Povjerljivo

Izvor iz NATO-a: Ima i onih u Ukrajini koji trebaju malo dobiti po ušima

Za Savez je Rusija izravna prijetnja, ali je opasnost u “široj slici” Kina, koja promatra "dva moćna slona kako se hrvaju"

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba

 Mads Claus Rasmussen

Amerikanci "stvarno žele" trenutnu deeskalaciju s Rusijom, ali dijalog nije moguć s tisućama ruskih vojnika na ukrajinskoj granici, rekao je za EURACTIV visoki izvor iz NATO-a koji predstavlja državu članicu EU-a u Bruxellesu. Originalni tekst ovdje.

Dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, dodao je da je, s obzirom na napetu situaciju, incident moguć u bilo kojem trenutku, čak i ako Zapad vjeruje u tvrdnju Moskve da ne planira invaziju.

“Vjerujte mi, Amerikanci stvarno žele hitnu deeskalaciju s Rusijom”, rekao je izvor, dodajući da NATO zna da je Rusija izravna prijetnja, ali i da je svjestan da je opasnost u “široj slici” Kina, koja je se udobno smjestila i promatra "dva moćna slona kako se hrvaju".

"Peking nije zaprijetio Zapadu strateški ili vojno, ali morate predvidjeti budućnost, a Kina ne raste samo komercijalno", rekao je izvor.

Upitan o ukrajinskoj krizi i sljedećim potezima Moskve, rekao je da samo predsjednik Vladimir Putin zna što će se dogoditi, dok čak ni vodstvo Kremlja nema pojma.

"Na kraju, uz puno strpljenja i uspona i padova i puno vremena, u jednom ćemo se trenutku početi smirivati - ali ne možemo isključiti nesreću […]", rekao je izvor.

Istodobno, dodao je izvor, možda bi bila dobra ideja da i Zapad "malo povuče Ukrajinu za uši", jer su neki u Kijevu izazivali bespotrebne provokacije.

"I u Ukrajini ima problema, tko je na vlasti, tko ima jači utjecaj u vojsci..."

Invazija nije izgledna

Izvor iz NATO-a je ocijenio da Rusija ne planira invaziju. "Da biste izvršili invaziju na tako veliku zemlju s takvim vojnim snagama [poput Ukrajine], potrebne su vam vojni kapaciteti drukčiji od trenutno raspoređenih", rekao je.

Naglasio je da NATO nema ni obvezu ni pravo vojno intervenirati u Ukrajini, jer nije članica Saveza, ali bi stvari bile sasvim drugačije da je napadnuta zemlja NATO-a.

“Kad bi Rusija pogriješila i napala državu članicu NATO-a, imali bismo treći svjetski rat.”

Ipak, dodao je, Ukrajina je NATO "partner s poboljšanim mogućnostima", a to znači da savez ima neke moralne obveze, što bi moglo rezultirati masivnim sankcijama Moskvi.

'Neprihvatljive' i 'razumne' ruske tvrdnje

Izvor iz NATO-a je objasnio da je riječ u stvaranju niza jamstava kako se obje strane ne bi osjećale ugroženo. Postoje pitanja koja je pokrenula Rusija o kojima bi Savez mogao raspravljati, dok su neka druga potpuno isključena i Putin to već zna, rekao je dužnosnik.

“Nemoguće je pregovarati o zahtjevu da Ukrajina i Gruzija ne uđu u NATO. Rusija neće određivati hoćemo li povući snage NATO-a iz Bugarske i Rumunjske.”

Izvor je inzistirao da su pitanja o kojima se može razgovarati u nadležnosti strateškog dijaloga SAD-a i Rusije, Vijeća NATO-a i Rusije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, gdje Rusija ima prijatelje poput Uzbekistana, Kazahstana i Bjelarusa .

Istodobno, preduvjeti za dijalog su da “odlazak tisuće Rusa koji su uz ukrajinsku granicu”.

Na pitanje zašto postoje dva odvojena prijedloga odgovora na ruske zahtjeve za sigurnosnim jamstvima, iz NATO-a i iz Washingtona, izvor je odgovorio:

“Amerikanci će raspravljati o globalnom naoružavanju, nuklearnom […] ne mogu govoriti u ime Europe o mjerama za izgradnju povjerenja, kao što je neizvođenje velikih vojnih vježbi u blizini granice.”

Predlažući mogući kompromis između tema koje izazivaju razdražljivost za obje strane, izvor iz NATO-a naveo je primjer proturaketnog obrambenog sustava Aegis u Poljskoj i Rumunjskoj, za koji Moskva strahuje da bi mogao biti opremljen nuklearnim bojevim glavama, kao i ruski raketni sustav Iskander iz Kalinjingrada, koji ima domet od 5.000-6.000 km i može pogoditi ciljeve do Pariza. Predložio je i druga moguća poboljšanja.

“Primjerice, odlučiti kada i hoćemo li letjeti iznad Baltika kako ne bi došlo do incidenta […] Da vježbe velikih vojnih skupina ne budu blizu granica, na određenim udaljenostima, npr. 500 km. Postoje opcije za smanjenje napetosti već sutra", rekao je izvor, dodajući da je Moskva također zainteresirana za "političku vruću liniju" za komunikaciju između predsjednika Vladimira Putina i šefa NATO-a Jensa Stoltenberga.

"Trebao bi postojati i kontakt i više vertikalnih struktura, neka zapovjednici razgovaraju", dodao je.

Bidenova administracija obavještava Europu

Za razliku od prethodne američke administracije Donalda Trumpa, Bidenova stalno obavještava Europljane o svojim potezima, "ne unaprijed", ali na svim razinama, uključujući i onu ambasadora."To stvara klimu jedinstva i Bruxelles i Washington se spajaju u ozračju sigurnosti."

Upitan o potezu nekih baltičkih država da pošalju oružje u Ukrajinu, izvor je rekao da za to nema odobrenja NATO-a i da su najvjerojatnije taj potez odobrili Amerikanci.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, izvor je rekao da Mađari "puno prigovaraju" oko pitanja svoje manjine u Ukrajini, ali je upozorio da je atmosfera toliko intenzivna, a da je razmjer ratne krize toliko velik da Budimpešta ne može učiniti ništa da zaustavi bilo kakvu inicijativu NATO-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 03:40