Tvrdoglavi dvojac

Danas odluka hoće li proći novi proračun Europske unije i sredstva za oporavak od pandemije

Mađarska i Poljska potvrdile da su spremne potkopati ekonomski oporavak cijele EU, ali i vlastiti, samo da spriječe sankcije
Poljski premijer Mateusz Morawiecki (lijevo) i njegov mađarski kolega Viktor Orban
 Zoltan Fischer

U utorak ujutro je objavljeno da je Purchasing Managers Index (PMI, Indeks menadžera nabave koji mjeri prevladavajući smjer ekonomskih trendova u proizvodnji) u eurozoni za studeni iznosio 53,8, što znači da je pao u odnosu na listopad kad je bio 54,8 (više od 50 znači rast, manje znači pad). Ali je i dalje relativno visok jer je listopadski PMI najviši u protekle dvije godine.
Tu je informaciju, da bismo je mogli pravilno procijeniti, potrebno usporediti s kineskim PMI, koji je u studenome bio 54,9, najviši u posljednjih deset godina. A zahvaljujući kineskom rastu, isti su trend zabilježili Južna Koreja (52,9), Republika Kina na Tajvanu (56,9), a čak je i Japan sa 49 ostvario najbolji rezultat od kolovoza prošle godine. Dakle, Azija raste. A IHS Markit, koji objavljuje PMI, dodao je još jednu lošu vijest za eurozonu: osim Nizozemske i Irske, sve su zemlje zabilježile slabljenje svojih PMI. Eurozona bilježi i četvrti mjesec deflacije, koja je u studenome iznosila 0,3 posto.
Ekonomska situacija je i dalje, zbog snažnog pritiska pandemije i posljedičnog usporavanja ekonomije, kolebljiva. I treba snažnu financijsku podršku koja je dogovorena u srpnju ove godine. Taj je dogovor već trebao biti proveden i EU dobiti svoj Višegodišnji financijski okvir (VFO) i Fond za oporavak (NextGenerationEU).

Nema uvjetovanja

Ali, onda se opet otvorilo pitanje uvjetovanja prava na sredstava iz svih fondova s vladavinom prava i europskim vrijednostima u cjelini. Na to su mađarski premijer Viktor Mihály Orbán i poljski potpredsjednik vlade Jarosław Aleksander Kaczyński, stvarni politički lider, pobjesnjeli. Oni su se u srpnju vratili kući sa summita i slavodobitni pričali da su izvojevali veliku pobjedu: nema uvjetovanja. A sad ga ima.
U ponedjeljak su se susreli Orbán i poljski premijer Mateusz Jakub Morawiecki. Jer, ako se sporazum ne postigne do 7. prosinca, kada završava mandatorno trotjedno razdoblje dogovora vlada i Europskog parlamenta. Ako se dogovor ne postigne, tada se primjenjuje pravilo "provisional twelfths": svaki se mjesec, dok se ne postigne dogovor o novom VFO, ne može potrošiti više od jedne dvanaestine proračuna za prethodnu godinu. Što znači da otpadaju svi novi programi. Što znači da nestaju svi pozitivni učinci dogovora iz srpnja, koji su podigli vrijednost eura, ali i njegovu vjerodostojnost kao valute za rezerve i trgovinu te pozitivna reakcija financijskih tržišta na prodaju obveznica EU za program za očuvanje radnih mjesta SURE.

Nema novca ni za Hrvatsku

U najboljem slučaju slabe jer se gubi zajednički nastup EU koji je podigao vrijednost talijanskih i portugalskih obveznica. A zemlje najteže pogođene pandemijom, među njima je i Hrvatska, ostaju bez sredstava iz Fonda. Tome treba dodati i poznatu nepoznanicu Brexita koji će u svakom slučaju izazvati određene ekonomske turbulencije u EU. Orbán i Morawiecki su u ponedjeljak poručili da su "otvoreni za nove prijedloge” o kojima bi se trebalo danas (srijeda) raspravljati na redovitom sastanku ambasadorica i ambasadora zemalja članica. I razmotriti ima li uopće smisla baviti se tom temom ako je jaz dviju strana preširok. No, posljednje informacije ipak govore da se javlja svjetlo na kraju tunela jer je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja trenutačno predsjeda Unijom, promijenila retoriku i dala do znanja da je spremna na određene ustupke. Nije isključena ni odgoda sastanka. Zanimljivo je da su Poljska i Mađarska otišle i korak dalje te tvrde da bi se "proizvoljni kriteriji za procjenu vladavine prava u drugim zemljama mogli pokazati opasni za buduću europsku integraciju i mogli bi de facto dovesti do buduće dezintegracije EU, što nitko ne želi". Poljska i Mađarska su svjesne da bi mogle biti veliki gubitnici jer je za njih predviđeno oko 180 milijardi eura, a sredstva iz fondova EU su ključna i za njihov ekonomski oporavak. No, politički moćnici u Varšavi i Budimpešti više se boje političkog pritiska vezanog uz vladavinu prava nego za oporavak ekonomije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. prosinac 2020 15:55