Pišu dva povjerenika

EK kreće u reformu Pakta o stabilnosti i rastu kojoj se mnoge članice protive

Članica EU-a potrošile su gotovo 19% BDP-a na ublažavanje krize, a pomogla im je i aktivacija klauzule o odstupanju od Pakta
Povjerenik za ekonomiju Paolo Gentiloni (lijevo) i potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis
 Ronald Wittek

Valdis Dombrovskis izvršni je potpredsjednik Europske komisije. Paolo Gentiloni europski je povjerenik za gospodarstvo.

Zahvaljujući snažnoj potpori politika i uspješnoj kampanji cijepljenja, gospodarstvo EU-a energično se oporavlja od problema uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Iako su nesigurnost i rizici i dalje visoki, oporavak je vidljiv. Štoviše, rast bi ove godine mogao čak i nadmašiti našu srpanjsku prognozu od 4,8%, a nezaposlenost se gotovo vratila na razine prije pandemije.

Kako se situacija smiruje, vrijeme je da ponovno pokrenemo raspravu o gospodarskom upravljanju u Europi, koju smo prošle godine zbog pandemije morali staviti na čekanje. Potrebna nam je zdrava i uključiva rasprava kako bi ta nova pravila odražavala izmijenjenu gospodarsku stvarnost i pripremila nas za budućnost.

Kad smo u veljači 2020. prvi put pokrenuli to preispitivanje, uočili smo da postojeći okvir ima svoje dobre i loše strane.

Ostvarena su znatna postignuća. Okvir je pridonio zadržavanju javnih financija pod kontrolom. Konkretno, prag deficita od 3% postao je mjerilo za sprječavanje prekomjernih deficita. Pomogao je i u ispravljanju vanjskih deficita, koji su bili jedan od čimbenika koji su početkom 2010-ih gurnuli europodručje u krizu, a pružio je i osnovu za koordinaciju gospodarskih politika.

No utvrdili smo i neke nedostatke. Dug je bio kontinuirano visok u nekoliko zemalja, fiskalne politike i dalje su bile prociklične, a prilagodba se često postizala smanjenjem javnih ulaganja. Brojne države članice EU-a također su se suočavale s niskim potencijalom za rast i trajno niskom inflacijom. Dodatan problem bila je složenost fiskalnih pravila EU-a, što je značilo manju transparentnost i otežanu političku odgovornost u našim glavnim gradovima.

Ti su problemi dodatno došli u fokus zbog dosad nezabilježene krize. Uz sve to, sada u obzir moramo uzeti i neka jedinstvena povijesna kretanja.

Prvo, potrebe za ulaganjima postale su hitnije. Sada procjenjujemo da su za zelenu i digitalnu tranziciju potrebna dodatna privatna i javna ulaganja od približno 650 milijardi eura godišnje do 2030. Samo za zelenu tranziciju potrebno je 520 milijardi eura godišnje. Promatramo li samo energetski i prometni sektor, bit će potrebno oko 390 milijardi eura godišnje, odnosno 50% više nego dosad. U ispunjenju tih potreba znatno će pomoći Mehanizam za oporavak i otpornost, kojim će se državama članicama osigurati 338 milijardi eura bespovratnih sredstava i do 386 milijardi eura zajmova do 2026. No sada bismo trebali razmisliti o tome kako nacionalne politike mogu najučinkovitije olakšati ta ulaganja, koja će morati financirati i privatni i javni sektor.

Drugo, vlade država članica EU-a potrošile su gotovo 19% svojeg BDP-a na ublažavanje zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, a pomogla im je i aktivacija opće klauzule o odstupanju od Pakta o stabilnosti i rastu. Ta je fiskalna potpora, sa snažnom monetarnom potporom Europske središnje banke, bila ključan element koji je Europi omogućio da prebrodi krizu. Međutim, njome su se povećali i dugovi i deficiti u EU. Upravo zato će se kao ključni aspekt tog preispitivanja razmatrati načini na koje se našim fiskalnim pravilima može osigurati postupno smanjenje udjela duga u BDP-u. To je važno jer će nam zdrave javne financije omogućiti da na odgovarajući način reagiramo na moguće buduće šokove i poduprijeti održivi rast održavanjem niskih troškova financiranja.

Treće, kriza uzrokovana bolešću COVID-19 produbila je nejednakosti i pogoršala neke postojeće slabosti. Povećao se privatni dug. Nastavio se rast cijena stambenih nekretnina, a u nekim je zemljama znatno porastao hipotekarni dug. Došlo je i do povećanja deficita tekućeg računa u zemljama koje ovise o turizmu, a usporile su se i korekcije suficita tekućeg računa. Pandemija će nastaviti mijenjati naša gospodarstva, a mogu se pojaviti i neki novi rizici. Stoga bismo trebali razmisliti o tome kako se okvirom gospodarskog upravljanja može najbolje odgovoriti na te izazove.

Pozivamo sve da do kraja godine pridonesu raspravi svojim stajalištima i idejama. Zatim će Komisija u prvom tromjesečju sljedeće godine predstaviti smjernice o fiskalnim politikama za predstojeće razdoblje. Te će smjernice odražavati globalnu gospodarsku situaciju, specifičnu situaciju svake države članice EU-a i raspravu o okviru gospodarskog upravljanja. Do 2023. ćemo predstaviti i smjer u kojem bi trebale ići moguće izmjene okvira u cilju postizanja širokog konsenzusa o daljnjim koracima.

Europsko se gospodarstvo oporavlja, no moramo osigurati kontinuitet i održivost tog oporavka u narednim godinama i nakon toga. To je naša zajednička odgovornost, a rasprava o tome kako to postići počinje sada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 08:43