VATIKAN
Papa Franciscus podsjetio svijet na beskonačne sukobe koji ubijaju žene i djecu
Kad je situacija teška i traži se vijest na njega se autor uvijek može osloniti. Ne, nije to hrvatski predsjednik Zoran Milanović koji kao da se primirio. Papa Franciscus, kako se potpisao kad je prihvatio položaj Petrova nasljednika, neumorno i pametno (po čemu se razlikuje od Milanovića, gotovo svih hrvatskih i brojnih svjetskih političara, a i od velike većine lidera svih religija) priča. “Papa Franjo pozvao je u srijedu vlade da se bore protiv dječjeg rada, poručivši kako je užasno da djeca, koja bi se trebala igrati, rade ili skupljaju smeće na odlagalištima ne bi li nešto prodali”, prenosi Hina vijest Reutersa. Problem je što ga ne slušaju ne samo katolici, praktični vjernici, nego ni svećenstvo. Ali, to je druga priča.
Zašto je to važno?
Papa se u redovitom godišnjem obraćanju ambasadorima pri Svetoj Stolici osvrnuo na ‘beskrajne sukobe’. One o kojima se u medijima sve manje ili više uopće ne govori. Što je dijelom krivnja medija, ali i publike koja je željna stalno novih vijesti, potrošačko društvo u kojem treba što prije isporučiti novi proizvod da se bude brži od konkurencije. I vijest je tako postala proizvod pa je Afganistan interesantan mjesec dana, a onda padne u zaborav. Iako je ondje sada gore nego tada. I zato Franciscus podsjeća na patnje u Siriji koja bi, upozorava Stratfor, ugledna privatna obavještajna tvrtka, mogla postati obrazac ponašanja na prostoru MENA (Bliski istok i Sjeverna Afrika): autokrati moraju samo biti ustrajni i činiti sve da sačuvaju vlast. Tako je uspio krvnik iz Damaska, Bashar al-Asad, pa onda mogu i drugi. Uputa egipatskom al-Sisiju, sudanskoj vojsci, egipatskom Nobelovcu, Iranci tako rade još od Islamske revolucije.
Jemen je sljedeći, ‘ljudska tragedija koja traje godinama, šutke, daleko od reflektora medija i s određenom ravnodušnošću međunarodne zajednice uz brojne civilne žrtve, posebice žene i djecu’. Nemam ništa za dodati.
Spomenuo je i druge krizne točke i poziva na uzajamno povjerenje i spremnost na mirnu raspravu kako bi se izbjeglo izbijanje kriza na Balkanu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.
Što je šira slika?
Franciscus ističe ‘obilje oružja’ na dohvat ruke upozoravajući da se zavaravamo misleći da ono služi za odvraćanje mogućeg neprijatelja. Pa citira sv. Pavla VI: “Oni koji posjeduju oružje na kraju će ga upotrijebiti” i dodaje da čovjek s napadačkim oružjem u rukama ne može voljeti. Upozorava na pojavu autonomnog oružja koje traži odgovornost međunarodne zajednice. Koja se ne može dogovoriti o osnovnim pravilima uporabe tih opasnih sustava, ali i postojećeg nuklearnog oružja.
Papa ne bi bio Papa da ne nudi i rješenje. “Državni proračuni često izdvajaju malo sredstava za obrazovanje, što se obično promatra kao trošak, umjesto kao najbolja moguća investicija za budućnost.” Sapienti sat!
BARCELONA
Veliko pitanje za Nijemce: ‘Plava ekonomija’ i kako bi joj se moglo pristupati
Loš, jako loš dan za njemačku privredu. Zahtjev za stečajem objavili su u ponedjeljak graditelj kruzera MV Werften i Lloyd-Werft, specijaliziran za gradnju trajekata i velikih jahti. Posljedica je to javnozdravstvene krize koja je snažno udarila industriju krstarenja da bi se prelila i na brodograđevni sektor.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck svalio je krivnju za nelikvidnost na pleća krovne azijske tvrtke. “Vlada je učinila sve kako bi spriječila stečaj MV Werftena i spasila radna mjesta, ali vlasnici su odbili naše ponude pomoći. Rezultat je podnošenje zahtjeva za stečajem”, rekao je ministar.
