StoryEditor

PODJELJENI OKO FONDA ZA OPORAVAK Trebat će bar tri summita EU za dogovor o fondu iz kojeg RH računa na 10 mlrd. eura

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pismu liderima EU, kojim ih poziva na današnju videokonferenciju, zahvalio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na velikim trudu i odlučnosti koju je pokazao u ovim izazovnim vremenima dok je Hrvatska predsjedala Europskom unijom. Plenković će govoriti prvi od lidera EU na ovom summitu, zadnjem pod hrvatskim predsjedanjem.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom
 Damjan Tadić / CROPIX

Ujedno je to, bez sumnje, najvažniji summit otkad je počela kriza prouzročena pandemijom. Prvi je to razgovor lidera država članica o prijedlogu Europske komisije o višegodišnjem financijskom okviru od 1100 milijardi eura fondu za oporavak od 750 milijardi.

Solidarnost

U pismu Michel lidere podsjeća na važnost da se dogovor postigne što prije jer je kriza takva da traži hitno djelovanje solidarnosti. No, jasno je iz njegova pisma da ne računa na konačni dogovor na summitu jer je svjestan da će trebati objasniti brojna pitanja o visini paketa.

Države članice duboko su zakopane na svojim pozicijama kad je riječ o europskom fondu za oporavak od 750 milijardi eura višegodišnjeg proračuna EU. Toliko da je u ovom trenutku teško predvidjeti kad bi se uopće mogao postići kompromis. Prilično tmurnu sliku unutar Europskog vijeća, prema izvorima iz Europskog parlamenta, iznio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. On je rekao da su države članice “duboko podijeljene” i procijenio da trebati nekoliko sastanaka lidera kako bi se došlo do kompromisa.

Iako je Europska komisija preporučila da se do 15. lipnja otvore sve unutarnje granice EU, što se u velikoj mjeri dogodilo, i ukinu sva ograničenja za putovanja, Europsko vijeće nije se usudilo organizirati summit na kojem bi lideri sudjelovali osobno. Bilo je očekivanja da će se sastanak održati u nazočnosti šefova država ili vlada, ali se od toga odustalo.

Smjernice

U uredu predsjednika Vijeća Michela procijenili su, kako prenose izvori iz Europskog parlamenta, da bi šanse za kompromis na sastanku ionako bile premale. Ali očekuju da će sastanak biti prilika da se liderima predstave smjernice za pregovore s nadom da će se u srpnju postići politički dogovor.

Tada će predsjedanje od Hrvatske preuzeti Njemačka, a svi se nadaju da će biti moguće organizirati sastanak na vrhu u Bruxellesu, gdje se lideri mogu sastajati bilateralno, stručnjaci izračunati pojedinosti, razmijeniti mišljenja i tako lakše doći do kompromisa. Procjenjuje se da bi se u srpnju mogla održati dva summita, a da bi na drugom trebalo doći do rješenja.

Kad je predložila fond za oporavak od 750 milijardi i sedmogodišnji okvir proračuna od 1100 milijardi eura, Europska komisija je upozorila na potrebu brzog usvajanja odluke da bi sredstva za oporavak bila na raspolaganju od početka sljedeće godine jer je kriza toliko pogodila gospodarstvo država članica da se mora djelovati hitno kako bi se spriječila još dublja kriza.

Razlike su i dalje velike zbog visine fonda, načina punjenja kriterija, raspodjele novca i uvjeta korištenja. Države koje su neto uplatitelji i dalje smatraju da je fond prevelik, a posebno se ne slažu s omjerom povoljnih kredita bespovratne pomoći.

Komisija je predložila da 500 milijardi bude na raspolaganju državama članicama kao bespovratna sredstva, a 250 milijardi u obliku povoljnih kredita koji bi se vraćali u razdoblju od 2028. do 2058. godine.

Hrvatska bi iz tog fonda, ako bi prošao prijedlog Europske komisije, imala na raspolaganju više od 10 milijardi eura, od čega više od 7,5 milijardi izravne bespovratne pomoći, a ostatak u obliku povoljnog kredita. Državama koje imaju ionako dobar kreditni rejting, nisu prezadužene i imaju mnogo novca u rezervi, takvi krediti nisu zanimljivi. A nekima je neprihvatljivo da se oni počnu vraćati od 2028. do 2058., što bi bilo opterećenje budućim generacijama.

Pojavila se i nova prepreka u pregovorima, a to su kriteriji koje je Europska komisija koristila kako bi procijenila štetu i odredila potrebe država za pomoć fonda. Neke države su se pobunile jer smatraju da su se uzimali u obzir i razlozi koji nisu izravno povezani s krizom koronavirusa, a kao primjer se spominju podaci o nezaposlenosti još od 2015. godine.

Saniranje štete

Komisija će dalje trebati objasniti državama članicama neke pojedinosti iz svog prijedloga te kriterije po kojima je izračunala kako podijeliti novac. Neke će države inzistirati na tome da se iz fonda za oporavak koriste sredstva isključivo za projekte za koje se može dokazati da su vezani uz saniranje štete od pandemije, ali Komisija je stavila potrebu za “jačanjem otpornosti”, što se može tumačiti malo šire.

Povezivanje fonda za oporavak od 750 milijardi, koji je privremen i kratkotrajan, s višegodišnjim financijskom okvirom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, vidi se kao prilika pridobivanja država iz skupine štediša, prije svih Nizozemske.

Proračun

Ta je država dosad imala mogućnosti rabata, odnosno određene svote povrata iz proračuna EU, kako bi se smanjio neto iznos koji uplaćuje u proračun EU. Rabat bi se postupno ukinuo, što Nizozemska vidi kao opasnost da njezin doprinos u proračun EU bude još veći, a korištenje fondova EU još manje. Slično misle druge države koje više daju u EU proračun nego što iz njega dobivaju.

Sedam prijepora oko fonda za oporavak

1. Visina i trajnost raznih elemenata plana oporavka od 750 milijardi eura

2. Ustrajati na tome da je riječ o kratkoročnom jednokratnom planu

3. Najbolji način za dodjelu bespovratne pomoći i jamstva za kredite

4. Neke države se ne slažu da 500 milijardi bude bespovratno, a 250 u povoljnim kreditima

5, Objasniti pitanja u vezi s uvjetovanosti i načinom upravljanja fondovima

6. Zapadne države zahtijevaju da se kao uvjet stavi i vladavina prava

7. Visina sedmogo-dišnjeg financijskog okvira, punjenje proračuna vlastitim sredstvima i rješenje pitanja rabata velikim neto uplatiteljima, poput Nizozemske

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. rujan 2020 17:17