StoryEditor

NJEMAČKI AMBASADOR PIŠE ZA JUTARNJI LIST Berlin je sažeto definirao vođenje EU: Zajedno za oporavak Europe

S pandemijom koronavirusa, Europska unija nalazi se pred jednim od najvećih izazova u svojoj povijesti. Dok je Hrvatsku tijekom predsjedanja Vijećem EU pandemija iznenadila i prinudila da reagira ad hoc na drastičnu promjenu okvirnih uvjeta, Njemačka se ne može pozivati na čimbenik iznenađenja.
Njemački ambasador u Hrvatskoj Robert Klinke
 njemačka ambasada / njemačka ambasada

Njemačko predsjedanje Vijećem EU, koje je počelo 1. srpnja, stoga će se morati suočiti sa sve hitnijim pitanjem: kako trajno prevladati pandemiju Covida-19, održivo kreirati gospodarski oporavak svih država članica i učiniti EU u budućnosti otpornom na krize.

Jasno je da je to moguće samo ako nam uspije trajno suzbiti virus Sars-CoV-2, investirati u europsko gospodarstvo, iskoristiti naš investicijski potencijal i osnažiti socijalnu koheziju. Nadovezujući se na zajednički prijedlog savezne kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Macrona, Europska komisija je u vezi s tim predložila nacrt instrumenta obnove („Recovery Program“) kojeg valja zaključno ispregovarati već u prvim tjednima našeg predsjedanja. Taj instrument neodvojivo je povezan sa sljedećim europskim proračunom za razdoblje 2021. do 2027., kojeg treba paralelno ispregovarati ako želimo da  predviđena proračunska sredstva pravovremeno 1. siječnja 2021. stoje na raspolaganju državama članicama tj. ljudima u EU. Pregovori o proračunu su naravno jedna od najtežih tema europske suradnje. Radi se naposlijetku o mnogo novca zbog čega se sve vlade nastoje izboriti za svoje nacionalne interese, što je legitimno. No ove je godine više nego ikad važno da europske vlade djeluju solidarno. Radi se ni manje ni više o tome da se omogući da države članice mogu biti u stanju djelovati te da se osnaži otpornost Unije. To podrazumijeva spremnost na kompromis svih – kako neto uplatitelja tako i neto primatelja. Svi imamo zajedničku odgovornost da vlastiti te zajednički europski interes ne izgubimo iz vida i da to povežemo jedno s drugim.

Nakon kratkih početnih poteškoća, države članice EU su tijekom kriznog upravljanja pandemijom koronavirusa prevladale svoje nacionalne reflekse te su na impresivan način dokazale da su spremne na kompromise i da su sposobne biti solidarne. Ako nam uspije shvatiti pandemiju Covida-19 kao priliku, prepoznati krizu kao katalizator održive i inovativne Europe te prilagoditi naše djelovanje novim okvirnim uvjetima, bit ćemo u stanju upravljati velikim tranzicijskim procesima našeg doba poput klimatskih promjena, digitalizacije ili promjena svijeta rada, te ih aktivno oblikovati na dobrobit narednih generacija.

„Green Deal“, „Just Transition“ ili „Green Recovery“  ne smiju biti samo prazne riječi čije ispunjavanje smislom ovisi o koloritu nacionalnih vlada. Ljudi u Europi očekuju obvezujuću opredijeljenost prema provedbi klimatskih ciljeva donesenih na europskoj razini.

Pandemija nam je zorno pokazala da digitalne metode rada mogu pomoći i biti svrhovite, a na pokojem području čak i neizostavne. Valja očekivati da će u narednim godinama u vezi s time doći do ogromnog rasta. Jedna od glavnih zadaća njemačkog predsjedanja Vijećem EU bit će da se tim procesom upravlja tako da bude održiv i usmjeren na ostvarivanje cilja. Pritom će jedan od naših ciljeva biti uspostavljanje “digitalnog suvereniteta” kao lajtmotiva europske digitalne politike.

Društvena kohezija, socijalna sigurnost i solidarnost središnji su stupovi pravedne Europe. Tijekom njemačkog predsjedanja zauzimat ćemo se za jačanje socijalne dimenzije i socijalne kohezije. Dio te zadaće bit će da ekološke, digitalne i socijalne promjene budu socijalno prihvatljive.”Europski stup socijalnih prava“ prikladan je instrument kojim se može dati doprinos smanjenju nejednakosti. Zauzimamo se za okvir nacionalnih sustava osnovne sigurnosti kako bi se u svim državama članicama uveo donji prag socijalne sigurnosti. Isto tako, i razvijanje europskog okvira nacionalnih minimalnih dohodaka doprinijet će tome da se situacija posloprimaca poboljša te premoste socijalne nejednakosti u EU.

