Povijesni iskorak

Europska unija usvojila novi pravni okvir za sankcioniranje kršitelja ljudskih prava u svijetu

Prvi put u povijesti, EU ima pravni okvir koji joj omogućava zamrzavanje imovine i zabranu ulaska osuđenih pojedinaca
Šef diplomacije EU Josep Borrell (L) u razgovoru sa španjolskom kolegicom Aranchom Gonzalez Layom
 John Thys

Europski ministri vanjskih poslova usvojili su ovoga ponedjeljka novi pravni okvir za sankcioniranje kršenja ljudskih prava u svijetu, po uzoru na američki zakon Magnicki.
Novi režim omogućit će Europskoj uniji da sankcionira kršenje ljudskih prava u zemljama poput Kine, Rusije, Irana ili Saudijske Arabije. Prvi put u povijesti, EU ima pravni okvir koji joj omogućava zamrzavanje imovine i zabranu ulaska pojedincima koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, kao i da uvede sankcije poduzećima, državnim i nedržavnim tijelima u bilo kojem dijelu svijeta. Sankcije se mogu izreći odgovornima za genocid, zločine protiv čovječnosti i druga ozbiljna kršenja ljudskih prava, poput mučenja, ropstva, vansudskih ubojstava i samovoljnog lišenja slobode ili pritvora.
Novi pravni okviru je donesen po uzoru na američki zakon Magnicki, prema ruskom odvjetniku Sergeju Magnickom koji je uhićen 2008. nakon što je ustvrdio da su ruski dužnosnici bili umiješani u velike porezne prijevare. Godinu dana poslije umro je u zatvoru, gdje je bio zlostavljan.

Odnosi sa Sjedinjenim Državama

Jedna od glavnih tema ministarskog sastanka bili su odnosi sa Sjedinjenim Državama.
"Razgovarali smo o tome kako jačati i obnoviti transatlantsko prijateljstvo i partnerstvo Sjedinjenim Državama u nakon tamošnjih predsjedničkih izbora i u svjetlu dolaska nove administracije", izjavio je novinarima hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Dodao je da su se brojne države članice osvrnule na mogućnost zajedničkog angažmana Europske unije i SAD-a na zapadnom Balkanu.
"Ja samo posebno istaknuo želju za jačim angažmanom, osobito kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, da se pojača euroatlantski put BiH", rekao je Grlić Radman.
Ministri su usvojili i zaključke o odnosima sa Sjedinjenim Državama u kojima ističu važnost tijesne suradnje.
"Snažno transatlantsko partnerstvo od vitalne je važnosti za osiguravanje i doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu. Također vjerujemo da su transatlantski odnosi osnova međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, za jačanje međunarodnog mira i sigurnosti, slobode, prosperiteta, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, multilateralizma, vladavinu zakona i demokraciju, ne samo za one koji žive na našim obalama, već također i za ostatak svijeta", stoji u zaključcima sastanka.
Ministri su razgovarali i o odnosima s Turskom u sklopu priprema za sastanak na vrhu zemalja članica koji će se održati u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Čelnici država trebali bi odlučiti hoće li uvesti sankcije protiv Ankare zbog njezinih provokacija u istočnom Sredozemlju, za što se zauzima dio zemalja članica ili će dati prednost diplomaciji i pregovorima.
Visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell je rekao da Turska nije promijenila stajalište. "Naprotiv, situacija se u mnogim aspektima dodatno pogoršala", istaknuo je.
Tema sastanka bili su nedjeljni izbori u Venezueli, koje EU ne priznaje. "Nepoštivanje političkog pluralizma, diskvalifikacija i progon oporbe ne dopuštaju EU-u da prizna te izbore kao vjerodostojne, inkluzivne i transparentne i jer rezultati tih izbora ne predstavljaju izraz volje naroda u Venezueli", rekao je Borrell.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. prosinac 2020 08:05