne inteligencije i mogućnosti korištenja ove tehnologije u području unutarnje sigurnosti s ciljem učinkovitijeg suzbijanja kibernetičkih napada, otkrivanja terorističkih i drugih nezakonitih sadržaja na internetu ili naprednijem korištenju informacijskih sustava za nadzor granica, posebno u području biometrijske provjere putnika.

Jedna od važnijih tema ministarske rasprave odnosila se na utjecaj i iskustva stečena tijekom pandemije covida -19, na stanje kriminaliteta i njegovo suzbijanje.

Središnja tema ministarske rasprave bila je nova Strategija o budućnosti Schengena. Osim Strategije objavljen je i Prijedlog Uredbe o mehanizmu šengenske evaluacije, u čiju je izradu Europska komisija ugradila i iskustva stečena tijekom šengenske evaluacije Hrvatske, navodi Ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju.

Do kraja godine Europska komisija namjerava predstaviti i prijedlog izmjene Zakonika o šengenskim granicama. Novom Strategijom o budućnosti Schengena Europska komisija ciljano odgovara na izazove s kojima je to područje proteklih godina suočeno kako bi ga učinila otpornijim na buduće krize. Glavni ciljevi Strategije su učinkovitiji nadzor vanjskih granica, jačanje policijske suradnje, bolje upravljanje migracijskim tokovima, dosljednija provedba šengenske pravne stečevine, primjena naučenih lekcija iz upravljanja pandemijom covida-19, obnova i jačanje povjerenja među državama članicama kao jedne od ključnih pretpostavki za povratak normalnom funkcioniranju Schengena i njegovo proširenje.

“Rasprava o strategiji Schengena ukazala je na nekoliko bitnih faktora, prije svega to se odnosi na odlučnost EU da ubuduće vanjske granice budu snažno zaštićene, na čemu Hrvatska kao što je poznato i domaćoj i međunarodnoj javnosti, radi intenzivno već nekoliko godina. Zatim da se pojača suradnja između sigurnosnih službi prije svega policija na razini EU kako bi se povezao i element vanjske sigurnosti zaštite Schengena i unutarnja suradnja što podrazumijeva da će se granične kontrole između država Schengena ubuduće moći aktivirati samo u krajnjoj nuždi”, rekao je Božinović.

Ministri su se u raspravi složili da bi države članice koje primjenjuju kontrole na unutarnjim granicama trebale zadržati tu mogućnost, ali isključivo kao krajnju mjeru. Složili su se da se budućnost Schengena temelji na modernom i učinkovitom upravljanju vanjskom granicom EU, jačanju policijske suradnje i suzbijanja teškog i organiziranog kriminaliteta, dok jačanje pripravnosti i upravljanja ovim područjem radi pravovremenog odgovora na buduće izazove treba, između ostaloga, temeljiti i na iskustvima stečenima tijekom pandemije covida -19.

Za Hrvatsku, koja je recentno uspješno okončala postupak šengenske evaluacije te upravlja najduljom kopnenom vanjskom granicom EU-a, važan je naglasak koji Strategija stavlja na proširenje kao neizostavan doprinos jačanju otpornosti i dokidanju fragmentiranosti Schengena. Božinović je u raspravi istaknuo da je sada krajnje vrijeme da Hrvatska postane članicom Schengena.

„Širenje šengenskog područja na države članice koje su ispunile sve kriterije dodana je vrijednost njegovoj sigurnosti kao i dokidanju njegove fragmentiranosti“, rekao je Božinović.

On je u raspravi iznio niz činjenica o hrvatskim naporima na zaštiti vanjske granice EU-a, sprječavanju nezakonitih prelazaka granice i suzbijanje krijumčarskih mreža i drugih oblika organiziranog kriminala. Hrvatska je samo u 2020. godini izvršila preko 226 milijuna provjera u šengenskom informacijskom sustavu, što je svrstava u prvih pet država članica. U tom kontekstu, Božinović je naglasio važnost političke odluke o članstvu u Schengenu kako bi Hrvatska ostvarila puni pristup SIS-u kao i Viznom informacijskom sustavu kao ključne pretpostavke za primjenu nove IT arhitekture na vanjskim granicama koje će značajno unaprijediti sigurnosnu provjeru svih putnika koji ulaze na područje EU-a odnosno šengenskoga prostora.

Božinović je imao i bilateralni sastanak s povjerenicom Europske komisije za unutarnje poslove Ylvom Johansson, koju je upoznao o stanju primjene novih EU informacijskih sustava u Hrvatskoj i njihove interoperabilnosti. Razgovarali su i o završnim koracima za donošenje političke odluke Vijeća o pristupanju Hrvatske šengenskom području, a slijedom prvoga sastanka Međuresorske radne skupine za Schengen održanog 7. lipnja 2021. godine u Banskim dvorima.

Božinović se također sastao i novom nizozemskom ministricom unutarnjih poslova Annelies Verlinden te austrijskim ministrom unutarnjih poslova Karlom Nehammerom.

Tijekom Vijeća u Luksemburgu potpredsjednik Vlade u ministar Božinović zaprimio je i obavijest Europske komisije da je Hrvatskoj odobrila treću financijski potporu za dva kanadera koje je Hrvatska prijavila u prijelazne kapacitete EU-a za gašenje požara. Konkretno, Europska komisija Hrvatskoj je odobrila sredstva u iznosu od 1,8 milijuna eura, a najveći dio toga, 1,3 milijuna eura sufinancira EU i to za pokrivanje troškova za dva hrvatska protupožarna zrakoplova, koji će se prema potrebi koristiti za gašenje požara u državama članicama EU-a koje tijekom protupožarne sezone u razdoblju od 15. lipnja do 31. listopada 2021. budu upućene na ispomoć EU-a u gašenju požara.

Hrvatska već treću godinu zaredom sudjeluje u zajedničkom europskom mehanizmu zaštite od požara. U prethodne dvije godine Hrvatskoj su za namjensko korištenje dvaju kanadera na europskoj razini dodijeljena sredstva od preko 2 milijuna eura.

Hrvatska je jedna od pet država članica koje će sudjelovati u nabavi novih kanadera kojima će se uspostaviti trajni rescEU kapaciteti za gašenje požara. Vrijednost nabave dvaju novih kanadera koji će se financirati europskim sredstvima iz Mehanizma unije za civilnu zaštitu procjenjuje se na preko 80 milijuna eura, navodi ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:26