Izlaz iz krize nastale uslijed Covida-19 i brz gospodarski oporavak pretpostavlja brz oporavak europskih poduzeća, posebno onih koje je lockdown  snažno pogodio, a to su mala i srednja poduzeća. To će nam uspjeti samo ako ojačamo njihovu otpornost i konkurentnost. Pored toga, važno je energično se suprotstaviti protekcionizmu i pokušajima renacionalizacije te osnažiti europske lance stvaranja vrijednosti, npr. u zdravstvu. Načela za koja pritom i unutar i izvan EU zalažemo, jesu otvorena tržišta, trgovinske i investicijske aktivnosti temeljene na međunarodnim provedivim pravilima te na poštenim tržišnim uvjetima diljem svijeta.

Općenito bi države članice EU bile u krivu ako bi svoju pozornost usmjerile isključivo na unutarnji život Unije. EU je dio globaliziranog svijeta čime prirodno ima vanjskopolitičku i sigurnosnopolitičku odgovornost. Kao Europljani, toj se odgovornosti niti smijemo niti možemo izmaknuti. Naprotiv, trebamo ju smatrati dijelom naše zadaće da se i izvan europskih granica zauzimamo za vrijednosti kojima smo privrženi unutar EU – solidarnost, demokraciju, slobodu i zaštitu dostojanstva svakog čovjeka. EU u mnogim zemljama uživa glas pouzdanog partnera. Na to se možemo i moramo nadograđivati. EU je svojedobno osnovana kao mirovni projekt. Tada je bila riječ o tome da se najprije uzajamno prebrodi rat. Trebali bismo se toga prisjetiti te iz toga crpiti legitimitet u preuzimanju odgovornosti za mir i sigurnost u svijetu.

Pretpostavka uspjeha u EU je: držati se zajedničkih vrijednosti, poštovati demokraciju, ljudska prava i pravnu državu. Pravna država pritom ne znači ništa drugo doli jamstvo da će se poštovati temeljna prava, dsa će se omogućiti primjena prava EU i da će se poticati okvirni uvjeti koji su poticajni za investicije poduzeća. Drugim riječima, pravna država je jedna od temeljnih vrijednosti na kojima EU počiva. Stoga se zauzimamo za novi preventivni mehanizam koji omogućuje konstruktivan i ravnopravan dijalog među zemljama o pravnoj državi. Nadamo se da ćemo općom raspravom o novom godišnjem izvješću Komisije EU o stanju pravne države u Njemačkoj moći stvoriti povjerenje kod naših europskih partnera te ohrabriti sve države članice da sudjeluju u tom dijalogu. Odrednica našeg djelovanja tijekom njemačkog predsjedanja Vijećem EU bit će uvjerenje da je multilateralno zajedništvo temeljeno na pravilima ključ uspješne međunarodne suradnje. Stoga računamo na naše europske partnere u kreiranju odnosa između Unije i naših neposrednih susjeda - npr. država Zapadnog Balkana, zemalja Istočnog i Južnog partnerstva, i Afrike – prilikom ponovnog oživljavanja dijaloga s SAD-om ili u primjeni načela EU u odnosu na Rusiju. Posebnu ćemo pozornost posvetiti odnosu s Kinom. Kod naših europskih partnera snažnije ćemo se zauzimati za stvaranje zajedničkog stajališta država članica EU u budućem odnosu s tim globalnim igračem. S druge strane, zauzimanje za zajedničko stajalište država članica u odnosu na brexit nije potrebno jer već postoji. Nakon dugih i teških pregovora, EU i Velika Britanija su ugovorom o istupanju te popratnom političkom izjavom postavili temelj pregovorima o budućim odnosima. Članice EU čije interese predstavlja glavni pregovarač Michel Barnier ustraju u tome da se Velika Britanija drži dogovorenog kada je riječ o budućem uzajamnom odnosu.

Učiniti Europu stabilnijom, sigurnijom i suverenijom – to mora biti zajednički cilj država članica EU. Njemačka je svjesna svoje odgovornosti za Europsku Uniju te će u tom smislu i predsjedati Vijećem EU. Popis izazova dugačak je, osjetno je da su očekivanja naših europskih partnera visoka. Svom svojom snagom zalagat ćemo se za to da predstojeće zadaće ispunimo zajedno s našim partnerima. Mnogobrojnost i slojevitost tema koje su na dnevnom redu neizbježno nameću da se utvrde prioriteti. Radi se o tome da se europske snage objedine. Moramo djelovati zajedno i usuglašeno, u europskoj solidarnosti i na temelju naših zajedničkih vrijednosti. Zajedno možemo trasirati put kojim će Europa, poštujući načelo supsidijarnosti, postati snažnijom, pravednijom i održivijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2020 12:30