Genting Hong Kong je 2016. kupio brodogradilišta u Rostocku, Wismaru i Stralsundu kako opskrbljivao vlastitu flote. U 2020. godini pretrpio je gubitak od 1,72 milijarde dolara, a u prvoj polovini prošle godine gubitci su smanjeni na 231 milijun dolara. Ali ostali su gubitci.
Zašto je to važno?
Njemačka vlada navodno je pomoć uvjetovala financijskim angažmanom vlasnika, koji je tu mogućnost očito odbio, navodi agencija dpa. Colin Au, predsjednik Genting Hong Konga, rekao je nedavno da je njegova tvrtka njemačkoj vladi dostavila četiri ponude za daljnje financiranje MV Werftena, no sve su odbijene.
I Barcelona je morala odustati od komercijalne brodogradnje. Da bi se uhvatili sljedećeg podatka: na svijetu ima oko 5700 jahti dužih od 30 metara, a prema projekcijama industrije, flota će se proširiti za 15 posto do 2025. godine. Posebno brzo raste broj megajahti, dužih od 60 metara, u ovom desetljeću za 70%.
Što je šira slika?
Sve njih treba redovito servisirati. Barcelonsko se brodogradilište MB92 specijaliziralo upravo za taj dio posla i knjiga narudžbi im je puna do 2025. godine. Jaume Collboni, zamjenik gradonačelnice, rekao je za The New York Times kako je privlačenje jahti u vlasništvu najbogatijih na svijetu dio napora grada da iskoristi "plavu ekonomiju". Prihod MB92 je prošle godine bio 191 milijuna eura - 2019. je bio 150. Ima tu još važnih segmenata, dok traje servisiranje posada ostaje u gradu i donosi određen, nezanemariv prihod gradu koji bilježi pad turističkih posjeta. Uz to je proširena i marina upravo za superjahte što je izazvalo prosvjede ribara jer je to bilo na štetu njihove luke, ali pronađen je model suživota.
Lijep posao u Barceloni koja je sada lider u tom segmentu industrije.
Oslo
Jedno bolno autorovo priznanje i kakve veze s tim imaju gaće
Grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh (vidi 1). Priznajem, prošle godine nisam pročitao ni jednu knjigu. Ni godinu ranije. Sve što sam pročitao bilo je u elektronskom obliku, ništa papir. I priznajem da mi ne manjka najbolji svjetski latinsko-engleski rječnik, težak toliko da bi se trebao prodavati samo uz oružani list. Ugodnije mi je koristiti mrežnu verziju, jednostavnija za korištenje i preglednija.
Zašto je to važno?
Poznati anketar Gallup objavijo je da “Amerikanci čitaju manje knjiga”. I sad će mnogi od vas zadovoljno poskočiti i reći, da, ti neobrazovani Ameri. Ali, to manje je 12,6 knjiga na godinu po glavi osobe, a ima ih nešto više od 320 milijuna. Pa sad vidite. I da meni bude lakše, uračunali su klasične, ali i elektronske i audio knjige. Možda ipak nisu baš toliko neobrazovani. Gallup navodi da 17% ispitanih nije pročitalo niti jednu knjigu. Obrnuto, 83% je pročitalo ili preslušalo barem jednu knjigu. Recite što želite, ali imam dojam da je ova potonja brojka jedan od razloga zašto je SAD i dalje najinovativnija zemlja na svijetu. Ideje ne padaju na pamet od sebe (vidi 2).
Što je šira slika?
Gaće. Ne volim tu riječ. Posebno ako odstoji. Gaće, ne riječ. Progoni me iskustvo iz one vojske kad smo dužili tri para gaća. Jedne su išle na pranje, a dva para za tjedan. A nemaš ih gdje oprati jer je na raspolaganju samo hladna voda.
Gaće su problem i u norveškoj vojsci. Nema ih dovoljno pa će sada vojnikinje i vojnici morati nakon što odsluže rok vraćati i gaće, žene i grudnjake, okrutno. Dosad su ih mogli odnijeti u civilstvo, nisu gologuzi iši u civile.
Jedan je od razloga za to globalno zagušenje opskrbnih lanaca pa nema dovoljno gaća za norvešku vojsku. Koja je objavila da se ‘ponovna uporaba gaća, nakon provjere i temeljitog čišćenja, smatra adekvatnom i ispravnom praksom’. I tako više nitko iz norveške vojske neće odnijeti gaće na štapu.